Aktualno

RUDARSTVO I GEOLOGIJA U RALJAMA MODULARNE NASTAVE

Geologija i rudarstvo izmrcvarene su struke u aktualnoj reformi obrazovanja. Problema je toliko da ih je teško sistematizirati, a da ne odem previše u širinu. Na dio problema pokušao sam ukazati ASOO-u, ali nakon opetovanog upita koji je proslijeđen i Ministarstvu obrazovanja i Sindikatu, dobio sam prilično bezobrazan odgovor. Upakirano u uglađeni rječnik, nazvan sam neznalicom, neradnikom i lažovom, a pisac se potpisao kao „ured ravnatelja ASOO“.

Struke izgubljene u reformi

Za temeljna zanimanja struke: Rudarski tehničar i Geološki tehničar nisu izrađeni kurikuli prema novoj metodologiji. Na dosadašnjim savjetničkim posjetima školi (pripreme za kurikularnu reformu) informirani smo da u takvim slučajevima nastavljamo rad po dosad važećim programima dok se ne izrade novi. Sada se tvrdi da je upis u ta zanimanja nemoguć jer nisu prilagođena modularnoj nastavi. Program Geološkog tehničara je u mirovanju, a program Rudarskog tehničara se ukida „jer je supstituiran“ novim programom Naftno–rudarskog tehničara:

Što se tiče strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije rudarski tehničar, izrađen je i objavljen strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije naftno-rudarski tehničar koji već pokriva određene segmente rudarske struke. Ako postoji potreba za specifičnim prilagodbama ili izbornim modulima, škole mogu iskazati interes i izraditi/sudjelovati u izradi potrebnih modula. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih otvorena je za suradnju i podršku u ovom procesu, kao što je to bio slučaj s drugim školama u različitim sektorima.“

Nezgoda je jedino u tome što naftno rudarstvo s klasičnim rudarstvom nema praktično nikakvih zajedničkih sadržaja osim u dijelu općeg strojarstva te se ta zanimanja ne mogu kombinirati u zajedničkom kurikulu. To naravno ne zna netko izvan rudarstva pa bio on i savjetnik imenovan za to područje, bez suradnje sa strukom. Bez Rudarskog tehničara više od 600 otkopnih polja u RH ostaje bez zakonski neophodnog stručnog kadra, što je potvrđeno i mišljenjem Sektora za rudarstvo pri Ministarstvu gospodarstva, koje sam priložio u privitku upita ASOO-u.

Za program Geološkog tehničara u registar HKO upisan je standard zanimanja i standard kvalifikacije, bez kurikula. Škola tu trenutačno ne može puno pomoći jer su svi kolege ili na odlasku u mirovinu ili u procesu zapošljavanja. Kada smo bili u mogućnosti, u suradnji s relevantnim fakultetima (uključivo i jednim akademikom), savjetnicom, poduzećima i školama izradili smo kompletno nove nastavne planove i programe za sva zanimanja u području rudarstva, geologije i nafte, od dvogodišnjih do četverogodišnjih, osim programa Naftno–rudarskog tehničara, koji je Crosco za svoje potrebe sa školom u Ivanić Gradu izradio kasnije bez konzultacije s nama.

Stručno usavršavanje nastavnika

Od nekadašnjeg Zavoda za školstvo do današnje Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) područje rada / podsektor rudarstva, geologije i nafte nikada nije imalo savjetnika iz svoje struke. Desetak savjetnika koji su dosad radili na našem stručnom usavršavanju bili su raznih zvanja, ali je suradnja s nastavnicima struke ipak bila vrlo dobra – do prije nekoliko godina otkad više ne postoji. Odgovor ASOO-a na to pitanje je malo dulji, ali ga takvog i ostavljam da sami procijenite (neće vam biti teško bez obzira na vaše zvanje) koliko položaj/zvanje savjetnika i teme stručnog usavršavanja odgovaraju rudarima i geolozima:

Tvrdnja da “nam je već nekoliko godina uskraćena i podrška u obliku savjetnika i stručnog usavršavanja, jer nema imenovanog savjetnika za podsektor geologije i rudarstva” nije istinita. Kontinuirano je od osnutka Agencije imenovan savjetnik za kemiju, grafičke i audiovizualne tehnologije. Posljednja imenovana savjetnica napustila je Agenciju 1. 12. 2024. zbog tragedije u obitelji. U razdoblju od 1. 12. 2024. do imenovanja novog savjetnika u sektoru Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija skrbi Maja Kosar, mag. ing. kemijskog inženjerstva, viša savjetnica 2 za osobne, usluge zaštite i druge usluge.

U protekle dvije godine u sektoru Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija održana su sljedeća stručna usavršavanja:

            • Predobrada hidrofobnih pamučnih materijala hladnom kisikovom plazmom u svrhu aktivacije površine – postizanja hidrofilnih svojstava
            • Upoznavanje s laboratorijima za ispitivanje fizikalno-kemijskih i mehaničkih svojstava tekstilnih materijala
            • Fizikalno-kemijska analiza potoka
            • Model zadatka na državnom natjecanju WSC – Ekolaboratorij 2023.
            • Potpora učenicima i studentima s teškoćama u razvoju
            • Streptomiceti u okolišu, medicini i biotehnologiji
            • Biotehnologija u nastavi kemije
            • Kolegijalno opažanje nastave
            • Monitoring kvalitete pitke vode grada Osijeka
            • Načini i primjeri vrjednovanja u novim strukovnim modulima
            • Primjeri strukovnih modula u kurikulumu ekološkog tehničara
            • Od ideje do realizacije – centar izvrsnosti prirodoslovlja
            • Bioraspoloživi likopen iz rajčice putem termičke obrade te njegov učinak na zdravlje
            • Moderna kemija za nove generacije
            • Predstavljanje projekta Chemical Dancing Models – ChemDM te projektnih aktivnosti
            • Život i starenje kože
            • Kurikulum ustanove, model i primjena
            • Kontaminanti u hrani i predmetima opće uporabe
            • „Scientia“-projekt za darovite učenike
            • Laboratorij u oblaku
            • Praćenje stanja okoliša
            • Put svile “-primjer dobre prakse rada s darovitim učenicima u Centru izvrsnosti prirodoslovlja
            • Klimatski ciklusi i klimatske promjene
            • Novi pogled na poučavanje i istraživanje u području kemijskog obrazovanja
            • Modularna nastava.“

 

S bivšim savjetnicima imali smo dobru suradnju i zbog toga što su voditelji međužupanijskih stručnih vijeća bili iz naše struke pa smo mogli predlagati teme stručnog usavršavanja ili čak organizirati seminare koji su nominalno bili u organizaciji ASOO-a. U sada već drugom mandatu, za naše stručno usavršavanje imenovana je kolegica nastavnica kemije. Možete li zamisliti kako bi kemičari (s pravom) reagirali da je za njihovo stručno usavršavanje imenovan jedan rudar (pod pretpostavkom da bi on uopće prihvatio takav zadatak)? Mi smo samo na školskom stručnom vijeću zaključili da budući da ni savjetnica, ni voditeljica međužupanijskog stručnog vijeća nisu iz naše struke, nema smisla sudjelovati u takvim aktivnostima. Odgovor ASOO-a:

„Posebno zabrinjava Vaša izjava da nema međužupanijskog stručnog vijeća nastavnika, budući da ste Vi bili imenovani voditeljem Međužupanijskog stručnog vijeća za geologiju, rudarstvo i naftu u dva navrata, i to 2018. – 2020. i 2020. – 2022. te ste trebali skrbiti i za stručno usavršavanje nastavnika međužupanijskog stručnog vijeća i osigurati prijenos informacija. Nadalje, u razdoblju 2022. – 2024. i 2024. – 2026. imenovana je voditeljica Međužupanijskog stručnog vijeća za geologiju, rudarstvo i naftu upravo iz Vaše škole te biste opet trebali biti na izvoru informacija.
Stoga, ni ova Vaša izjava nije istinita.“

Implicira se da nisam radio svoj posao. Istina je da sam bio voditelj i prije 2018., ne zato jer mi je to bila velika želja, nego su savjetnice/ci tako tražili. Još postoje savjetnice u agenciji koje im mogu potvrditi dobru suradnju, ne samo kroz međužupanijska stručna vijeća nego i brojne druge projekte, primjerice u više saziva Sektorskih vijeća, izradu novih kurikula, evaluaciju programa za obrazovanje odraslih… Svi moji kolege nastavnici imali su mogućnost sudjelovati na 3-5 stručnih skupova godišnje + skupovi ASOO-a, s tim da su rudari i geolozi, baš kao i sam, prezentirali zajedničke teme i drugim strukama, primjerice na skupovima za arhitekte i građevinare.

Modularna nastava

Ovo je puno šira tema, ali mogu dati svoje mišljenje nakon 31 godine rada u školi, vođenja izrade nastavnih planova i programa za cijelu struku u srednjoj školi, izrade novih kurikula te rada u 4 saziva Sektorskih vijeća (imenovanja 2006., 2007., 2009., 2017.).

            1. Metodologija izrade novih kurikula je jako predimenzionirana za potrebe RH. Inozemni savjetnici koji su sudjelovali u njenom donošenju (Njemačka, Francuska…) prenijeli su neka svoja iskustva iz znatno većih gospodarstava, a mi smo i to još uspjeli dodatno zakomplicirati. Zato cijeli postupak traje jako dugo i traži brojne stručnjake. U maloj zemlji i relativno maloj struci u svom mobitelu mogu naći brojeve ljudi s kojima mogu dogovoriti rješenja i ne trebaju mi ogromna istraživanja tržišta i komplicirane metodologije.
            2. Sami kurikuli predetaljno propisuju što i kako raditi, kako ocjenjivati (čak i elemente ocjena i pondere za svaki element). Ako je nastavnik visokoobrazovani stručnjak, često dodatno obrazovan pedagoškim kompetencijama, položio stručni ispit i ima dodatnu obvezu kontinuiranog stručnog usavršavanja, bilo bi logično? dati mu povjerenje da sam (u okolnostima specifičnog društvenog, prirodnog i gospodarskog okruženja) učenike dovede do zadanih općih ciljeva. Naravno da mu je pritom vrlo korisna pomoć savjetnika koji razumiju struku i poučavanje, ima ih dovoljno i dostupni su.
              Ovako gotovo da nastavnika ni ne treba, možemo napisati računalni program koji će ga zamijeniti, a stalno mu za vratom visi netko tko mu može reći da ne radi dobro.
            3. Modularna nastava nije reforma. Reforma podrazumijeva postupnu promjenu utemeljenu na analizi dobrih i loših strana postojećeg stanja. Stoga je reforma evolucija. Obrazovanje je veliki i tromi sustav koji ne trpi nagle zaokrete. Pokušajte naglo skrenuti kamionom na autocesti?
              Modularna nastava je radikalna i stoga revolucija. Kao i svaka revolucija ona podcjenjuje složenost sustava i dosadašnje stanje u cjelini proglašava lošim. Zato ga treba rušiti i graditi novo iz ideološkog temelja. Nezgoda je u tome što se novo gradi na u praksi neprovjerenim idejama (gdje u svijetu postoji nešto slično modularnoj nastavi?), čime svi, a nažalost najviše naša djeca, postajemo laboratorijski zamorci. Čak i gore od toga, jer to bi podrazumijevalo da će se iz pokusa izvući nekakav zaključak, ali ne, nakon neuspjeha „reforme“ ona će se samo odbaciti i povesti nova.
            4. Ni ova „reforma“ ne rješava osnovni problem strukovnog obrazovanja – ljudi iz privrede neprestano se žale da đaci nakon završene škole uopće nisu pripremljeni za svijet rada. Kako to pokušavamo riješiti? Tako da strukovne udruge nisu konzultirane u planiranju i provedbi ove ”revolucije”.
              Rješenja za ovo nisu složena i postoje u svijetu. Tijekom studijskog putovanja sektorskih vijeća u Francusku 2011. vidjeli smo dobra rješenja (zašto ih nismo preuzeli od njihovih konzultanata?). Tvrtke moraju preuzeti dio odgovornosti za obrazovanje. Ako sav porez daju državi, logično je da očekuju da država sama nosi odgovornost. Ako im se dio poreznih obveza ostavi da ih sami namjenski ulože, onda će o tome razmisliti i preuzeti dio odgovornosti, a sami najbolje vide kakva znanja, vještine i etiku trebaju njihovi radnici. Ako im se dodatno omogući porezna olakšica na dio dobiti, dobit će se i značajnija sredstva koja se mogu upotrijebiti tako da:

                        • sva sredstva proslijede državi da ona riješi probleme (za to ne moraju uložiti nikakav napor, ali kasnije ne mogu prigovarati i malo će se tvrtki odlučiti na ovaj pristup),
                        • proslijede sredstva za namjensko opremanje i stručno usavršavanje nastavnika postojećih strukovnih škola za koje smatraju da mogu obrazovati kadrove za njihove potrebe,
                        • opreme svoje tvrtke za stručnu praksu učenika i licenciranje voditelja prakse u tvrtkama,
                        • potiču radne skupine za izradu novih nastavnih programa koji su im potrebni, ili prilagodbu postojećih,
                        • osnivaju vlastite obrazovne institucije na razini strukovnih udruga ili čak većih poduzeća,
                        • sami nastavite niz…

 

Ivica Inkret, dipl. ing. Geologije,
voditelj stručnog vijeća nastavnika geologije i rudarstva
Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin

Pristupačnost