Ministar Primorac jučer je izjavio kako neće biti novaca da se pomogne svima s rastom cijena. Potužio se da svi prijete štrajkovima te poslao poruku sindikatima da nije vrijeme za stjecanje političkih poena, koristi i popularnosti.
Statistika jasno pokazuje kako plaće u javnim službama zaostaju za plaćama drugih u zemlji te da njihova kupovna moć snažno pada. Bruto plaće u lipnju su porasle za 4 posto, odnosno svega 2,3 posto na godišnjoj razini dok su cijene u srpnju porasle za 12,3 posto. Očekuje se rast cijena na razini godine od cca 10 posto. Ako plaće ostanu ovakve kakve jesu, zaposlenima u obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi i drugim javnim službenicima prijeti pad kupovne moći od 8 ili više posto. Pritom, inflacija pogađa puno snažnije nego što to statistika pokazuje i što su plaće niže to je udar žešći.
Poslodavci u privatnom sektoru dižu plaće jer im radnici trebaju i shvaćaju da im u ovoj situaciji moraju egzistencijalno pomoći. Nadamo se da to shvaća i Vlada, iako izjave ministra Primorca izgledaju kao da nas priprema za još jedne mučne pregovore pune odugovlačenja od strane Vlade.
Primjereno povećanje plaća u ovom je trenutku egzistencijalna potreba radnika i sam ekonomski prioritet Vlade. Alternativa je drastično rušenje standarda i egzistencijalno ugrožavanje velikog broja radnika što nas u konačnici vuče prema recesiji i najgoroj noćnoj mori svake ekonomske politike, a to je stagflacija, situaciji u kojoj ekonomska aktivnost opada, raste broj nezaposlenih i siromašnih, a cijene nastavljaju rasti.
Rast plaća u javnim i državnim službama nije uzrok inflacije, niti će rast koji bi očuvao razinu kupovne moći uzrokovati njeno povećanje. Cijene rastu primarno zbog energenta i sirovina. Vlada je najveći poslodavac u zemlji i njen utjecaj na plaće ima efekte na cijelu ekonomiju. Ne može se ponašati kao da njeni radnici ne plaćaju režije, ne kupuju hranu i žive u nekoj drugoj zemlji u kojoj cijene ne rastu.
Vlada se Temeljnim kolektivnim ugovorom za javne službenike obvezala pristupiti pregovorima o povećanju osnovice za ovu godinu do kraja rujna u skladu s ekonomskim okolnostima i kretanjima gospodarskih pokazatelja.
BDP nam raste iznad očekivanja, kreditni rejting na povijesno je najvišoj razini, iz EU dolaze značajna sredstva iz NPOO-a i što je najbitnije, fiskalna situacija je zbog rekordne zaposlenosti i odlične turističke sezone vrlo povoljna.
U skladu s time, očekujemo da Vlada u što kraćem roku pokaže inicijativu za pokretanjem pregovora te da pokaže brigu o svojim zaposlenicima.
Štrajkovi nikako nisu sredstvo kojim sindikati stječu popularnost, kao što ministar ističe. Oni su uvijek krajnje sredstvo. No, ako ne postoji način da se kroz pregovore riješe kritični problemi članova, prosvjedi i svi drugi oblici organiziranog pritiska, pa i štrajk, sigurno će biti opcija koju će velik dio članova podržati.
Sanja Šprem, v.r
predsjednica Matice hrvatskih sindikata
Matija Kroflin, v.r.
pomoćnik glavnog tajnika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja
