MODULARNA NASTAVA – Grafička tehnologija i audiovizualne tehnologije

Nastavnica sam predmeta Engleski jezik u Školi za grafiku, dizajn i medijsku produkciju u Zagrebu. Ovim putem želim jasno ukazati na probleme u sektoru Grafička tehnologija i audiovizualne tehnologije i nelogičnosti koje su se pojavile najnovijom Odlukom kurikula nastavnog predmeta Engleski jezik za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju.

Uvod

Jedan od odgovora Ministarstva na mnogobrojne kritike bio je „U najvećem broju važećih nastavnih planova i programa satnica stranog jezika je 2 sata tjedno u sva četiri razreda, a samo u pojedinim sektorima satnica je veća.”

Upravo je sektor Grafičke tehnologije i audiovizualne tehnologije jedan od „pojedinih“ sektora na koje se Ministarstvo referira.

• • • • • • Prva nelogičnost – ANALIZA CSVET-a

Zanimanja web-dizajner, medijski tehničar i grafički urednik dizajner – trenutačno imaju 105 sati godišnje. Po sadašnjoj Odluci objavljenoj 21. siječnja, broj sati prvog stranog jezika pada na 70 sati, odnosno 4 CSVET-a. U Odluci je navedeno sljedeće: „Jedan CSVET iznosi 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta i predstavlja ukupno opterećenje učenika, tj. neposredni odgojno-obrazovni rad, učenikov samostalni rad i učenje utemeljeno na radu.“

Kako se došlo do računice da su 4 CSVETA godišnje prevedena kao dva školska sata, odnosno kako se došlo do toga da je vođeni proces poučavanja sveden na 70 sati, a ostatak omjera se računa pod samostalne aktivnosti učenika? Može li se hipotetski pa onda i praktično iz ponuđenog vremenskog okvira izvući maksimum školskih sati kako bi se ostvarili zadani ishodi, primjer Geografija u OŠ s tjednom satnicom od 1,5 sata tjedno (jedan sat jedan tjedan, a drugi tjedan dva sata)? U ovom slučaju dva sata jedan tjedan, drugi tjedan tri sata?

U svakom slučaju, omjer između vođenog procesa i samostalnih aktivnosti mora se promijeniti u korist vođenog procesa učenja i izvući maksimum nastavnih sati.

• • • • • • Druga nelogičnost

Ministarstvo je također navelo sljedeće: „…tamo gdje pojedina kvalifikacija zahtijeva veće jezične kompetencije uvedeni su moduli stranog jezika u strukovnom dijelu kurikula.“ Međutim, obvezni, a ni izborni moduli stranog jezika u strukovnom dijelu kurikula za zanimanja tehničar za razvoj web-sučelja, medijski tehničar i dizajner grafičkih proizvoda – NE POSTOJE!

Za napomenuti je kako se strukovni dio kurikula pisao prije same najave o smanjenu satnice pa su se i sami tvorci strukovnog kurikula vodili prvotno predloženom satnicom stranog jezika. Stoga, u sektoru Grafička tehnologija i audiovizualne tehnologije, zanimanja tehničar za razvoj web-sučelja, medijski tehničar i dizajner grafičkih proizvodaimaju značajno smanjenje satnice prvog stranog jezika bez obveznog, a ni izbornog modula stranog jezika u strukovnom dijelu kurikula.

• • • • • • Treća nelogičnost

Nelogična je činjenica i da novo zanimanje grafički tehničar za 3D računalnu grafiku sada raspolaže sa samo 70 sati prvog stranog jezika, dok se u opisu zanimanja ili skupa kompetencija navodi kako „sudjeluje u poslovnoj komunikaciji s klijentima i suradnicima“. Pretpostavka je da poslovna komunikacija i suradnici neće isključivo biti iz hrvatskog govornog područja.

Zanimanje je također bez obveznog i izbornog modula stranog jezika u strukovnom dijelu kurikula.

• • • • • • Četvrta nelogičnost

Posljednja  tvrdnja Ministarstva je: „… a oni dodatno mogu biti integrirani i u kurikulu ustanove kao izborni ili fakultativni moduli.“

Ponovno naglašavam, u sektoru Grafička tehnologija i audiovizualne tehnologije nema obveznog niti izbornog modula stranog jezika u strukovnom dijelu kurikula, što znači da je fakultativna nastava, i ograničenja koja dolaze s istom, jedina mogućnost. Također, sam Nacrt polazi od nerealne pretpostavke da su jezične kompetencije svakog učenika nakon osnovnoškolskog obrazovanja jednake razini temeljnog korisnika te samim time dostatne za praćenje navedenih programa sektora.

Niti jedan izborni, ili u ovom slučaju fakultativni predmet, ne može nadoknaditi kontinuirani rad koji su svi učenici u navedenim programima imali prije reforme i koji im je sada uskraćen. Izborni, odnosno u ovom slučaju fakultativni predmet, ne mogu pohađati svi učenici u razredu.

Stoga je u sektoru Grafička tehnologija i audiovizualne tehnologije potrebno vratiti ono što su navedeni programi prvotno imali. Ako ne dođe do preraspodjele satnice u općeobrazovnom dijelu, prvi strani jezik mora biti prisutan tijekom cijele nastavne godine u strukovnom dijelu kurikula.

• • • • • • Pitanje i preporuke:

1. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 1. 1. Hitna izmjena Nacionalnog okvirnog kurikuluma za strukovno obrazovanje, preraspodjela satnice i vraćanje na prvotni prijedlog od 105 sati.
                              2. Promjena omjera između vođenog procesa poučavanja i samostalnih aktivnosti u korist vođenog procesa učenja i izvlačenja maksimuma nastavnih sati.
                              3. Ako ne dođe do preraspodjele satnice u općeobrazovnom dijelu, jezik struke mora biti dio obveznih strukovnih kurikula kroz sve četiri godine obrazovanja (minimalno 35 sati godišnje, kako bi se vratilo ono što ste ovim prijedlogom sektoru uskratilo. Samim time, potrebna je hitna izmjena strukovnog kurikula sektora kako bi se dodao obvezan strukovni modul jezika struke. MZOM navodi kako je „samo u pojedinim sektorima satnica veća“. Za zaključiti je da brojčano nije potrebna velika revizija programa, nego onih kojima je reforma uskratila ono čime su prethodno s razlogom raspolagali.
                              4. Posljednje rješenje: U strukovnim kurikulima ispod obveznih i izbornih modula navodi se sljedeće: „Nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s općeobrazovnim predmetima.“ Prethodno navedena zanimanja izgubila su 35 sati po godini, odnosno 140 sati u četiri godine. Rješenje je da se obveže sektor, odnosno zanimanja na 140 sati povezane nastave između struke i stranog jezika u obliku tandemske nastave kroz četiri godine i na taj način vrati treći sat jezika. To bi bilo minimalno korigiranje ogromnog propusta koji se dogodio. U tom slučaju, nastava mora biti povezana u obveznom dijelu kurikula kako se ne bi narušila horizontalna prohodnost. Nije li upravo suradnja između nastavnika i cilj ove reforme? Na taj način osigurala bi se satnica koja se i prvotno predstavila, obvezalo bi se škole na ispunjenje cilja reforme, a sudbina stranog jezika i budućnost pojedinih programa ne bi ovisila o ”odnosu snaga u zbornicama”.

No, prije uvođenja tandemske nastave, MZOM će morati jasno definirati pitanje norme, točnije razjasniti pitanje satnice za dva nastavnika uključena u izvođenje jednog nastavnog sata.

• • • • • • Zaključak

Vraćanje na prvotni prijedlog od 105 sati i dalje je jedino zadovoljavajuće rješenje po pitanju vertikalne prohodnosti učenika, koja je navodno i dalje cilj reforme. Ako to nije moguće, potrebna je hitna izmjena strukovnih kurikula u cilju ispravljanja ove nepravde. Modularna (tandemska) nastava u obveznom dijelu kurikula tek je posljednja mogućnost, međutim ona onda mora biti obavezna na razini sektora, odnosno zanimanja, i u minimalnom trajanju od 140 sati raspoređenih kroz četiri godine. Fakultativna nastava mora ostati to što je, fakultativna i dodatna za one koji žele više, ali ne i jedina opcija za zanimanja koja su sada zakinuta za 140 sati nastave stranog jezika.

Odgovorni tvrde kako je sve izvedivo i kako se sve može, no izvjesno je da će sve biti moguće samo ako se nositelji reforme aktivno uključe u rješavanje naznačenih problema i odluče ispraviti ogromne propuste u satnici stranog jezika.

Blanka Šamija, mag. philol. angl. et mag. educ. philol. ital.
Voditelj školskog aktiva stranih jezika Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju, Zagreb