Sada je već u ozbiljnom zastoju priča o ulaganju teškom 1,8 milijardi kuna osiguranih iz dva europska fonda za 25 škola iz 19 gradova, koje su još 2018. proglašene centrima kompetentnosti. Projekt razvoja Regionalnih centara kompetentnosti, kojim bi se strukovne škole temeljito opremile i osigurale učenicima kvalitetnu pripremu za buduću struku kroz suradnju s gospodarstvenicima, a nastavnicima bolje uvjete rada i edukaciju, zapeo je, po riječima ravnatelja, (opet!) na administraciji.
Iako su sa školama potpisani ugovori o dodjeli bespovratnog novca, nakon čega su im na račune počeli sjedati pozamašni predujmovi, taj novac škole nisu u mogućnosti koristiti jer im još nije stigla uputa Ministarstva obrazovanja o modelu isplate plaća djelatnicima i vanjskim suradnicima koje je trebalo angažirati na projektima. Pritom je uz 25 škola vezano još njih stotinjak, koje su im partneri u projektima.
Projekt u crvenom
Plan je bio da odabrane škole sredstva ulože u infrastrukturu, kako bi učenici mogli raditi s najboljom opremom i uspostaviti kontakt s poslodavcima. Hrvatska zajednica županija poslala je lani poruku o važnom iskoraku za strukovno obrazovanje, a iza projekta su stali ministri regionalnog razvoja, obrazovanja i turizma. Zbog nemogućnosti korištenja sredstava za zapošljavanje na projektima, cijela je priča, kažu ravnatelji, u crvenome.
Pisali su ministrima, pa i premijeru. Apeliraju – nemojte zeznuti tako dobru stvar.
Dva posla, jedna plaća
– Stalno se nadamo da projekt neće otići u zaborav. Radimo na projektima, pomaže nam regionalna razvojna agencija, no, konkretno, dvije osobe iz naše škole rade na projektu uz redovne poslove. Rade, dakle, dva posla za jednu plaću. Projekt je počeo 1. travnja, no zapošljavanje zamjena za ljude koji su raspoređeni na projekt, kao i zapošljavanje vanjskih suradnika, stoji. Pišemo uporno, no odgovora nema – objašnjava situaciju Sibila Roth, ravnateljica Ugostiteljske škole Opatija.
Toj je školi stigao predujam od oko pola milijuna kuna, no novcem ne mogu ništa dok ne stignu upute o modelu zapošljavanja kadra na projektu, koji obuhvaća, kako kaže ravnateljica, obnovu škole od krova do poda. Projekt uključuje ukupno 12 partnera, većinu z gospodarstva.
Dubravko Diklić, ravnatelj Strojarske tehničke škole Fausta Vrančića u Zagrebu, potpisao je ugovor o bespovratnim sredstvima početkom srpnja za dva projekta. Za jedan od njih dobio je predujam od milijun kuna. Priča ista – novac stoji, ljude ne može aktivirati bez upute o načinu plaćanja. Prema Diklićevim riječima, projekt je u opasnosti. U dva projekta ovog centra izvrsnosti uključeno je pet partnerskih škola. Ukupno je riječ o 88 milijuna kuna, kojom bi ‘Faust’ postao moderno opremljenom školom, sa simulacijom uvjeta iz realnog sektora.
Nezadovoljstvo
Stojimo, potvrđuje i Asja Jelaković, ravnateljica Škole za medicinske sestre Mlinarska u Zagrebu. Trebali su dosad imati dva vanjska suradnika, iz uplaćenog predujma trebalo je financirati i rad šest školskih djelatnika. U partnerstvo je uključeno sedam škola iz Zagreba, Siska i Topuskog. Riječ je o dva projekta iz područja zdravstva, prvi od 29 milijuna, drugi 48. Pokretač projekta centara izvrsnosti je pomoćnik bivše ministrice obrazovanja, Vlado Prskalo, ujedno bivši ravnatelj Srednje škole Matije Antuna Reljkovića u Slavonskom Brodu. Zahvaljujući njemu, ta je škola postala uzor: realizirali su više od 20 projekata za koje je ukupno uneseno 56 milijuna kuna.
Prskalo nije zadovoljan situacijom s centrima kompetentnosti.
– Žalostan sam. Znamo kakve su nam škole, nisu dobre, ali prisiljavamo učenike da idu u njih i nastavnike da rade u njima. Moja ideja je bila – mijenjajmo škole, mijenjao sam i svoju. Ako se hitno ne riješe teškoće, upitna je uspješna realizacija projekta, kao i to da sredstva za ovaj reformski proces budu neiskorištena – upozorava Prskalo. /JL/
