Tri sindikalne središnjice putem konferencije za medije održane 29. srpnja 2019. iznijele su svoje poglede na „četvrti krug porezne reforme“, predstavljen prošlog petka u Banskim dvorima.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladen Novosel nadao se kako će četvrti krug porezne reforme ići u pravcu rasterećenja građana preko poreza na dohodak, međutim krenulo se u smjeru rasterećivanja poslodavaca administrativnih troškova poslovanja. Izrazio je žaljenje sto ovim korakom neće doći do pravednije raspodjele tereta poreza te što nije uzet u obzir prijedlog SSSH o povećanju neoporezivog dijela plaće na 4.370 kuna što je 60 posto medijana plaće u Hrvatskoj i iznos na kojem sindikati inzistiraju da bude minimalna plaća. Pozvao je Vladu na povećanje minimalne plaće i ostalih plaća, posebice i kroz sustav kolektivnih ugovora, čime bi se povećao i broj platiša poreza. Kao problem vidi i što silan novac ostaje u džepovima pojedinaca, a ne ulazi u proračun što se u praksi unazad šest mjeseci pokazalo i iz mjere neoporezivih 5.000 kuna za bolje rezultate rada. Naime, neki poslodavci koriste ovu mjeru pritom smanjujući radnicima bruto plaće. Mjeru prema kojoj će radnici do 25 godina biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak, a oni od 26 do 30 godina plaćati 50 posto tog poreza nazvao je populističkima, koje neće zaustaviti mlade pri odlasku, a diskriminirat će radnike starije od 30 godina koji će otići s cijelim obiteljima. Zapitao se donose li se mjere s ciljem rasterećenja građana i podizanja plaća i potrošnje građana ili da zadovolje kapital i profit. Nada se da Hrvatski sabor neće usvojiti ovaj prijedlog i da će Vlada uslijed javne rasprave i mogućeg socijalnog dijaloga odustati od nekih mjera, dok će one pozitivne poput olakšica za plaćanje vrtića i neoporezivog toplog obroka za sve radnike zaživjeti.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata kazao je kako se ovom reformom vodi politika podilaženja poslodavcima jer se smanjenjem poreza na dohodak i neoporezivim davanjima ide njima na ruku. Na radnike s najnižim i prosječnim plaćama ove mjere neće imati utjecaja jer prosječnom kućanstvu za redovite rashode nedostaje jedna četvrtina potrebnih prihoda. Također ovakvim mjerama nema koristi niti za mirovinski niti zdravstveni sustav koji ostaje bez znatnog dijela sredstava, naglasio je Sever. Napomenuo je kako će biti vrlo mala iskoristivost poreznog rasterećenja za mlade, jer studiraju do 23., 24. godine, a kod velikog dijela poslodavaca će prevladati pohlepa i pogled na danas, a ne na sutra jer vjerojatno radniku koji je stjecao kod njih iskustvo na državni trošak neće povećati plaću kad navrši 25 godina. Boji se kako će uslijed ovih mjera, radi smanjenja prihoda od prireza, lokalne zajednice odgovoriti smanjenjem subvencija za vrtiće, poskupljenjem komunalija i mogućim povećanjem drugih poreza. Sever je zaključio kako bi porezna reforma trebala ići u smjeru povećanja neoporezivog dijela dohotka na 5.000 kuna, drugu poreznu stopu podijeliti na stope od 12 i 24 posto, a treću zadržati jer je progresivno oporezivanje dohotka jedna od mjera za smanjivanje nejednakosti. Pozitivnim je ocijenio ulaženje troškova dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja u neoporezive primitke.
Iz Matice hrvatskih sindikata makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin komentirao je kako se smanjenjem stope PDV-a za jedan posto većina poreznih prihoda baca uludo. Država će izgubiti 3 milijarde kuna koji će se sliti u džepove trgovaca i ugostitelja, a građani smanjenje neće ni osjetiti jer ono neće imati efekta na smanjenje cijena, rast potrošnje i BDP-a. Mjere ne nude odgovor na ekonomske poteškoće, na val iseljavanja, a Kroflin u njima ne vidi niti politički racio, osim ispunjavanja predizbornog obećanja. Sjetio se kako je ministar Zdravko Marić bio razočaran poslodavcima jer ne dižu plaće, a reformama im se daje prostora za to, međutim naglasio je kako je država najveći poslodavac i trebala bi služiti primjerom. Podsjetio je kako je ugovoreno kolektivnim ugovorom da će se o osnovici za plaće u javnim službama početi pregovarati u svibnju prije kreiranja smjernica ekonomske i fiskalne politike kako bi iznos plaća u javnim službama mogao biti imput pri građenju proračuna Republike Hrvatske, međutim to se nije dogodilo. Nakon što su nađene dvije milijarde kuna za trgovce i milijarda za ugostitelje, Kroflin se nada kako Vlada neće reći da se plaće javnih službenika mogu povećati samo za 1 posto neto, jer za građane više nema novaca.
_____
Sindikati nezadovoljni najnovijim krugom porezne reforme – vijesti.hrt.hr
