U okviru EU projekta Matice hrvatskih sindikata provedeno je istraživanje o plaćama u javnim službama i analiza podudarnosti dostupne radne snage s potrebama tržišta rada u kontekstu promjena svijeta rada, a pod utjecajem industrije 4.0.
Fiskalni učinci privremenog hipotetskog smanjivanja bruto plaća financiranih iz proračuna opće države „relativno“ su skromni, a posljedice zbog utjecaja na ključne ekonomske pokazatelje mogu biti dugotrajne i velike.
U okviru EU projekta Matice hrvatskih sindikata provedeno je istraživanje o plaćama u javnim službama i analiza podudarnosti dostupne radne snage s potrebama tržišta rada u kontekstu promjena svijeta rada, a pod utjecajem industrije 4.0.
Rad u sustavu obrazovanja puno je kompliciraniji u ovom kriznom razdoblju i traži značajno više vremena od uobičajene nastave – kako za učitelje, nastavnike i profesore tako i za učenike i studente – iako se ne vidi u javnosti, za razliku od uobičajenog rada obrazovnih ustanova – pročitajte tekst dr. Igora Radeke, predsjednika NSZ.
Neki ministri zagovarali su pad plaća u javnom sektoru, ali su dodali: ali ne zdravstvu, vojsci ili policiji. Tko onda ostaje? Ostaje jedino obrazovanje i znanost s obzirom na broj zaposlenika. Prosvjetni radnici se ne smiju dovesti u diskriminirajući položaj jer upravo sada rade za našu djecu, kao nikada do sada.
Pandemija koronavirusa nanosi ogromne gubitke svjetskim ekonomijama, a i hrvatsko gospodarstvo trpi značajne štete koje Vlada namjerava ublažiti nizom mjera. Među ostalim prijedlozima čuju se i oni za smanjenjem plaća u javnom sektoru. Pročitajte priopćenje Matice hrvatskih sindikata.
Zgrada, u kojoj se nalazi i sjedište Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, do daljnjeg se, zbog opasnosti od urušavanja, ne smije koristiti.
Prošle godine ujedinjenim snagama uspjeli smo se izboriti za status i bolje plaće. Sami smo se izborili za naše dostojanstvo kroz iscrpnu borbu za naša prava.
