Održan sastanak u ASOO-Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (17. siječanj 2022.)
U prostorijama ASOO u Zagrebu, održan je sastanak s ravnateljem agencije Milom Živčićem i pomoćnicom ravnatelja za razvoj strukovnog obrazovanja Vesnom Anđelić.
Sastanku su nazočili Nada Lovrić, predsjednica NSZSŠH, Željko Stipić, predsjednik Preporoda i Jere Bilan, glavni tajnik NSZSŠH.
Tema sastanka bila je najavljena reforma strukovnog obrazovanja. Još 2018., nakon javnog savjetovanja, donesen je Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje u kojem je određen omjer strukovnih i općeobrazovnih predmeta na način da je 60% strukovnih predmeta, a 40% općeobrazovnih predmeta. To je važan dokument na koji se pozivaju predstavnici ASOO i koji ih stavlja u okvire koji su zadani tim dokumentom.
Općeobrazovni predmeti koji će obvezno ući u tih 40% su oni koji dolaze na Državnoj maturi: Hrvatski jezik, Matematika i strani jezik. Ostali predmeti biti će raspoređeni tako da popune ostatak do 40% općeobrazovnih predmeta. Već taj omjer govori sindikatima o problemu u zaduženjima nastavnika ostalih općeobrazovnih predmeta.
Prije reforme strukovnog obrazovanja koristili su se zastarjeli planovi i programi iz 1995./96. godine koji ne odgovaraju vremenu u kojem živimo. Izrade novih kurikuluma financira EU. Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru definiran je postupak izrade kurikuluma: standard zanimanja-standard kvalifikacija-kurikulumi. Počelo se od intervjua s poslodavcima kako bi se definirale kompetencije, znanja i vještine koje su specifične za pojedino zanimanje, u skladu s potrebama tržišta rada kako bi se definirao standard zanimanja. Nadležnost odobravanja standarda zanimanja ima Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koje donosi odluku o upisu standarda u Registar. Po upisu standarda zanimanja u registar, u standardima kvalifikacija definiraju se skupovi ishoda učenja za pojedino zanimanje.
Razgovaralo se o modularnoj nastavi. Ideja je da se definira što je zajedničko u raznim modulima kako bi to postali zajednički moduli sličnih kvalifikacija. Npr. ukoliko kuhari, konobari imaju iste zajedničke module, tj. zajedničke znanja i vještine i zajedničke ishode, to bi bila zajednička jezgra. Moduli će imati različit broj sati. Svi nastavnici unutar RH imati će iste module koji se neće morati provoditi u isto vrijeme. Struktura će izgledati tako da će obvezni strukovni dio nastave biti isti u cijeloj državi. Drugi, izborni dio, biti će pokriven bilo kojim izbornim predmetima koji mogu biti i strukovni i općeobrazovni, a treći dio bi bila nastava temeljena na radu. Svi kurikulumi još nisu gotovi.
Prihvaćeno je 30 inačica kurikuluma koji će se još analizirati. ASOO će raditi 114 kurikuluma, a ima ih oko 130. Ostale kurikulume rade Regionalni centri kompetentnosti. Svaki skup ishoda učenja imao bi svoju vrijednost kroz bodove koji su utemeljeni na satnici. Plan je ASOO da bi u to ulazilo vođeno učenje (u učionici, u radionici) i samostalni rad učenika (seminarski rad, projektni zadatak…).
Tu se postavlja pitanje tjednog zaduženja jer, po riječima predstavnika ASOO, neće više biti zaduženja kao do sada. Naime, moguće je da će jedan tjedan zaposlenik imati manji fond sati, a drugi veći, u konačnici isti na nivou godine, što će uzrokovati promjene u zaduženjima.
Na sastanku predsjednica je izrazila zabrinutost zbog posljedica provedbe reforme koja u konačnici može rezultirati umanjenjem satnice kod nekih nastavnika općeobrazovnih predmeta. Predstavnici sindikata zatražili su da se provede sveobuhvatna analiza i projekcija potreba za zaposlenicima, jer je moguće da će u nekim školama doći do smanjenja broja sati općeobrazovnih predmeta, a negdje povećanja broja zaposlenika u strukovnim predmetima.
Razgovaralo se i o mogućem sustavu otpremnina, o povećanim opsezima poslova i radnih zadataka zaposlenika i satničara u školama. Sve su to pitanja koje će sindikati morati izložiti i formulirati u suradnji s resornim ministarstvom MZO-om.
U medijima su se pojavile informacije o potrebnom povećanju broja učenika u gimnazijama, što bi značilo smanjenje broja učenika u strukovnim školama. Stavimo li to u okvire iseljavanja stanovništva iz Hrvatske i lošu demografsku sliku, potrebno je da reforma strukovnog obrazovanja uvaži sve ove značajke vremena u kojem živimo i na osnovu toga treba pomno pristupiti reformi. Rokovi su kratki jer ASOO planira uvesti modularnu nastavu već školske godine 2024./2025. , a konačnu odluku donijet će Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Sindikati su istaknuli da provedbu reforme treba staviti u rokove koji će omogućiti temeljitu pripremu jer se radi o promjenama ne samo u radu škola već i radnopravnog statusa zaposlenika u srednjoškolskom sustavu.
Glavni tajnik NSZSŠH
Jere Bilan
