Poštovani svi,
s obzirom na najnovija događanja, želim vam pojasniti situaciju oko najave štrajka u obrazovnim ustanovama. Da bi se lakše razumjelo zašto je i kako do svega došlo, iznijet ću kratku kronologiju zbivanja nakon Izborne skupštine Sindikata (15. – 17. 11. 2024.).
Nezadovoljni koeficijentima u sustavu obrazovanja, 14. prosinca aktivno smo se uključili u Adventski prosvjed, inicijalno organiziran od dva obrazovna sindikata, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod, jer smo njihove zahtjeve povezane s uredbom o koeficijentima i uredbom o ocjenjivanju, proizašlima iz Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, prepoznali i kao svoje zahtjeve.
Na samom prosvjedu iznijeli smo vrlo jasno da se koeficijenti u sustavu znanosti i obrazovanja moraju redefinirati i da se sustav znanosti i obrazovanja mora izuzeti iz ocjenjivanja.
Istodobno s aktivnostima povezanima sa Zakonom o plaćama i dvjema uredbama, 19. studenoga počeli su pregovori 11 sindikata javnih službi i Vlade RH za ugovaranje Dodatka I. TKU. Održano je pet pregovaračkih sastanaka, a posljednjem (27. prosinca) nazočio je i premijer Plenković. Bitno je podsjetiti da je već na samom sastanku premijer iskazao spremnost da se znanost i obrazovanje izuzmu iz uredbe o ocjenjivanju i da se sa sindikatima sjedne i riješi pitanje nezadovoljstva koeficijentima. Sva četiri obrazovna sindikata na kraju nisu potpisala Dodatak I. TKU, no sva prava primjenjuju se i na javne službe jer su Dodatak I. prihvatili sindikati državnih službi.
S obzirom na činjenicu da je premijer javno rekao da će sindikati biti pozvani na razgovor, a do toga nije došlo i nakon dopisa premijeru 7. siječnja, sindikati 9. siječnja organiziraju tiskovnu konferenciju, na kojoj su pojasnili razloge nepotpisivanja Dodatka I. TKU i ponovno iznijeli svoje nezadovoljstvo izostankom socijalnog dijaloga.
U tijeku svih tih zbivanja nažalost dogodio se nemili događaj u Osnovnoj školi Prečko, na koji su sindikati promptno reagirali organizirajući dostojanstveni Mimohod. Sudjelovali smo i u radu Povjerenstva za izradu prijedloga osnovnih mjera za jačanje razine sigurnosti u školama. Poduzeli smo sve da pravno zaštitimo naše članove od prisile poslodavaca na dodatne poslove dežurstva na ulazima ustanova, poslavši dopis ravnateljima i uputu za postupanje u slučaju zaduživanja tim poslovima. Nakon više sastanaka, nije udovoljeno našem zahtjevu da se privremeno dežuranje prvenstveno naših spremačica i domara adekvatno plati. To je problem koji i dalje nastojimo riješiti kroz razgovore s predstavnicima Ministarstva u sklopu nastavka pregovora za GKU – u Ministarstvu inzistiraju na tome da se ti poslovi ne mogu platiti retroaktivno nego samo na način da se nešto ugradi u GKU; dakle svima onima koji dežuraju od početka polugodišta ti bi sati ostali neplaćeni. Za sindikate je to neprihvatljivo.
Istodobno, i dalje nije bilo poziva za sastanak triju sindikata i predstavnika Vlade, kako je to premijer javno obećao. Ne bi li pokrenuli socijalni dijalog, sindikati 20. siječnja pišu premijeru molbu/požurnicu, a 24. siječnja šalju priopćenje za javnost. Kako ništa od toga nije urodilo plodom, 14. veljače tri obrazovna sindikata, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Školski sindikat Preporod i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, organiziraju tiskovnu konferenciju.
Procijenili smo da smo iscrpili sve mogućnosti i da nam preostaje samo najaviti postupak mirenja i štrajk, ne bi li prisilili drugu stranu na dijalog i rješavanje mnogovrsnih problema u sustavu.
S obzirom na to da su pregovori za GKU nastavljeni, po tom pitanju ne možemo pokrenuti štrajk, ali je štrajk utemeljen u čl. 205., Zakona o radu:
”1) Sindikati imaju pravo pozvati na štrajk i provesti ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova te zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće, ako nisu isplaćene do dana dospijeća.”
I pitanje osnovice i pitanje koeficijenata nesporno spadaju u kategoriju ”gospodarskih i socijalnih interesa članova”, a službe sindikata znat će stvoriti pravni okvir za legalnost štrajka, ako do njega dođe. Važno je naglasiti da je sindikatima prvi cilj da se otvori socijalni dijalog, a štrajk će biti zadnja opcija ako se iscrpe sve druge mogućnosti u postupku mirenja.
Sve do sada navedeno dovoljno je da budemo nezadovoljni, no ako vam treba još razloga, moram vas podsjetiti na reformu strukovnog obrazovanja, tzv. modularnu nastavu, koja se planira frontalno uvesti školske 2025./2026. godine. Po tom pitanju Sindikat ulaže velike napore da se odgovornima ukaže na nespremnost sustava za takvu implementaciju. Obavili smo dovoljan broj razgovora s kolegama na terenu, objavili značajan broj priloga na stranici Sindikata, inzistirali na sastanku u ASOO-u i Ministarstvu, no zasad odgovorni odbacuju mogućnost odgode reforme, koju tražimo.
Isto tako, u posljednje vrijeme traje i dirigirana medijska hajka na javne službe, a posredno i na sindikate, gdje se u naručenim tekstovima ”brutalan rast” naših plaća ističe kao jedan od glavnih krivaca najveće inflacije u eurozoni, a posljedično takvu razmišljanju, naše su plaće krive i za loš standard građana. Takva medijska percepcija je nedopustiva!
Nerješavanje navedenih problema uzrok je našemu nezadovoljstvu. Vjerujem da ćete znati prepoznati trenutak i pozitivno ocijeniti nužnost eventualnih industrijskih akcija, ako socijalni dijalog ne bude moguć.
Sindikati su u tim pričama zajedno – tri sindikata u borbi za pravednije koeficijente i neocjenjivanje, i dva sindikata u pokušajima da se reforma strukovnog obrazovanja odgodi.
I dalje vjerujemo da će nam se u budućim akcijama i zajedničkoj borbi pridružiti i četvrti sindikat.
Srdačan sindikalni pozdrav
Zrinko Turalija, predsjednik Sindikata
Zagreb, 17. veljače 2025.
