Poštovani predsjedniče i glavna tajnice sindikata,
obraćam vam se ovim putem nastavno na najavljenu reformu strukovnog obrazovanja, tj. primjenu modularnih strukovnih kurikula u nastavi. Povod ovom dopisu učestali su upiti članova sindikata, neizvjesnost i nedorečenost najavljenih promjena te opći osjećaj nesigurnosti među školskim djelatnicima. Ovim vam putem želim prenijeti raspoloženja i načelne stavove naše sindikalne podružnice, svoje osobno viđenje najavljenih noviteta i konkretne probleme s kojima će se naši članovi eventualno suočiti primjenom modularne nastave te se ujedno nadam da će vam isti pomoći pri osmišljavanju strategije razgovora s predstavnicima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
Važno je napomenuti da bi suprotstavljanje modernizaciji i poboljšanju školstva iz nastavničke perspektive bilo potpuno suludo. Upravo su nastavnici promotori potrebe za osuvremenjivanjem nastavnog sadržaja i metoda podučavanja jer im takav pristup omogućava kreativniji rad i efikasnije postizanje željenih odgojno-obrazovnih ciljeva. Kritičko promišljanje najavljenih promjena nije motivirano protivljenjem ili odupiranjem promjenama, nego upravo suprotno željom za kvalitetnijim osmišljavanjem najavljenih promjena i njihovom realnom, a ne sanjarskom implementacijom u nastavni proces. Često spominjana javna savjetovanja nisu ni približno dovoljna.
Resorno Ministarstvo naše istupe smatra neutemeljenim ispadima onih koji brinu isključivo o sebi, a ne o nastavnim procesima i kvalitetnom srednjoškolskom obrazovanju učenika. Takav je narativ u začetku pogrešan i kontraproduktivan. Tome svjedoče i sljedeće recentne izjave:
„Radilo se o ogromnom dokumentu od nekoliko tisuća stranica, velika je reforma strukovnog obrazovanja i uvijek će se pojaviti neki komentari. Nekada su to komentari jer se netko boji za svoju poziciju i mjesta, ali to u principu kada radite jednu veliku reformu ne smije biti osnovni razlog da bi se negdje nešto popuštalo, morate nastaviti dalje s onime za što smo uvjereni da je dobro, rekao je Fuchs.“
„Nažalost, neki nastavnici neće se nikada pokrenuti, uspavaju se i ne daj bože da im se promijeni udžbenik. Dok se neki nastavnici bore za promjenu i unaprjeđenja. Nema više jedan nastavnik i da zaključa vrata učionice i nitko ne zna kako je obavio posao. Sad ih ide po dvoje i nekada čak troje te zajedno predaju. Nema zabušavanja ako vam kolega puše za vratom. Nisu nas bacili u ovaj eksperiment, nego smo mi skočili u to. I dobro je da smo skočili. Bilo je zahtjevno i bit će dok svi ne prijeđemo na modularnu, komentirao je ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik, Antun Perušina.”
Iz gore priloženih izjava uočljivo je da položaj zaposlenika u školstvu ne uživa povjerenje i nije percipiran kao neizostavni preduvjet za kvalitetnu provedbu bilo koje vrste reforme. Promjena metodologije podučavanja i izmjena nastavnog sadržaja osuđeni su na propast ako ne obuhvaćaju unaprjeđenje svih čimbenika odgojno-obrazovnog procesa. Dugoročno gledano, takav će stav narušiti zanimanje za nastavničko zvanje. Za razliku od kadrovske politike drugih državnih i javnih službi, naša se struka nalazi u poprilično nezavidnom položaju.
Iako bi se o tome moglo naširoko pisati, nastojat ću u kratkim crtama navesti neke sporne točke koje su u djelokrugu sindikata, a utječu na materijalna prava i uvjete rada te ukratko ponuditi zaključak do kojeg sam došao u razgovoru s članovima sindikalne podružnice. Smatramo spornim sljedeće:
-
-
-
-
-
- stvaranje tehnoloških viškova uvođenjem novih strukovnih kurikula
-
-
-
-
Nastavnik Geografije radi u Tehničkoj školi Šibenik koja izvodi 4 četverogodišnja programa (elektrotehničar, arhitektonski tehničar, računalni tehničar za strojarstvo i brodostrojar). Nastavnik ima ukupno 8 sati nastave tjedno u prvim razredima i 3 sata nastave tjedno ukupno u drugim razredima. Geografija će se prema novom strukovnom kurikulu izvoditi u 3. razredu. To znači da nastavnik geografije 2025./2026. ostaje bez 8 sati u prvim razredima i 2026./2027. bez preostala 3 sata u drugim razredima. Budući da nastavnik ostaje bez svih sati, znači li to da se prekida ugovor o radu? Ako da, isplaćuje li se otpremnina budući da nastavnik nije tehnološki višak jer niti zakon niti kolektivni i granski ugovori ne predviđaju stvaranje tehnoloških viškova uslijed reforme?!
Gore navedeni primjer nije izolirani slučaj. Unutar podružnice imamo slične primjere s nastavnicima Povijesti, Politike i gospodarstva, ali i drugih nastavnih predmeta. Jednostavno nije jasno hoće li i na koji način modularna nastava uspjeti kroz module kompenzirati dotični manjak sati nastao uslijed reforme.
-
-
-
-
-
- preračunavanje CSVET bodova u nastavni sat i opterećenje učenika
-
-
-
-
Unatoč svim objašnjenjima, mišljenja smo da školama nije u potpunosti jasno na koji način osmisliti opterećenje učenika i isto uskladiti s predviđenom dinamikom odvijanja nastavnog procesa u školama i opterećenjima učenika izvan neposrednog nastavnog procesa.
-
-
-
-
-
- opsežnost dokumentacije
-
-
-
-
Dokumenti su nerealno opsežni i složeni i nije ih moguće na kvalitetan način u tako kratkom vremenu proučiti; stoga će i njihova primjena biti stihijska i poprilično manjkava. Primjerice Smjernice za primjenu strukovnih kurikula u sektoru grafička tehnologija i audiovizualne tehnologije ili pak Smjernice za primjenu strukovnih kurikula u sektoru elektrotehnika i računarstvo dokumenti su s preko 80 stranica. Za pročitati tako opsežan dokument potrebno je nekoliko dana jer nije riječ o literarnom nego stručnom jeziku. Za razumijevanje Smjernica i ponovno iščitavanje istih te za raspravu s kolegama potrebno je vjerojatno više od mjesec dana, ako nastojimo ispravno i odgovorno slijediti smjernice. S obzirom na navedeno, najprihvatljivije je rješenje odgoda primjene najavljene reforme.
-
-
-
-
-
- pristupačnost i objavljivanje dokumentacije
-
-
-
-
U neka davna vremena u ruralnim krajevima naše domovine i nama susjednih zemalja djeca su se učila plivati na način da dijete koje ne zna plivati jednostavno baciš u dovoljno duboku vodu i dijete propliva. Na isti način provodi se i strukovna reforma. Neprihvatljivo je da dokumentacija izlazi povremeno bez nama poznatog redoslijeda, prolazi procese javnog savjetovanja i biva službenom. Za očekivati je da nadležno Ministarstvo u trenutku najave reforme posjeduje svu potrebnu dokumentaciju a ne da se simultano provode edukacije, e-savjetovanja, korekcije, dodatno pišu i revidiraju kurikuli, nadopunjavaju i mijenjaju strategije i sl. Dokumenti se izrađuju ad hoc a objavljuju kao ministarske bule za prosvjetne kmetove. Također je pregledavanje stranica Ministarstva ili pak Agencije za strukovno obrazovanje na dotičnu temu nepregledan i demotivirajući Sizifov posao. Ergo, primjenu reforme potrebno je odgoditi radi kvalitetne pripreme škola na zahtjevne izazove. U protivnom voda će nam doći do grla.
-
-
-
-
-
- Ministar Fuchs u ulozi baruna von Münchhausena
-
-
-
-
Prema jednoj od čuvenih priča, pustolov Münchhausen izjahao je ujutro u polje. Došavši pred močvaru krivo je procijenio fizičku spremnost i vještinu svog konja te pokušao preskočiti veliku lokvu, ali je upao u močvarno blato te mu je prijetila strašna pogibelj. Beznadno izložen opasnosti močvare, ali domišljat i snalažljiv, uhvatio se desnom rukom za kosu i izvukao sebe i konja iz blata.
Slično pristupa rješavanju tekućih problema i resorni ministar. Oni su za njega tekući. Stvari će se riješiti u hodu. Ako bude potrebe, izmijenit ćemo dokument, nadopisati pravilnik, razgovarati i donijeti novo kvalitetnije rješenje. Već i sama najava da se od sljedeće školske godine kreće u primjenu strukovne reforme nalikuje ishitrenom povlačenju sebe za kosu.
Tomu u prilog govori i sljedeća objava:
„Podsjetimo, na samom početku Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) koje provodi ovu reformu, naglasilo je kako će se povećati praktični dio rada strukovnih učenika, ali da će se paralelno povećati i broj sati obaveznih predmeta koji se polažu na državnoj maturi – dakle Hrvatski, Matematika i Engleski, odnosno prvi strani jezik.
U prvom nacrtu kurikuluma za strane jezike satnica je ostala ista i profesori stranih jezika nisu imali veće primjedbe na same prijedloge kurikuluma. No, oni su ipak išli na doradu s kurikulima za Povijest i Politiku i gospodarstvo. Nakon te dorade bilo je vidljivo da je satnica smanjena na 70 sati godišnje i četverogodišnjim programima, a i da su CSVET bodovi za prvi strani jezik smanjeni s prvotnih 6 na 4 CSVET bodova godišnje što automatski znači i manje sati.”
S obzirom na navedeno, nameće se sasvim jednostavno i ljudsko pitanje: hoće li možda ministru i Agenciji s vremenom ponestati snage u rukama te ćemo svi skupa idilično kopnjeti na dnu prosvjetne močvare?!
-
-
-
-
-
- uloga ravnatelja
-
-
-
-
Očekuje se da će ravnatelji svojim organizacijskim vještinama voditi procese i uvelike biti odgovorni za kvalitetnu primjenu najavljenih promjena. Upitno je u kojoj su mjeri ravnatelji zaista pripremljeni, ne isključivo svojom krivicom, nego nesnalaženjem njima nadređenih, za nadolazeće izazove. Naivno očekujemo da ćemo sva pitanja i nejasnoće oko reforme razriješiti unutar matične ustanove, ali to nažalost nije slučaj.
-
-
-
-
-
- divide et impera iliti o nespojivosti razdvajanja
-
-
-
-
Rijetko koja reformska promjena u recentnijoj povijesti hrvatskoga školstva ima sluha za demografsku, ekonomsku, kulturološku ili pak geografsku raznolikost prostora i podneblja unutar kojih pojedine srednjoškolske ustanove postoje i rade, pa tako i ova. Najčešće su reforme modulirane ili prema nekom zamišljenom idealiziranom srednjoškolskom standardu ili prema mjerilu škola koje djeluju u razvijenijim urbanim središtima. Manje škole i ruralna područja najčešće nisu ozbiljno shvaćene te su daleko ranjivije na uvođenje promjena.
Time dolazimo do poprilično složenog problema koji nije na dovoljno odgovoran način analiziran niti promišljen, a riječ je o spajanju različitih razrednih odjeljenja unutar jedne srednjoškolske ustanove na osnovu zajedničkih programskih, općeobrazovnih tj. kurikularnih sadržaja. Srednja škola Ivana Meštrovića trenutačno spaja Elektroinstalatere i Konobare. Postavlja se pitanje hoće li reformom strukovnog obrazovanja, tj. primjenom modularne nastave i dalje biti moguće spajati dotična zanimanja te pod kojim uvjetima i na koji način. Također se nameće pitanje odnosa srednjoškolske ustanove i osnivača, županije, odnosno upravnog odjela za prosvjetu. Županija, a posljedično i Ministarstvo trebali bi na prijedlog škole odobriti uvođenje zanimanja i spajanje onih zanimanja za koja postoji zakonska mogućnost. Međutim, važno je odrediti jasne rokove i pravila sukladno kojima bi škole pravovremeno mogle dobiti odobrenja! U protivnom dolazimo u situaciju da škola izrađuje Kurikul školske ustanove, a da još uvijek sa sigurnošću ne može znati hoće li dotična zanimanja i u kojem obliku postojati ili uopće biti odobrena. Jedna od negativnih posljedica, ako spajanja ne budu moguća, je ujedno i ukidanje pojedinih zanimanja unutar manjih srednjoškolskih ustanova, što bi se negativno reflektiralo na održivost srednjoškolskih ustanova u manjim zajednicama, a time i na satnicu i zaduženja naših članova te općenito zaposlenika škole. Trenutačno na ta i slična pitanja nemamo odgovore i to je jedan od dodatnih razloga za sumnju u dovoljno kvalitetnu pripremu reforme. Ta se pitanja nažalost ne mogu i ne smiju rješavati u hodu.
-
-
-
-
-
- posao koji nas čeka i pitanje ostalih poslova
-
-
-
-
Čini se da nastavnici nisu u potpunosti svjesni, sa sigurnošću mogu tvrditi uključujući i sebe osobno, opsežnosti posla koji stoji pred nama. Prema reformatorskim zamislima potrebno je na osnovu Sektorskih i Strukovnih kurikula izraditi Kurikul ustanove. Izrada takvog dokumenta traži visok stupanj pripremljenosti, razumijevanja, nastavničke i stručne suradnje, stručnog znanja i iznad svega vremena. Trenutačno ne vidimo niti prostora, a još manje vremena koje bi bilo, s obzirom na dinamičnost procesa tijekom nastavne i školske godine, dovoljno za ozbiljnu izradu Kurikuluma ustanove.
Također je u potpunosti nejasno na koji će se način taj rad vrednovati. I tu se vraćamo na početnu poziciju. Pretpostavljam da će taj rad biti vrednovan u okvirima ostalih zaduženja. U tom slučaju s izradom Kurikula ustanove nije moguće započeti prije početka nove školske godine, dakle prije 1. rujna 2025. jer su nam tjedna i godišnja zaduženja već definirana poslovima povezanima s tekućom školskom godinom. Ako bi se isti trebao ranije izraditi, potrebno ga je isplatiti kao prekovremeni rad. S obzirom na opsežnost posla, ravnatelji nisu u mogućnosti u tolikom vremenu prekovremeno zadužiti nastavnike bez njihova pristanka jer svi nastavnici već imaju tjedna i godišnja zaduženja prilagođena tekućoj školskoj godini. Ministarstvo očito nema sluha za tu vrstu problema jer nastavnici nisu tema reforme. Začarani krug nemoguće je prekinuti. To je ujedno, čini se, ozbiljno pravno pitanje iz domene radničkih prava i trebalo bi ga što hitnije uputiti na adresu odgovornih.
Ukratko, potrebno je odgovoriti na pitanje u kojem roku se trebaju donijeti Kurikuli školske ustanove za školsku godinu 2025./2026. i na koji način će se vrednovati taj rad u zaduženjima nastavnika.
Ako se isti pak donose početkom nove školske godine, jasno je da vrijeme za pripremu na nove izazove modularne nastave nije ni približno dovoljno za ostvarivanje željenih ciljeva.
-
-
-
-
-
- ostalo
-
-
-
-
Brojne su nedorečenosti s kojima su me kolegice i kolege upoznale. Neke od njih, koje se odnose na specifične probleme nastavnih predmeta, uopće nisam u stanju razumjeti niti sagledati. Općenito, nastavnici su poprilično sumnjičavi. Nije riječ o odupiranju promjenama nego o neizvjesnosti i neorganiziranosti. Obrazovne reforme pripremaju se već tradicionalno stihijski i nepromišljeno. Jedan od razloga krije se u činjenici da postoji već spomenuti jaz između Ministarstva, agencija, učenika i nastavnika. Tu brazdu produbit će i najavljena reforma. Nečuveno je reformirati odgojno-obrazovni sustav u cijelosti, a ostaviti netaknutim i zastarjelim način zaduživanja nastavnika, raspored ostalih poslova i neposrednog rada, pitanje nastanka i zbrinjavanja tehnoloških viškova i sl. Zašto Ministarstvo ne reformira položaj nastavnika i njihovu ulogu u nastavnom procesu?! Nastavnici se takvim postupanjem degradiraju na razinu postojećeg školskog inventara kojeg čuvaš dok ti je i ako uopće potreban. Prošla su vremena u kojima smo mogli ne raditi ništa, zaključavati se po razredima i negodovati ako nam promijene i uvedu novi udžbenik. Došla su nova vremena, vremena velikih reformatora iliti kako bi ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole u Dubrovniku rekao, nema zabušavanja ako vam kolega puše za vratom.
Zaključno promišljanje
Na našem sindikalnom udruženju je da barem pokušamo artikulirati probleme koji proizlaze iz gore navedenih promišljanja, ali i brojnih drugih nedorečenosti, da primoramo predstavnike Ministarstva na razgovor i suradnju, učvrstimo poziciju nastavnika i djelujemo u skladu s pravima i interesima učenika. Važno je u nadolazećem periodu biti vidljiv i promovirati pozitivne vrijednosti, naprosto pomoći Ministarstvu i čvrsto se zauzeti za djelatnike u školstvu. Unatoč tome što sa sindikalne točke gledišta nije moguće riješiti sve probleme jer oni izlaze izvan okvira sindikalnog djelovanja, presudno je upozoravati i zaštititi naše članove, a i ostale zaposlene u školstvu od vjerojatno neizbježnih smanjivanja satnice i rada u egzistencijalno nesigurnim vremenima. Time ćemo ostvariti našu svrhu i nametnuti se kao ozbiljan i odgovoran promotor i zaštitnik zaposlenih u školstvu. Za razliku od Ministarstva, mi ne vidimo ništa neprirodno i blasfemično u tome da se čovjek brine za svoju materijalnu i društveno-ekonomsku sigurnost i misli o sebi, jer samo će siguran, opušten i zadovoljan nastavnik svaku promjenu nabolje objeručke prihvatiti i uložiti više truda nego se od njega traži, a time ujedno stvoriti poticajno okruženje za osobni razvoj učenika, na zadovoljstvo svih nas i korist društva u kojemu živimo, radimo, djelujemo i stvaramo.
U nadi da će vam ovdje iznesene misli biti od pomoći, šaljem vam srdačne pozdrave i želim svako dobro u daljnjem radu.
S poštovanjem,
Alen Tomić, sindikalni povjerenik
Srednja škola Ivana Meštrovića Drniš
