Ur. br. 102-4-25
Zagreb, 1. travnja 2025. godine
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
DONJE SVETICE 38
10 000 ZAGREB
Kabinet ministra
n/r državne tajnice
gđa Zrinka Mužinić Bikić
n/r državnog tajnika
Stipe Mamić
Uprava za odgoj i obrazovanje
n/r ravnateljice Uprave
gđa Vesna Šerepac
Samostalni sektor za pravne poslove i drugostupanjski postupak
n/r načelnice Samostalnog sektora
gđa Ivana Bulešić
Predmet: Uvođenje modularne nastave – izmjene važećih propisa
Poštovani,
budući da se modularna nastava uvodi u sve strukovne škole u školskoj godini 2025./2026., molimo Vas odgovore na nekoliko pitanja u svezi s izmjenama propisa koji reguliraju to područje.
Prema Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske usvojenom na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 9. siječnja 2025. godine donošenje novog Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju planira se u četvrtom tromjesečju 2025. godine, dakle nakon što modularna nastava bude uvedena u svim ustanovama.
U nastavku donosimo odredbe čitavog niza propisa za koje smatramo da ih je potrebno izmijeniti prije uvođenja modularne nastave.
Sukladno članku 72. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 126/2012, 94/2013, 152/2014, 07/2017, 68/2018, 98/2019, 64/2020, 133/2020, 151/2022, 156/2023) učenici se ocjenjuju iz nastavnih predmeta i vladanja, a ne iz modula. Propisano je da učenici prelaze u viši razred ako na kraju godine imaju prolazne ocjene iz svakog nastavnog predmeta (ne iz modula).
Člankom 11. Pravilnika o načinima, postupcima, i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 112/2010, 82/2019, 43/2020, 100/2021) propisano je kako se zaključna ocjena utvrđuje iz nastavnog predmeta (ne iz modula).
Člankom 75. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi regulirano je da je za učenika koji na kraju nastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) iz najviše dva nastavna predmeta, škola dužna organizirati pomoć u učenju i nadoknađivanju kroz dopunski nastavni rad koji je učenik dužan pohađati. Napominjemo i da se trajanje dopunskog rada sukladno Zakonu utvrđuje po nastavnom predmetu (ne po modulu).
Člankom 76. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da učenik ili roditelj koji nije zadovoljan zaključenom ocjenom iz pojedinog nastavnog predmeta ima pravo u roku od dva dana od završetka nastavne godine podnijeti zahtjev učiteljskom/nastavničkom vijeću radi polaganja ispita pred povjerenstvom (nema zaključne ocjene iz modula).
Norma rada nastavnika propisana je Pravilnikom o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi(Narodne novine br. 94/2010) na temelju članka 104. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te se određuje po nastavnim predmetima, a ne po modulima.
Zakon o strukovnom obrazovanju (Narodne novine br. 30/2009, 24/2010, 22/2013, 25/2018, 69/2022) definira modul kao zaokruženu cjelinu u strukovnome kurikulumu koja povezuje strukovne i ključne kompetencije te sadrži popis ishoda učenja. Modul se spominje još samo u kontekstu da je ustanova za strukovno obrazovanje dužna ostvariti planirani godišnji broj sati po predmetima, odnosno modulima po modelu koji je najprimjereniji za izvođenje nastave određenoga strukovnog kurikuluma te da se učenje temeljeno na radu kod poslodavca ostvaruje u cijelosti kod jednog, odnosno više poslodavaca, ovisno o definiranim ishodima učenja strukovnoga i izbornoga modula strukovnog kurikuluma te u skladu sa specifičnostima pojedine kvalifikacije i sektora.
U Pravilniku o načinu organiziranja i izvođenju nastave u strukovnim školama (Narodne novine br. 140/2009, 130/2020) pojam modul navodi se samo u jednom članku koji određuje da je ustanova koja ne izvodi nastavu po jednom od navedenih modela dužna ostvariti planirani godišnji fond sati po predmetima odnosno modulima po modelu koji je najprimjereniji za izvođenje nastave određenog strukovnog kurikuluma.
Pravilnik o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama (Narodne novine br. 98/2024) u sadržaju Razredne svjedodžbe, Matične knjige, e-Dnevniku itd. ne poznaje pojam modul već nastavni predmet.
Podsjetimo da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih prošle godine uputilo škole da unatoč tome što je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ukinuta obveza vođenja matične knjige u fizičkom obliku, škole trebaju istu voditi dok ta obveza ne bude ukinuta i Pravilnikom.
Citiramo upit Sindikata od 22. svibnja 2024. godine:
„Poštovani,
člankom 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 156/2023) propisano je :
„U školskim se ustanovama vodi pedagoška dokumentacija i evidencija o učenicima, praćenju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, upisu i ispisu učenika, vrednovanju učenika, pedagoškim mjerama isključivo u elektroničkom obliku.“
Iz srednjoškolskih ustanova zaprimamo informacije da se od nastavnika i dalje traži popunjavanje matične knjige u pisanom obliku.
Stoga vas ovim putem molimo mišljenje o navedenom – jesu li ustanove i dalje obvezne za školsku godinu 2023./2024. voditi dokumentaciju iz članka 138. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010-isp., 90/2011, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017, 68/2018, 98/2019, 64/2020, 151/2022 i 156/2023) i u pisanom obliku.
Navedena informacija ustanovama bi bila korisna čim prije zbog skorašnjeg završetka nastave za maturante.“
Zaprimili smo odgovor sljedećeg sadržaja:
„Poštovana,
sukladno navedenim izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, u tijeku je izrada Nacrt Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama. Nakon izrade, Nacrt Pravilnika bit će stavljen na e-Savjetovanje, a o istome će biti objavljena obavijest na mrežnim stranicama Ministarstva.
Po donošenju novog Pravilnika, školske ustanove dobit će detaljne upute o vođenju pedagoške dokumentacije od sljedeće školske godine.
Slijedom navedenoga, matičnu knjigu za sljedeću školsku godinu nije potrebno nabavljati u papirnatom obliku, dok su za ovu školsku godinu ustanove obvezne voditi matične knjige učenika u pisanom obliku.
S poštovanjem,
Ministarstvo znanosti i obrazovanja i mladih
Uprava za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja“
Imajući u vidu prethodno pojašnjenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u svezi potrebe za izmjenom samo jednog propisa nejasno je kako modularna nastava može frontalno krenuti u svim strukovnim školama od jeseni, a da prethodno u tom smislu neće biti izmijenjen Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (jer je donošenje novog Zakona u planu u četvrtom kvartalu 2025. godine, nakon što krene školska godina 2025./2026.) i niti jedan od podzakonskih propisa koje smo prethodno naveli, a vjerojatno nisu svi ni navedeni.
Molimo Vas pojašnjenje i u svezi neodređenih kadrovskih uvjeta za izvođenje nastave.
Kadrovski uvjeti za izvođenje nastave određeni su pojedinim strukovnim kurikulima na način da je navedena poveznica na bazu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u kojoj je navedena najniža razina kvalifikacije, ali ne i vrsta (navodi se razina HKO-a „odgovarajućeg profila“, ali se ne navodi koji je profil odgovarajući niti čime će se to regulirati).
Na naš upit u svezi navedenog zaprimili smo odgovor iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih:
„U standardima kvalifikacija za svaki skup ishoda učenja su propisani minimalni kadrovski uvjeti, odnosno najmanja razina HKO-a odgovarajućeg profila te su integrirani u strukovne kurikule kroz module.
S tim u vezi, napominjemo kako Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih izrađuje bazu/registar koji će povezivati standarde kvalifikacija i skupove ishoda učenja s pripadajućim kadrovskim uvjetima.
Baza/registar sadržavat će popis svih dosadašnjih kvalifikacija propisanih Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško – psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu, nastavnim planovima i programima i strukovnim kurikulima te popis novih kvalifikacija koji će se po potrebi nadopunjavati.“
Budući da je dio novih kurikula objavljen u Narodnim novinama, a novi kurikuli se gotovo svakodnevno i dalje objavljuju bez navođenja koji je profil odgovarajući, izgledno je da će se javiti potreba za ispravkom jer treba navesti novu poveznicu. Stoga se opravdano javlja zabrinutost zbog rokova u kojima će sve navedeno biti moguće realizirati. Mišljenja smo da svi zaposlenici ustanove prije uvođenja modularne nastave i raspoređivanja na poslove sukladno odlukama o zaduženjima moraju jasno znati koja je sprema odgovarajuća za koje poslove. U protivnom će se za pojedina područja i dalje primjenjivati stari Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika i stručnih suradnika u srednjoj školi (Narodne novine br. 1/1996, 80/1999) jer je njime propisan odgovarajući profil.
S time u vezi, neriješeno je i pitanje u kojim uvjetima ravnatelj srednjoškolske ustanove zaposleniku koji je stekao spremu VI. stupnja nudi ugovor o radu na poslovima nastavnika, a u kojim uvjetima na poslovima strukovnog učitelja što izravno utječe na plaću radnika zbog dodijeljenog koeficijenta složenosti poslova. Mišljenja smo da bi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ipak trebalo dati smjernice ustanovama te da o tome odluku ne bi trebao donositi ravnatelj od slučaja do slučaja što dovodi do neujednačenosti na razini Republike Hrvatske te odstupanja od načela sustava plaća iz Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama. U takvim slučajevima ravnatelji su već tražili smjernice Ministarstva.
U javnosti je prisutna ideja da će zaposlenici, nositelji strukovnih modula, birati kolege – nastavnike koji će raditi u modulima. Mišljenja smo da ako za nečijim radom prestaje potreba u cjelini ili dijelu radnog vremena, o tome odluku treba donijeti poslodavac, vodeći računa o kriterijima iz Zakona o radu (Narodne novine br. 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023), a ne prepuštati vođenje kadrovske politike zaposlenicima koji za to nisu ovlašteni.
Prema dostupnim informacijama, zbog izvođenja nastave u modulima, nastavnici će u nekim razdobljima školske godine biti više radno opterećeni, a u drugima manje. Ako se uvodi nejednaki raspored radnog vremena radnika primjenjuje se članak 66. Zakona o radu sa svim ograničenjima koja su tamo propisana pa se nadamo da će ustanove o tome voditi računa.
Javlja se i pitanje donošenja odluke o tjednom i godišnjem zaduženju, hoće li ta odluka i dalje biti odluka o tjednom zaduženju ili će se drukčije definirati jer tjedno opterećenje neće biti kao prije uvođenja modularne nastave.
Budući da su u tijeku pregovori za granski kolektivni ugovor, a u Ugovoru se posebna pažnja posvećuje odredbama o zbrinjavanju organizacijskih viškova, ljubazno vas molimo da za predstojeće razdoblje u pregovorima, ako možete, pribavite podatke o potencijalnim organizacijskim viškovima koji će se pojaviti uvođenjem modularne nastave za sve ustanove u kojima će se ista izvoditi. Mišljenja smo da projekcije samo za škole u kojima se provodi eksperiment neće biti pravi pokazatelj.
U očekivanju Vašeg odgovora, a poglavito u svezi potrebe za izmjenama važećih propisa, srdačno Vas pozdravljamo.
S poštovanjem,
PRAVNA SLUŽBA NEZAVISNOG SINDIKATA
ZAPOSLENIH U SREDNJIM ŠKOLAMA
HRVATSKE
Mirela Matijević Erceg, dipl. iur.
