HR, U mreži prvog, 30. listopada 2019.
Nastavnici i učitelji zbog plaća štrajkaju već petnaesti dan.
U srijedu nastave nema u Splitsko-dalmatinskoj te Virovitičko-podravskoj županiji.
U podne će se održati nova konferencija za medije Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske na kojoj će predsjednici Sanja Šprem i Branimir Mihalinec izvijestiti o štrajku u osnovnim i srednjim školama i i najaviti daljnji tijek štrajka.
Sat vremena kasnije održat će se konferencija za medije Sindikata znanosti i visokog obrazovanja na kojoj će čelništvo dati izvještaj o drugom danu štrajka u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.
Mihalinec: Proračun donosi Sabor, a ne Vlada
U emisiji Hrvatskoga radija “U mreži prvog” u srijedu ujutro, također se govorilo o situaciji u obrazovanju.
Branimir Mihalinec na početku je komentirao činjenicu da iz Vlade ne stiže poziv na sastanak oko koeficijenata složenosti poslova. Također, pitanje je i koliko će sredstava biti u proračunu za nadolazeću 2020.
– Mi smo krenuli u štrajk do ispunjenja zahtjeva. Sa strane Vlade obmanjuju javnost da su naši zahtjevi zadovoljeni. Ljudi u osnovnom i srednjem školstvu spremni su nastaviti štrajk do kraja, bez obzira hoće li doći do raspada koalicije ili ne, ima li u proračunu novca ili ne. Što se proračuna tiče, on je gotov kada ga usvoji Hrvatski sabor. Mi očekujemo i vjerujemo da ćemo konačno sjesti za stol.
Mamić: Pitanje je kada ćemo imati priliku ponoviti takav rast plaća
Mihalinec dodaje i da bez podrške ministrice Blaženke Divjak njihovi zahtjevi ostaju jednaki, tako da ga ne brine previše situacija oko odnosa HDZ-a i HNS-a.
Zaostajanje plaća ne riješava se na ovaj način, ističe pomoćnik ministrice Stipe Mamić.
– Ponuđenim Vladinim prijedlogom rasta osnovice, dolazimo na razinu rast plaća od gotovo 20ak posto u zadnje tri godine. To je rast plaća koji nije zabilježen u zadnjih 20 godina. S obzirom na najave usporavanja gospodarskog rasta kod naših glavnih partnera Njemačke i Italije, pitanje je kada ćemo imati priliku da ponovimo takav rast.
Potpredsjednica Splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Marita Guć ističe da je od škole do škole različita situacija oko potpore štrajku. Potpora roditelja štrajku, govori statistika, je na razini 50ak posto.
– Prvi se puta dogodilo da dobivam pozive podrške roditelje, iznoseći podatke od odazivu u njihovoj školi.
Na portalu Srednja.hr provodi se anketa trebaju li učitelji i profesori svi dobiti istu plaću.
– Niti sada zaposleni ne dobivaju istu plaću, sve ovisi o njihovu statusu. S postojećim Pravilnikom imamo ozbiljan problem, cijeli svijet ide prema tome da se mjeri rad i uspjeh učitelja i profesora i prema tome evaluira. Mi sada, čini mi se, imamo nastavak onih starih pravilnika koji su birokratizirani, gdje se “samo stavljaju kvačice”, a ne gleda se kako je nešto napravljeno, ističe glavni urednik portala Marko Matijević.
______
Za sada se štrajku u osnovnim i srednjim školama, a koji traje već dva tjedna, ne nazire kraj. Sindikati optužuju Vladu za ignoriranje, a od HNS-a traže da prestane samoinicijativno pregovarati u njihovo ime.
Pogledajte video izvatke iz emisije.
Zašto još nema pregovora o povećanju koeficijenata za plaće, na čemu inzistiraju sindikati iz prosvjete? Hoće li sindikati javnih i državnih službenika koji također traže povećanje koeficijenata, pristati na ponudu Vlade – osnovicu veću za 6,12%? Treba li za izmjene koeficijenata angažirati strane savjetnike?
Gosti emisije “Otvoreno” bili su ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec, predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa Davor Huić, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Boris Pleša te pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić.
Medijske spekulacije pojavile su se oko toga da se proračun za 2020. neće naći na sjednici Vlade u četvrtak.
– Proračun bi trebao biti na sjednici, koliko ja imam informacije. Nekoliko smo ga puta usuglašavali, korigirali… Ono što bi trebalo biti ili u četvrtak ili do 15.11. do kada je rok, trebao bi biti rebalans za 2019. i proračun za 2020. godinu, kaže ministar rada Josip Aladrović komentirajući napise pojedinih medija.
Podsjetimo, Vlada do 15. studenog utvrđuje prijedlog proračuna i projekcija te ih dostavlja Saboru na donošenje, a parlament do kraja godine donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu.
Davor Huić, komentirajući mogućnost da proračuna ne bude na sjednici Vlade, kaže sljedeće.
– To bi evidentno značilo izbore, ako Vlada neće naći potporu u parlamentu. Imamo i tu spekulaciju da bi parlamentarni bili s predsjedničkim izborima. Mislim da ima još vremena za pregovore, pretpostavljam da će se pokušati dogovoriti.
Potom o štrajku prosvjetara.
– Naši su zahtjevi od početka vrlo jasni. Došlo je vrijeme da zaposleni u sustavu odgoja i obrazovanja dostignu ostale javne službe. Svi pokazatelji pokazuju da su najniže plaće u odgoju i obrazovanju. Mi ne tražimo kruha preko pogače, ističe sindikalni čelnik Branimir Mihalinec dodajući da će se u učionice vratiti “kada s Vladom postignu zadovoljavajući sporazum”.
Davor Huić ističe da novca za povećanje plaća ima, ali tako da se on uzme poreznim obveznicima.
– Prema izračunu svaki od 1,5 milijun zaposlenih bi, ako dođe do rasta plaća, trebamo izdvojiti 2.400 kuna više. To je rast koji je brži od rasta ekonomije, mi sada javni sektor plaćamo 44 milijarde kuna. Imamo i sustav u kojem ima 20ak posto viška zaposlenih.
Olako se barata s tezom da ima viška zaposlenih, kaže Boris Pleša.
– Radi se o tome da se može napraviti funkcionalna analiza radnih mjesta te koeficijenata. Što se tiče poreznih obveznika i državni službenici su porezni obveznici. Svi smo mi porezni obveznici. Teza da jedni uplaćuju, a drugi troše, jednostavno ne stoji.
Svi se slažemo da je sustav u Hrvatskoj konfuzan, dodaje ministar Aladrović.
– Je li velik ili ne, to bi trebali dati nekome tko nije unutar sustava da ocijeni gdje je velik, a gdje ne. Imamo dijelove gdje imamo deficite, a imamo i tamo gdje imamo viškove. Ideja Vlade je da ćemo u 2020. povećati linearno plaće 2+2+2 posto. Idemo razgovarati i vidjeti trebaju li nam stotine tih dodataka. Mi stavljamo sve na stol i vidjet ćemo što ćemo dobiti. Idemo razgovarati s neovisnim stručnjacima da damo prijedlog plaća u RH.
Postavlja se i pitanje koliko treba biti zaposlenih u obrazovanju. Izneseni su podaci da je u odnosu na 1991. u Hrvatskoj za 150 tisuća manje osnovnoškolaca, a trend jakog pada zabilježen je i u srednjim školama.
Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić ponavlja da su, kada se sve zbroji, primanja u obrazovanju porasla 20ak posto u odnosu na prije tri godine.
– Imamo štrajk zato što je netko zamislio da se treba pregovarati o koeficijentima, a o čemu se nikada nije pregovaralo.
Došlo je i do žešćeg verbalnog obračuna Mihalinca, Mamića te Huića oko visine plaća.
– Mi za plaće ljudi u javnom sektoru plaćamo 12 posto BDP-a, Njemačka 7 posto, Češka 9 posto. Mi smo o udjelu BDP-a koji izdvajamo za plaće, najskuplji u Europi.
Boris Pleša kaže da je ponuda Vlade od 6,12 posto dobra polazna osnova za daljnje pregovore oko drugih jednokratnih materijalnih prava definiranih s Temeljnim kolektivnim ugovorom.
– Razgovarat ćemo o božićnicama, regresu…Ne bi bilo loše da se svi ti koeficijenti analiziraju kada vidimo cijelu ovu problematiku.
Branimir Mihalinec kaže da Vlada ne želi razgovarati i da ignoriraju problem.
– Gospodine Mihalinec, vi ste danas vrlo teatralno napustili pregovarači stol. Na sastanku se vidjelo da vi ne želite konstruktivno razgovarati. Vi ste, usudio bih se reći, napravili performans da je nekima od vaših kolega bila i određena razina nelagode. Mi želimo sjesti i razgovarati, ali u okvirima u kojima to možemo financijski i da je najpravednije u ovom trenutku, odgovara mu ministar Aladrović.
Branimir Mihalinec ponovio je da su oni još prošloga petka tražili termin za razgovor s Vladom oko njihovih zahtjeva, ali da to nisu dobili te da je to razlog zašto su otišli s današnjih pregovora oko osnovice plaća.
– Masa plaća ne bi se trebala povećavati, a pogotovo ne brže od rasta ekonomije od tri posto. To je dugoročno neodrživo, zaključuje Huić.
Mamić se slaže da bi plaće trebale biti veće, ali dodaje da one ovise o mogućnostima proračuna.
– Kroz adekvatne plaće sustav može bolje profunkcionirati. Zadovoljni ljudi znače bolju kvalitetu rada, zaključuje Boris Pleša.
Vlada je pokazala želju da riješi ovaj problem, da podigne plaće svima te da analizira sustav i predloži redizajn.
– To ćemo i napraviti u sljedećem razdoblju, kaže za kraj ministar.
Mihalinec je pak ponovio da su njihovi zahtjevi pravedni i moralni te da novca ima, ali volje nema.
