Situacija je alarmantna. Hrvatskom školstvu kronično nedostaju kvalificirani nastavnici, ali prije svega oni iz matematike te fizike, biologije i kemije. Ako danas krenemo rješavati problem, rezultate ćemo vidjeti tek za pet do deset godina. Međutim, vremena za odgađanje više nema.

To su neki od naglasaka koji su se u utorak mogli čuti na sjednici saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu na kojoj se, zahvaljujući inicijativi prof. dr. Damira Bakića, saborskog zastupnika platforme Možemo! i sveučilišnog profesora matematike na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, napokon raspravljalo o ovome gorućem problemu s kojim se hrvatsko školstvo susreće posljednjih godina.

Profesor Bakić je iznio niz konkretnih problema vezanih za provedbu, prije svega, nastave matematike u osnovnim i srednjim školama. Tako, stoji u analizi, prema nekim procjenama u osnovnim školama gotovo 15 posto matematike nije stručno zastupljeno. Gotovo svaki šesti nastavnik matematike (uračunavajući i zaposlene na određeno vrijeme kao zamjene) u osnovnim školama nekvalificiran je za posao kojim se bavi.

NAJGORE U LICI

– Procjenjuje se da nam je trenutno potrebno više od 200 magistara edukacije matematike kako bi se sva nastava pokrila na stručan način. U gotovo 150 škola u Hrvatskoj učenicima nije osiguran temeljni preduvjet za svladavanje gradiva: stručan, odnosno kvalificiran nastavnik. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) situacija je još teža. Anketa koju je HZZ proveo 2019. godine pokazuje da je tada Hrvatskoj nedostajao 241 nastavnik, odnosno profesor matematike, dok je prema sljedećoj anketi HZZ-a taj broj u 2020. godini narastao na 294 – iznosi Bakić, dodajući kako, prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, najveći problem ima Ličko-senjska županija, ali da je deficit nastavnika matematike zamjetan i u regionalnim centrima, uključujući i Zagreb.

Bolja perspektiva ne nazire se ni iz podataka za visoko obrazovanje: posljednjih godina zabilježen je značajan pad broja studenata matematike, prije svega na nastavničkim smjerovima. Osim toga, ulazne kompetencije kandidata za nastavničke smjerove znatno su slabije od onih za inženjerske smjerove, a mnogi koji završe nastavnički smjer bježe u poduzetništvo i gospodarstvo gdje su plaće i dvostruko veće.

– U samo pet godina zaostajanje prosječne ocjene na državnoj maturi studenata nastavničkih studija za prosječnom ocjenom njihovih kolega na inženjerskom studiju podiglo se s 0,5 na 1,2. Zadrži li se taj trend, perspektive su porazne – upozorava prof. dr. Bakić.

Dekan zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta prof. dr. Mirko Planinić kaže kako je slično stanje i kada je riječ o fizici. Podaci pokazuju kako je u zadnjih pet godina upis na profesorske smjerove pao za 50 posto, a na nekima poput nastavničkog smjera fizika i informatika u tome se razdoblju s pune kvote palo na – nulu u zadnjoj godini. Potreba za nastavnicima fizike na godišnjoj razini iznosi 50, diplomira ih 20-30 u cijeloj Hrvatskoj i taj broj stalno pada, a u anketi PMF-a iz Zagreba samo njih trećina na petoj godini studija izjasnila se kako namjerava nastaviti raditi u tom zanimanju.

LUKRATIVNA ZANIMANJA

– Većinom odlaze u lukrativna zanimanja poput programiranja ili IT sektora – ističe Planinić, dodajući kako u zadnjih desetak godina na tržište izlazi sve manje fizičara, a slično je i s kemijom, biologijom, informatikom.

Sudionici rasprave složili su se kako nestručnoj nastavi iz ovih predmeta pridonosi i postojeći Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, koji omogućuje da učitelj matematike u osnovnoj školi može biti i osoba koja je završila bilo koji diplomski sveučilišni studiji ili sveučilišni dodiplomski studij s minimalno 55 ECTS bodova iz matematike.

– Tih 55 ECTS bodova manje je od jedne studijske godine. Ideja da je jedna nepotpuna studijska godina dovoljna, na primjer, za obavljanje sudačke dužnosti bila bi u društvu doživljena potpuno apsurdnom – upozorava Bakić.

Sudionici sjednice saborskog Odbora složili su se kako bi pravilnik u tome dijelu trebalo korigirati. Također, predlažu da se kao niz nužnih poticajnih strateških mjera za poboljšanje stanja uvedu posebne, znatno veće stipendije za studente nastavničkih zanimanja poput matematike i fizike, da se omogući dodatak na plaće ili povećanje plaća nastavnika, omogući rješavanje stambenog pitanja za te nastavnike pokretanjem programa izgradnje stanova za najam pod povoljnim uvjetima i sl.