Sigurnost i zaštita na radu, iako često zadnja na listi prioriteta pri organizaciji poslovanja, jedno je od područja kojem se u Matici hrvatskih sindikata pridaje puna pažnja. Kroz naš dosadašnji rad, a pogotovo kroz provedbu EU projekata kojima je Matica bila nositelj, zaštita na radu uvijek se pokazala kao važan segment sindikalnog djelovanja.
Danas, kad živimo i radimo u vrijeme uzbudljivih inovacija javljaju se novi izazovi u području zaštite zdravlja na radnom mjestu. Usvajanjem i integracijom digitalnih tehnologija, od računalstva u oblaku i automatizacije do virtualnih asistenata i aplikacija za zaposlenike, svijet rada trajno se mijenja. Te promjene utječu na sve sektore pa tako i na područja rada članova sindikata Matice.
U okviru rada Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), čija je članica Upravnog odbora naša pravnica Ivana Šepak-Robić, provodi se Kampanja za zdrava mjesta rada. Tom kampanjom podiže se svijest o prilikama i rizicima s kojima je digitalna transformacija povezana kad je riječ o sigurnosti i zdravlju na radu. Njome se promiče pristup usmjeren na čovjeka i suradnja među svim dionicima kako bi se spriječili rizici. Kampanja doprinosi sigurnosti radnika i produktivnosti poduzeća razmjenom praktičnih savjeta i studija slučaja o dobroj praksi.
Razgovarajući s članovima naših sindikata i njihovom susretu s digitalizacijom u provedbi posla, koja je uzela maha od vremena pandemije, otvorila se zanimljiva tema koliko je ta promjena utjecala na njihovo psihičko i fizičko zdravlje. Kroz Kampanju za zdrava mjesta rada otvorila nam se prilika da javno razgovaramo o poteškoćama te poslušamo stručnjake iz područja rada, informacijskih tehnologija, obrazovanja i zdravstva koji su nam predočili koje nam promjene digitalizacija nosi.
Susret smo oblikovali kroz konferenciju pod pokroviteljstvom EU-OSHA-e, na temu: „Siguran i zdrav rad u digitalno doba“. Poludnevnoj konferenciji održanoj 28. svibnja 2024. prisustvovali su čelnici i članovi sindikata Matice, predstavnici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (MROSP), Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i akademske zajednice.
Kroz konferenciju nas je vodila Ivana Šepak-Robić, a nakon uvoda prepustila je riječ predsjednici Matice Sanji Šprem koja je upozorila da iz uvođenja digitalnih tehnologija na radna mjesta proizlaze neki novi izazovi i rizici za sigurnost i zdravlje na radu. „Mobilnost i fleksibilnost na prvu zvuče jako pozitivno, no neprestana dostupnost briše granice između poslovnog i privatnog života. U istraživanju ESENER 2019. dokazano je da je povećana upotreba digitalnih tehnologija na radnom mjestu povezana s psihosocijalnim rizicima, kao što su pritisak zbog nedostatka vremena, slaba komunikacija ili suradnja, nesigurnost posla i duge smjene ili nepravilno radno vrijeme, naglasila je predsjednica Šprem.
Nakon pozdravnih riječi ravnatelja Uprave za rad i zaštitu na radu pri MROSP-u, Dražena Opalića, s prezentacijom Kampanje za zdrava mjesta rada nastavio je Ivica Orač-Šukelj iz istog ministarstva. Saznali smo kako su prioritetna područja ove kampanje sagledavanje rizika za zdravlje koje donose rad putem digitalnih platformi, automatizacija zadataka, rad na izdvojenom mjestu rada/rad na daljinu i hibridni rad, upravljanje radnicima uz pomoć umjetne inteligencije te preko pametnih digitalnih sustava.
Sanja Šprem
Dražen Opalić
Ivica Orač-Šukelj
Stručnjak informacijskih tehnologija Domagoj Marić prezentirao je primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu i zaštiti na radu te objasnio osnovne pojmove iz područja umjetne inteligencije.
Prof.dr.sc. Nikola Mrvac sa Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta Sjever i Matija Kikelj sa Sveučilišta Sjever zajedno su pripremili prezentaciju o integraciji umjetne inteligencije u obrazovanje.
Predstavnica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Martina Orešković predstavila je projekt AI4Health.Cro o korištenju umjetne inteligencije za pametno zdravstvo i medicinu.
Domagoj Marić
prof. dr. sc. Nikola Mrvac
Martina Orešković
Konferencija je završila panel raspravom o utjecaju novih oblika i načina rada na radnike, sigurnost i zdravlje na radu. Raspravu je usmjeravao stručnjak iz područja zaštite na radu Vitomir Begović, a sudjelovale su Nada Lovrić – predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Katarina Matanović – voditeljica Područnog ureda Rijeka, Sindikata hrvatskih učitelja i Sanja Morić – voditeljica Odjela za zaštitu i sigurnost na radu, zaštitu od požara, zaštitu okoliša i obranu; Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.
Sanja Morić, Katarina Matanović, Nada Lović i Vitomir Begović
Vitomir Begović stavio je naglasak na nedovoljan broj inspektora zaštite na radu i timova medicine rada kroz cijelu Hrvatsku na što se nadovezala Sanja Morić dodavši i da se medicina rada provodi po zastarjelim pravilnicima i principu rada iz 1945. godine. Također odredbe pravilnika poput vježbi evakuacija bolnica svake dvije godine ili zabrane pušenja se ne provode. Veliki problem zaposlenih u zdravstvu predstavlja nedostatak kadra radi kojeg rijetko mogu iskoristiti bolovanja. Iscrpljeni medicinari radi umora i dotrajalosti prostorija bolnica i domova zdravlja najčešće se ozljeđuju prilikom padova.
Lovrić i Matanović govorile su o posljedicama uvođenja on-line nastave u doba COVIDA-19 na psiho-fizičko zdravlje učitelja i nastavnika. Uz dugotrajno sjedenje na neadekvatnim stolicama koje je ostavljalo posljedice na lokomotorni sustav, šteta je nastala i u psihičkom zdravlju zbog narušavanja privatnosti virtualnim ulaskom u domove učitelja. Matanović je naglasila kako bi nastavu često slušali i roditelji, prijatelji ili susjedi koji bi tada iznosili svoje sudove. Radno vrijeme se izgubilo jer su ih učenici i roditelji kontaktirali u bilo koje doba dana. Problem je nastao i kod starijih radnika koji nisu mogli pratiti novu tehnologiju te su bili prisiljeni otići u mirovinu.
Važno je da nastavnici govore javno o svim problemima i stresovima s kojima se nose zbog svog poziva, ne samo novonastalog zbog digitalizacije koja je ušla u sferu nastave već i zbog svakodnevnog odnosa učenika i roditelja prema njima, zaključila je Lovrić.
Zaključke i preporuke Vitomira Begovića o Utjecaju novih oblika rada na radnike, sigurnost i zdravlje na radu pročitajte ovdje.
fotografije: Kristina Radić Sudar
preneseno s matica-sindikata.hr
