Očitovanje – Nastavnici Povijesti

Analiza Izvješća e-savjetovanja na Nacrt kurikula iz nastave Povijesti za 4.1 i 4.2 zanimanja koje je objavljeno 9. 1. 2025. godine.

Povijest je jedini humanistički predmet koji pohađaju svi učenici strukovnih 4.1 i 4.2 zanimanja. Reformom strukovnog obrazovanja prvotno je predviđeno potpuno marginaliziranje nastave Povijesti.

Unutar 4.2 zanimanja sadržaji i satnica nastave Povijesti su prvim prijedlogom kurikula iz svibnja 2024. godine bili prepolovljeni ili u nekim slučajevima poput (turističkih, upravnih i medicinskih zanimanja) ukinuti za 66 %. Kurikul je dobio negativnu ocjenu od svih relevantnih institucija, nastavnika i sveučilišnih profesora Povijesti i srodnih znanosti.

Povijest ima nezamjenjivu ulogu u odgoju i obrazovanju većine srednjoškolaca, radi se o brojci od 100 000 učenika kojima će generacijski biti uskraćena osnovna znanja o svijetu u kojem žive.

Zbog svega navedenoga status nastave Povijesti bio je predmet rasprave na Saborskom odboru za obrazovanje, znanost i kulturu 25. 6. 2024., na sjednici HAZU-a, Matice hrvatske, HMDCDR-a, HIP-a, Hrvatskog arhivističkog društva, svih katedri nastave Povijesti u RH, pojedinačnih govora u Hrvatskom saboru i mnogobrojnih rasprava u javnosti.

Sve navedene institucije i javnost su stava da se sadržaji i satnica Povijesti trebaju sačuvati u cjelini i unaprijediti novim kurikulom i nastavnim materijalima.

Nakon novog savjetovanja koje je provedeno u prosincu 2024. godine i za koje je izvješće objavljeno 9. 1. 2025. vraćen je dio satnice nastave Povijesti, ali ne i cjelokupna dosadašnja satnica u 4.2 zanimanjima. Tražimo da se vrati cjelokupna dosadašnja satnica i europski i svjetski kontekst poučavanja jer se najnovijim prijedlogom ponovo nastavlja marginalizacija predmeta kroz umanjenje satnice i sadržaja. Povijest, kao vrlo važan predmet unutar srednjoškolskog sustava obrazovanja nema alternativu.

KRITIKE I PRIJEDLOZI NA PRIJEDLOG KURIKULA, 163

Srednje strukovne škole pohađa 70 % učenika, koji imaju pravo na cjelovito obrazovanje kako bi ravnopravno mogli sudjelovati u društvenim procesima kao angažirani građani.

Učenici strukovnih smjerova imaju zakonsko pravo na struku i cjelovito obrazovanje

• • • • • • Nastava Povijesti treba se temeljiti na primjerenoj satnici, u protivnom sve što se navodi u predloženom kurikulu gubi smisao i u praksi je neprovedivo.
          • U odredbama kurikula jasno se navodi: “Odgoj i obrazovanje osiguravaju stjecanje temeljnih znanja i vještina potrebnih mladom čovjeku za budući život i mogućnost daljnjeg školovanja. Nastava Povijesti ima u tome značajno mjesto. Poznavanje Povijesti pridonosi razumijevanju procesa koji su oblikovali čovječanstvo od najranijih vremena do danas i svih društvenih fenomena. Učeći o vlastitoj naciji, državi, društvu, kulturnoj i povijesnoj baštini, kao i o drugim nacijama, kulturama i društvima u prošlosti i sadašnjosti, učenici stječu znanja i razvijaju vještine koje omogućuju razumijevanje vlastitog identiteta. Povijest je predmet koji najviše njeguje nacionalnu prepoznatljivost Hrvatske među narodima Europe i svijeta.

• • • • • • Republika Hrvatska, kao mlada demokratska država, treba omogućiti poučavanje o građanskim i političkim pojmovima, o povijesti ljudske civilizacije, povijesti velikih sila i njihovom utjecaju na današnje oblikovanje svjetske ravnoteže, a ničega „svjetskog“ u novom kurikulu nema.
          • Predloženi kurikul za 3. razred (35 sati) je preopširan i neće biti izvediv u nastavi pa je potrebno planirati još (35 sati) nastave ako želimo pružiti učenicima strukovnih škola šire obrazovanje koje je temelj za osobni rast, profesionalni razvoj, poduzetništvo i odgovoran život u društvu uz poznavanje i poštivanje lokalnog i nacionalnog identiteta.
          • Povijest je jedini humanistički predmet koji imaju svi učenici strukovnih škola, a nastava povijesti je osnova za poučavanje o temama demokracije, građanskih i političkih pojmova i prava i bez povijesti se one ne mogu razumjeti.
        •  Saborski odbor za znanost, obrazovanje i kulturu odlučio je da satnica Povijesti treba ostati ista kao što je bila do sada. Napominjemo da je nastava Povijesti zamišljena kao samostalan predmet i da nije obavezan dio strukovnih modula pa njezina satnica u 4.2 smjerovima treba biti ukupno 4 sata i 8 CSVE-t bodova, a ne kako je sada predloženo 6.
          •  Treba se omogućiti još 35 sati nastave kako bi obavezna nastava Povijesti iznosila ukupno 140 nastavnih sati.

ODGOVORI PREDLAGATELJA KURIKULA (dva odgovora koja se ciklički ponavljaju):

1. 1. 1. 1. 1. 1. Nakon provedenog javnog savjetovanja o prijedlogu predmetnih kurikula u strukovnom obrazovanju, te prikupljenih prijedloga u tom krugu javnog savjetovanja povećana je ukupna satnica nastave povijesti tijekom obrazovanja s 2 sata na 3 sata (po 1 sat tjedno u tri godine obrazovanja) i revidiran je predmetni kurikul. Time je osigurano povećanje obujma nastavnih sadržaja koji učenicima omogućuju stjecanje dodatnih znanja za bolje razumijevanje povijesnih činjenica i uzročno posljedičnih veza. Zbog jasno definiranog omjera općeobrazovnog dijela strukovnog kurikula (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje) nema mogućnosti za još veće povećanje satnice, a da se time značajno ne poveća opterećenje učenika. U odnosu na prvi prijedlog, u kojem je predmet Povijest imao 3 CSVET boda, u ovom prijedlogu dodijeljeno je 6 CSVET bodova, što predstavlja duplo povećanje u odnosu na prethodno opterećenje. Ovaj prijedlog je ujedno u skladu sa zahtjevima prikupljenim tijekom e-savjetovanja i nudi ravnotežu između povećanja satnice i cjelokupnog opterećenja učenika.
               2. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Vrednovanje je usklađeno s kurikulom za gimnazije i osnovne škole. Teme ne predstavljaju nastavne lekcije. Potiče se njihovo povezivanje, što pozitivno djeluje na koncepte povijesne perspektive, usporedbe i sučeljavanja, kontinuiteta i promjena te shvaćanja uzroka i posljedica.
               3. Nastavniku se daje sloboda u organizaciji nastavnog procesa te pojedini ishodi obuhvaćaju poveznicu s europskom i svjetskom povijesti što je naglašeno u razradi ishoda. Slijed nastavnih tema nije propisan nego se nastavnicima daje sloboda u provedbi kurikula pa temeljem toga razvoj totalitarizama možete obraditi na početku trećega razreda.

OSVRT

1. 1. 1. 1. 1. 1. Na osvrte i kritike na 90 % komentara ponuđen je isti neargumentiran odgovor.
               2. Nisu uvažena mišljenja nastavnika struke, fakulteta, Saborskog odbora i ostalih kulturnih i znanstvenih institucija.
               3. Vrijeme predviđeno za e-savjetovanje bilo je prekratko: 25. 11. – 10. 12. 2024. godine, sustav e-savjetovanja nekoliko dana nije bio dostupan.
               4. Zanemaruje se stručnost i iskustvo sudionika rasprave.
               5. Tražimo od MZOM-a da poštuje odluku Hrvatskog sabora i stručne javnosti i omogući učenicima strukovnih škola pravo na cjelovito obrazovanje koje im garantira Nacionalni okvirni kurikul.
               6. Određivanje odnosa unutar općeobrazovnih sadržaja je supsidijarno pravo MZOM-a i odgovornost je istog subjekta da oni budu u skladu s interesima učenika i interesima RH.
               7. NKS, Nacionalni kurikul za strukovno obrazovanje u generičkim kompetencijama među ostalim predviđa osobni i socijalni razvoj učenika, upravljanje sobom, povezivanje s drugima i aktivno građanstvo. Cjelovito obrazovanje učenika je obveza propisana Nacionalnim okvirnim kurikulumom koji za strukovne škole izrijekom propisuje sadržaje nacionalne povijesti i povijest naroda Europe i svijeta. Od 140 000 učenika u hrvatskim srednjim školama, njih 100 000 pohađa strukovne programe. Upravo zato treba izbjeći stvaranje nepremostivih razlika u kvaliteti društveno-humanističkog obrazovanja između učenika gimnazija i učenika strukovnih škola.

Nastava Povijesti je u smislu nacionalne i identitetske važnosti u rangu s nastavom Hrvatskog jezika i izuzetno pridonosi razvoju svijesti o važnosti demokracije kroz povijesno razmišljanje, kritičko promišljanje konteksta, okolnosti, osobnih i društvenih vrijednosnih načela. Pridonosi razvoju čitalačkih sposobnosti i kritičkog mišljenja, razvoju individualnog i kolektivnog identiteta i univerzalnog sustava moralnih vrijednosti.Učenici strukovnih škola trebali bi biti ravnopravni građani Europe i svijeta i nastava Povijesti u sustavu obrazovanja nema alternativu. Treba zadržati barem postojeći minimum satnice koju je nastava povijesti u 4.2 smjerovima imala do sada, jer se kurikul ne može odraditi u praksi ako za to nema ni prostora ni vremena. Kurikul ostaje samo mrtvo slovo na papiru i formalna nastava povijesti gubi svoj smisao dok se za „neformalno“ učenje povijesti otvaraju neslućene mogućnosti. U 4.2 smjerovima treba biti 140 sati obavezne satnice nastave Povijesti kako je odlučio Hrvatski sabor: Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu u Hrvatskom saboru je izrijekom na 59. sjednici u svibnju 2023., zatim u siječnju i lipnju 2024. istakao da se “iznađe rješenje s ciljem da se broj nastavnih sati povijesti kao općeobrazovnog predmeta u strukovnim školama ne smanjuje.“

Zaključno: sadržaje i satnicu nastave Povijesti koji su minimalno zastupljeni u srednjim strukovnim školama treba zadržati u potpunosti i unaprijediti ih novim nastavnim materijalima i udžbenicima. Učenici 4.2 smjerova trebaju pohađati nastavu koja obuhvaća cjelokupnu hrvatsku povijest u europskom i svjetskom kontekstu, obavezno 140 nastavnih sati. Odgovor na savjetovanje kojim je ponovo ukinut dio satnice i sadržaja nije u skladu s odlukom Odbora za obrazovanje znanost i kulturu, preporukom Matice hrvatske, HMCDR-a, HIP-a, odlukom HAZU-a i svih katedri nastave Povijesti u Republici Hrvatskoj.

NASTAVNICI POVIJESTI