Odbijena je revizija Republike Hrvatske u postupku radi isplate razlike plaće na temelju odredbe članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama – stoji u priopćenju glasnogovornika Vrhovnog suda suca Željka Pajalića.
Prenosimo cjelovito priopćenje:
Svojom odlukom poslovni broj Revd-535/2020-2 od 22. travnja 2020. Republici Hrvatskoj kao umješaču dopušteno je podnošenje revizije protiv odluke suda drugog stupnja zbog pravnih pitanja:
1. „Je li dan početka primjene uvećane osnovice iz čl. III. u javnim službama odgođen primjenom odredbe čl. VII. st. 1. Izmjena i Dopuna Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., za tri godine, ako je realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježio negativni rast, obzirom da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku takav pad evidentiran od listopada 2011. do rujna 2014., za 12. tromjesečja“?
2. “Je li ispunjenje uvjeta iz članka III. preduvjet primjene članka IV., a ispunjenje uvjeta iz članka III. i IV. preduvjet primjene članka V., i primjenjuje li se članak VII., na članak III. do V., na sve faze koje se odnose na buduća postupanja u vidu vraćanja osnovice za plaće koja su vrijedila za siječnju 2009., vraćanje pariteta (jednakosti) između plaća u javnim službama i prosječne plaće u privredi koji su bili u 2008., i dogovor o ostvarenju ciljane cijene rada i dinamici njenoga dosezanja (konvergenciji)“?
Svojom odlukom broj Rev-1111/2020-2 od 1. prosinca 2020. Vrhovni sud Republike Hrvatske odbio je reviziju Republike Hrvatske kao umješača te je odgovorio na postavljena pitanja kako slijedi:
Dan početka primjene uvećane osnovice iz čl. III u javnim službama nije odgođen primjenom Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.
Prema tome, zaključak je ovog suda da odredbom čl. VII Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, zaključenog 26. listopada 2011., nije odgođena primjena odredbe čl. III o „povratu“ osnovice, jer se odredba čl. VII odnosi na način „usklađivanja pariteta“ (jednakosti) između plaća u javnim službama i prosječne plaće u privredi.
Detaljnije na poveznici: VSRH Rev 1111/2020
Glasnogovornik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske
sudac Željko Pajalić
_____
Obrazloženje presude Vrhovnog suda odvjetnika Sindikata g. Mladena Gajskog
VS RH je donio svoju presudu nakon što je prethodno usvojio prijedlog – u konkretnom predmetu umješaća RH – za dopuštenjem ulaganja revizije, po točno utvrđenim pitanjima.
Svojom presudom VS RH odbio je podnesenu reviziju po tim konkretnim pitanjima.
U sudskoj praksi to znači da bi se niži sudovi trebali pridržavati stava najvišeg pravosudnog tijela po pitanjima o kojima je taj sud donio odluku i zauzeo pravni stav.
U dosadašnjom praksi i konkretnim predmetima, a na čemu radimo već nekoliko godina, nižestupanjski sudovi – općinski i županijski – već su takav stav zauzeli, pa držim da je to samo konačna potvrda da i VS RH jednako pravno prosuđuje.
Kako je svaki postupak pojedinačan i zaseban, vođenje postupka u svakom predmetu je individualizirano. Da li će se od strane tuženih i umješaća i dalje inzistirati na podnošenju žalbi i prijedloga za ulaganje revizija prvenstveno ovisi o njima, a ne o tužiteljima koje zastupamo. Smatram da će sudovi, a sada i VS RH, ostati kod dosadašnje prakse kojom će se tužbeni zahtjevi usvajati.
Mladen Gajski
