Osim Međimuraca, najbolje rezultate u obveznim predmetima na maturi posljednjih godina ostvarili su učenici iz Zagreba, a najlošiji su bili Ličani
Od 2012./2013. do 2017./2018. školske godine najbolje prosječne ocjene iz sva tri obvezna predmeta na maturi ostvarili su gimnazijalci iz Međimurske županije, koji su na prvome mjestu bili i posljednje uspoređivane školske 2017./2018. godine. U većinu gimnazija iz osnovnih škola stižu učenici koji u prosjeku na kraju osmog razreda imaju zaključene petice iz hrvatskoga i engleskog jezika te četvorku iz matematike (4,43), no do kraja srednjoškolskog obrazovanja taj prosjek padne za jednu ocjenu iz sva tri predmeta.
Zanimljivo je, međutim, da najbolji učenici iz osnovnih škola, koji su gimnazije upisali sa zaključenim peticama iz sva tri predmeta, a koji na državnoj maturi odaberu ispite više A razine, u prosjeku na toj razini dobivaju četvorke iz engleskog jezika, a iz matematike i hrvatskog jezika u prosjeku – trojke, dakle dvije ocjene manje u odnosu na prosjek iz osnovne škole.
To su samo neke zanimljivosti iz nove baze podataka Ministarstva znanosti i obrazovanja, objedinjene u sustav ŠeR – Školski e-Rudnik (Vol. 3), koje je u petak predstavila ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Nova baza
U bazu su uvršteni podaci o uspjehu učenika na državnoj maturi od 2012./2013. do 2017./2018. školske godine, i to učenika gimnazijskih programa za koje je jedino matura obvezna. Prvi put tako je na jednome mjestu dostupna analiza podataka, odnosno usporedni podaci o uspjehu učenika na kraju osnovnoškolskoga i srednjoškolskog obrazovanja (osmi razred osnovnih škola i četvrti razred srednjih) s onima na državnoj maturi, zasad samo iz tri glavna predmeta i to na obje razine – A, višoj i B, osnovnoj.
– Važno je reći da ovo nije rangiranje škola, nego rudarenje i istraživanje. Ne miješamo kruške i jabuke i zato usporedbe između škola nisu moguće. Analiza će pridonijeti donošenju informiranih odluka vezanih za unaprjeđenje kvalitete škola te redizajn državne mature – naglasila je Divjak. U ovoj bazi doslovno svaka od 189 gimnazija, ali i svaka od 820 osnovnih škola, može pronaći podatke o uspjehu svojih učenika na kraju osmog razreda, zadnje godine srednjoškolskog obrazovanja te državnoj maturi i to u svakoj od uspoređivanih godina.
– Podaci su važni i za razbijanje određenih mitova, poput onih da se u malim sredinama ocjene poklanjaju pa su onda rezultati na maturi slabiji – naglasila je Divjak, navodeći i kako se tvrdi da je uspjeh učenika na maturi sve gori iz godine u godinu, što nije točno. Prosječni uspjeh varira iz generacije u generaciju, primjerice, 2012./2013. prosječna ocjena iz obveznih ispita na maturi na A razini bila je 3,35, a na ispitima B razine 3,43, 2014./2015. na A razini 3,61, a na B 3,64, da bi 2017/2018. prosjek na testovima A razine bio 3,50, a B razine 3,48.
Kao što smo naveli, u prosjeku su najbolje rezultate u obveznim predmetima na državnoj maturi posljednjih godina ostvarili gimnazijalci iz Međimurske županije, iza njih su 2017./2018. godine slijedili oni iz Grada Zagreba te Krapinsko-zagorske županije, dok su najlošiji bili oni iz Ličko-senjske županije. Gledano pojedinačno, na ispitima iz matematike (prosjek obiju razina) te godine najuspješniji su bili Međimurci, iz hrvatskog jezika maturanti Krapinsko-zagorske županije, a iz engleskog jezika maturanti iz Zagreba. Dalmatinci su u ‘zlatnoj sredini’ – ukupno gledano najbolji su oni iz Splitsko-dalmatinske županije na četvrtome mjestu, Zadarska je na sedmome, Dubrovačko-neretvanska na 11., a Šibensko-kninska na 17.
Problem
Međutim, ako analizu još suzimo, dolazimo do zanimljivih primjera: tako su 17./18. školske godine maturanti Šibensko-kninske županije najbolji u državi bili na ispitu iz hrvatskog jezika osnovne, B razine. U kategoriju gradova/gradića prosječno su u sva tri predmeta na maturi najbolji mladi iz goranskog Čabra, potom Jastrebarskog kraj Zagreba te (iako mali broj učenika) iz Obrovca u Zadarskoj županiji. Maturanti iz Biograda na moru briljirali su iz matematike više, A razine gdje su bili prvi u državi s prosječnom ocjenom 3,69.
Zanimljivi su i trendovi u nekima od najpopularnijih i najuspješnijih gimnazija u zemlji. Tako, na primjer, u zagrebačkoj XV. gimnaziji (MIOC) njihovi maturanti 2017./2018. gotovo identičan uspjeh iz matematike i engleskog jezika postižu na kraju srednje škole i na ispitu više A razine iz tih predmeta na maturi (u prosjeku petica iz engleskog te ‘čvrsta’ četvorka iz matematike A razine i u školi i na maturi), dok iz hrvatskog jezika u četvrtom razredu imaju prosječnu ocjenu 4,67 a na maturi A razine 3,92.
– U XV. gimnaziji hrvatski je očigledno problem – tvrdi ministrica Divjak.
U vrlo uspješnoj splitskoj III. gimnaziji, pak, maturanti su 2017./2018. ostvarili iz matematike i hrvatskog jezika A razine bolji uspjeh na državnoj maturi nego što su imali zaključene ocjene u školi u četvrtom razredu, što ukazuju da je ta škola učenicima “teža” od mature.
– Općenito, kada postoje velika odstupanja, jedan od razloga može biti taj što se na državnoj maturi ne obrađuje isto gradivo kao u školi, što bi se ubuduće trebalo promijeniti jer smo uveli nove kurikulume s jasno navedenim ishodima učenja te elementima i kriterijima za vrednovanje – najavila je ministrica Divjak. Podsjetimo, nova matura trebala bi se pisati od 2022. godine.
