U Podgorici su se od 22.-24. travnja 2024. godine okupili predstavnici sindikata iz osam zemalja regije. Organizator skupa je Regionalni ured Solidarity centra Američkog saveza sindikata AFL CIO (The American Federation of Labor and Congress of Industrial Organizations represents people who work) čije je sjedište u Washington D.C., USA. Cilj sastanka je razvijanje suradnje i razmjena iskustava između sindikata obrazovanja iz osam zemalja i 13 sindikata obrazovanja. Na skupu su se analizirali granski kolektivni ugovori iz područja obrazovanja. Domaćin je bio Sindikat prosvjetnih radnika Crne Gore (SPCG). Iz Hrvatske su bili predstavnici Nezavisnog sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠH) – predsjednica Nada Lovrić i glavni tajnik Jere Bilan, Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) – predsjednica Sanja Šprem, Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske (SRPOOH) – predsjednica Iskra Vostrel Prpić i glavni tajnik Slaven Vukašinec.
Svaka zemlja ima svoje posebnosti sindikata unutar sustava obrazovanja. U Sloveniji primjerice postoji jedan sindikat SVIZ koji zastupa zaposlene u predškolskom odgoju, osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju. Najčešći je slučaj da je jedan sindikat specijaliziran za određeno područje. Norme rada se razlikuju. Postoje zemlje gdje su norme od 18-20 sati. Negdje razredništvo nije uračunato u tjedno zaduženje, već se razredništvo plaća u postotku kroz uvećanje plaće. U Crnoj Gori se ne isplaćuje naknada za prijevoz zaposlenika. U BiH postoji 10 ministara obrazovanja-svaki kanton ima svoga ministra. Zakoni koji se tiču obrazovanja u toj se državi ne primjenjuju jednako u svakom kantonu.
U Sloveniji se razlikuje član i nečlan sindikata. Naime, član reprezentativnog sindikata ima pravo na 20 posto veću jubilarnu nagradu od nečlana. Zahtjev za isplatu jubilarne nagrade podnosi sindikat na prijedlog člana na za to predviđenom obrascu. Razlikovanje člana i nečlana vidljivo je kod isplata socijalnih pomoći koje isplaćuje Slovenija u slučajevima elementarnih nepogoda (požari, poplave…), zbog dugotrajne odsutnosti zbog bolesti ili ozljede (najmanje tri mjeseca, ne odnosi se na ozljedu na radu), dodijeljene invalidnosti, smrti zaposlenika ili člana uže obitelji. Svi javni i državni službenici imaju pravo na isplatu socijalne pomoći ako njihova osnovna plaća u mjesecu u kojem se dogodio slučaj ne prelazi, odnosno ne bi prelazila 100 posto minimalne plaće, a za članove reprezentativnog sindikata potpisnika aneksa iznosi 140 posto minimalne plaće. Iznos pomoći iznosi 696,27 eura. Član reprezentativnog sindikata u Sloveniji ima pravo na 20% veću socijalnu pomoć od nečlana sindikata..
Minimalna plaća u Sloveniji u 2024. godini iznosi 1253,90 eura bruto ili 857,77 eura neto. U Hrvatskoj je minimalna plaća 840 eura bruto.
Minimalna plaća za učitelja i odgajatelja U Sloveniji iznosi 1.614,40 eura bruto ili cca 1.168,75 eura neto (za poreznu olakšicu za 2 djece) odnosno 1086,03 eura neto (bez djece).
Prosječna plaća učitelja u Sloveniji s visokom stručnom spremom je 2.492 eura bruto ili 1.713,94 eura neto (za poreznu olakšicu za 2 djece) odnosno 1.591,93 eura neto (bez djece). Ovi podaci mogu poslužiti za usporedbu.
Predstavnici svake od 8 država prezentirali su svoje Granske kolektivne ugovore u najznačajnijim stavkama i nakon svake prezentacije vodila se rasprava o iskustvima koje su sindikati imali u pregovorima sa svojim Vladama.
