Primjedbe i osvrt na prijedlog Pravilnika predsjednika NSZSŠH Branimira Mihalinca
17. prosinca 2018. je na inicijativu Vertikale sindikata obrazovanja održan pripremni sastanak za izradu Akcijskog plana prevencije nasilja u školama. Na sastanku su, uz predstavnike Ministarstva, bili prisutni predstavnici Sindikata znanosti, Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, zatim predstavnici Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, kao i stručnjaci iz područja psihologije i pedagogije iz Hrvatskoga psihološkog društva, Hrvatske udruge socijalnih pedagoga i Hrvatskoga pedagogijskog društva.
Svi sudionici složili su se da reakcija nasiljem na nasilje nije rješenje niti je to ičije pravo. Dogovoreno je da se pristupi izradi Akcijskog plana koji će adresirati procjenu učinkovitosti preventivnih programa, potporu učenicima s teškoćama, edukaciju i potporu učiteljima i ravnateljima, učenicima i njihovim roditeljima te promjenu zakonodavnog okvira. Cilj je preko analize stanja, kratkoročnih i dugoročnih mjera, osigurati školu u kojoj je nulta stopa tolerancije na bilo koji oblik nasilja.
Uskoro se očekuje imenovanje povjerenstva za izradu Akcijskog plana za prevenciju nasilja u školama.
Kako je zadaća tog povjerenstva utvrditi cjelovita rješenja, smatramo da donošenje Pravilnika o načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnoga tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju treba biti sastavni dio Akcijskog plana.
Prije samog donošenja Pravilnika smatramo da će biti potrebno mijenjati više akata koji reguliraju tu problematiku, te iz tog razloga Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske predlaže da se Pravilnik donese kao dio cjelovitog rješenja.
Sindikat ocjenjuje prijedlog Pravilnika kao neprovediv i previše uopćen dokument, koji uz to ne uvažava da se problematikom učenika s rizičnim ponašanjima trebaju baviti isključivo stručnjaci iz tog područja, a uz pomoć roditelja i razrednika.
Prijedlog Pravilnika polazi od upravo suprotnog stajališta. Kroz čitav pravilnik se utvrđuju obveze razrednicima za koje oni nisu educirani i koje iziskuju njihov velik dodatni angažman. Namjera je predlagača da razrednik sam ili uz pomoć stručnog suradnika organizira dodatnu potporu učeniku u školskom okruženju (radionice, individualni i grupni razgovori…).
Smatramo da stručni tretman treba prepustiti stručnjacima.
Za stručni tretman educiran je socijalni pedagog, i pitanje je koliko škola ima stručnjake tog profila. Ako ga škola nema, a uglavnom je takva situacija, tada će ravnatelj biti dužan osigurati takvog stručnog suradnika. Trebalo bi odrediti tko će tada osigurati stručnog suradnika i tko će financirati njegov rad: MZO ili škola.
Trebalo bi utvrditi i da profesionalnu potporu provode stručnjaci iz ustanova socijalne skrbi, zdravstvenih ustanova, te drugih specijaliziranih ustanova, te utvrditi neki oblik stručnog tima ili mobilne potpore školama, jednako kao i za učenike s teškoćama. Jednako tako treba utvrditi i izvore financiranja takvih timova. U nekoliko osnovnih škola u Zagrebu provode se tretmani stručnog postupka i te poslove obavljaju socijalni pedagozi u suradnji sa socijalnim radnicima i odgajateljima iz odgojnih domova.
Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske se iz naprijed navedenih razloga neće očitovati o pojedinim člancima Prijedloga Pravilnika.
Sindikat predlaže da se donošenje ovakvog Pravilnika uskladi sa donošenjem i izmjenama ostalih akata koje će biti predviđene Akcijskim planom prevencije nasilja u školama.
