Očitovanje Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika na Izvješće o provedenom savjetovanju

Očitovanje Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika (KDV) na Izvješće o provedenom savjetovanju (Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga kurikula nastavnog predmeta Njemački jezik za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju)

Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika izražava krajnje nezadovoljstvo Izvješćem o provedenom savjetovanju.

• • • • • • Izvješće je objavljeno 23. prosinca 2024., a javna je rasprava zatvorena 10. prosinca 2024. Koliko se detaljno moglo pročitati 684 komentara u pet javnih rasprava za pet stranih jezika u 9 radnih dana, te na njih argumentirano odgovoriti?
          • U pet se izvješća pojavljuju samo dva unificirana odgovora, što budi sumnju u to da je odgovore pisala struka vodeći se člankom 25, stavkom (1) Uredbe o metodologiji i postupku provedbe instrumenata politike boljih propisa (Uredba, NN 19/2024-303).
            „Pri izradi Izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću stručni nositelj analizira svaki prijedlog i mišljenje zaprimljene u postupku savjetovanja.“
          • Vrlo je zabrinjavajuće zanemarivanje stručnosti sudionika rasprave. Zainteresirana se javnost sastojala od stručnjaka svih razina obrazovanja, strukovnih udruga, voditelja doktorskih studija, fakulteta i drugih kompetentnih pojedinaca i institucija, a komentari su mahom odbijeni uz kopirane odgovore u svih pet izvješća. Poručuje li se ovime da su javne rasprave suvišne? Ili se želi reći da je 99,71 % svih komentara pisano u zloj namjeri kako je to izjavio resorni ministar, gospodin Fuchs?
          • Sustav e-Građani opetovano nije funkcionirao tijekom trajanja javne rasprave. Rasprava nije produžena sukladno satima i(li) danima nefunkcioniranja sustava.
          • Odgovori su MZOM-a na komentare stručne javnosti automatski i nedostatni iz tri razloga:

1. 1. 1. 1. 1. 1. Ne adresiraju izravno zabrinutost o nejednakim obrazovnim mogućnostima učenika strukovnih škola i gimnazija te diskriminaciju koja iz toga proizlazi.

• • • • • • • • • • • • Zanemareni su argumenti struke o potrebi povećanja satnice prvog stranog jezika kako bi učenici strukovnih škola bili konkurentni na ispitima državne mature, a time i na upisima na fakultete. Neprihvatljiva je i diskriminirajuća izjava resornog ministra u nastupu na javnoj televiziji 15. prosinca 2024.:
                        „Strukovna škola nije niti zamišljena na način da ona obrazuje sve učenike tako da oni mogu nastaviti školovanje. Štoviše, mi imamo problem kod dobrog dijela tih učenika koji prođu, oni dosta često kasnije napuštaju školovanje u visokoškolskim institucijama jer im ipak fali dio gradiva.“
                        Kojim je podatcima potkrijepljena navedena izjava o napuštanju školovanja učenika strukovnih škola na tercijarnoj razini obrazovanja?
                      • Ako ne želimo produbiti problem društvene nejednakosti, obrazovanje treba biti jednako dostupno svima, i to ne samo nominalno. Roditelji nižeg socijalnog statusa često svoju djecu šalju u strukovne škole kako bi ona stekla određeno zvanje već nakon srednjoškolske razine obrazovanja, ali i imala mogućnost upisa studija.
                      • Prema čl. 3 stavak 6 Zakona o strukovnom obrazovanju jedna od ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje nužnih za uključenost u život zajednice jest komunikacija na stranom jeziku (usp. ec.europa.eu). Niti jedan se odgovor u izvješćima ne odnosi na tu kompetenciju i na način njezinog poticanja i razvoja.

1. 1. 1. 1. 1. 2. Odgovori vezani za satnicu stranih jezika.

• • • • • • • • • • • • U najavama uvođenja modularne nastave planirano je povećanje satnice stranih jezika, materinskog jezika i matematike kako bi učenici strukovnih škola bili konkurentni na ispitima državne mature, a kurikulima na Javnoj raspravi predviđeno je upravo suprotno ‒ smanjenje, a ne povećanje satnice.
                      • Velik broj autora komentara izražava nezadovoljstvo postojećom satnicom od 2 sata tjedno ili čak smanjivanjem satnice na 2 sata tjedno za zanimanja koja su do sada imala 3 ili 4 sata nastave prvog stranog jezika tjedno. Odgovor da je u najvećem broju važećih nastavnih planova i programa satnica stranog jezika trenutačno 2 sata tjedno tijekom svih četiriju godina obrazovanja samo opravdava status quo, iako se reformom strukovnog obrazovanja zagovara napredak.

1. 1. 1. 1. 1. 3. Planiranje nastave stranih jezika (osim navedena 2 sata) spušta se na razinu školskih kurikula!

• • • • • • • • • • • • Prema kojim će obrazovnim standardima i prema kojim kriterijima svaka pojedina škola kreirati školski kurikul i odrediti udio nastave stranog jezika? Kako će takvo neujednačeno planiranje i provođenje nastave stranih jezika na razini pojedinih škola dovesti do ostvarivanja ishoda koji bi za određeno zanimanje trebali biti usporedivi?
                      • Prema kojim će se elementima provoditi vrednovanje ostvarenosti ishoda i standardizacija kvalitete kvalifikacije, primjerice za hotelijersko-turističke tehničare ako Hotelijersko-turistička škola Opatija, Hotelijersko-turistička škola u Zagrebu i Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola Zadar budu imale zasebne školske kurikule za isti smjer?

U dobroj vjeri da je svim uključenim stranama u prvome redu cilj zaštititi interese učenika i osigurati im pravedne uvjete obrazovanja te toliko proklamiranu vertikalnu prohodnost, molimo žurnu reakciju i reviziju predloženih nacrta prijedloga kurikula prvih stranih jezika za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju. Pritom inzistiramo na ozbiljnom pristupu, savjesnoj i profesionalnoj analizi komentara pristiglih u javnoj raspravi, na uvažavanju mišljenja struke te na osiguravanju uvjeta za ostvarivanje ciljeva koje promiče Europska unija. Zar je zaboravljeno da su ti ciljevi zadani i u ključnim nacionalnim dokumentima, ali i u ciljevima projekta „Daljnja provedba kurikularne reforme strukovnog obrazovanja“, sufinanciranog upravo sredstvima iz Europskog socijalnog fonda?

Analiza odgovora MZOM-a u pet objavljenih izvješća za njemački, engleski, talijanski, francuski i španjolski jezik

[1] Vjerojatno je riječ o zatipku jer je odgovor identičan kao kod neprihvaćenih komentara.

Njemački jezik (224 komentara):

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=29130

24 x primljeno na znanje = 10,71 %

1 x djelomično prihvaćen = 0,45 %

1 x prihvaćen (zatipak?) =0,45 %

198 x nije prihvaćen = 88,39 %

Engleski jezik (402 komentara):

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=29120

9x primljeno na znanje = 2,24 %

393 x nije prihvaćen = 97,76 %

Talijanski jezik (26 komentara):

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=29140

26 x nije prihvaćen = 100 %

Francuski jezik (14 komentara):

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=29125

1x primljeno na znanje = 7,14 %

13 x nije prihvaćen = 92,86 %

Španjolski jezik (18 komentara):

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=29135

18 x nije prihvaćen = 100 %