Strukovno obrazovanje u Hrvatskoj čini značajan i najveći segment u ukupnom srednjoškolskom obrazovanju u Republici Hrvatskoj.
Naš Sindikat već niz godina svim relevantnim institucijama u procesu ukazuje na potencijalne propuste i poteškoće koji bi se mogli dogoditi u samim očekivanim ishodima učenika tj. u strukturi kurikuluma. Srednjoškolsko obrazovanje nije samo proces obrazovanja već i odgoj tih mladih ljudi kako bi odrasli u kompetentne građane zajednice sposobne za kritičko razmišljanje ne samo u sferi rada već i obitelji i društva u cjelini.
U eksperimentalnim školama naši članovi nastavnici strukovnih predmeta čiji način rada se značajno mijenja, nemaju osobitih primjedbi, ali nastavnici općeobrazovnih predmeta imaju primjedbe koje treba ozbiljno razmotriti.
Trenutno su u e – savjetovanju STRUKOVNI KURIKULUMI za pojedina zanimanja. Trajanje e – savjetovanja je 30 dana, pa ovim putem pozivamo sve članove da u okviru svojih stručnih aktiva prouče kurikulume za zanimanja za koje se učenici školuju u njihovim školama i aktivno se uključe u sam proces.
Ovdje je samo dio promišljana i primjedbi naših članova koje smo prezentirali i u ASOO-u i u MZO-u.
Ana Nikolić, nastavnica povijesti, članica NSZSŠH
Iako se nastava povijesti zadržava u školi, ona se svela isključivo na nacionalnu povijest i postala je tako predmet za izgradnju domoljublja i nacionalne svijesti, a izgubila je neizrecivo važnu komponentu, onu građanskog odgoja i razvijanja kritičkog promišljanja svijeta u kojem živimo.
Što ovo potonje konkretno znači u nastavi povijesti:
-
-
-
-
-
- Povijest uči mlade ljude razlikovali činjenice od nečijeg mišljenja ili izmišljotina. Bez povijesnog znanja ljudi vjeruju, govore, zastupaju svoje istine, nebitno jesu li ispravne ili nisu i time često polariziraju društvo.
- Uči ih kritički razmišljati, analizirati informacije s kojima se susreću i provjeravati temelje li se na činjenicama. Tada mogu razumno i argumentirano zastupati svoje stavove i tako formirati svoje pozicije u demokratskom pluralističkom društvu.
- Uči ih poštivanju multiperspektivnosti tako što ih uči razumjeti povijesnu pozadinu različitih gledišta različitih ljudi u prošlosti pa tako onda i u sadašnjosti. Time se razvija pluralizam i demokracija.
- Uči ih razumijevanju veza između uzroka i posljedica u povijesnim zbivanjima, a s ciljem prepoznavanja političkih i društvenih obrazaca ponašanja koja su u prošlosti dovodila do katastrofa poput ratova, genocida, krivih gospodarskih politika i sl. Iste obrasce učenici onda mogu uočavati u današnjim političkim i društvenim zbivanjima.
-
-
-
-
Navedene vještine koje bi učenici trebali razvijati na nastavi povijesti itekako su životne i neophodne za normalno funkcioniranje čovjeka u društvu u kojem živi.
Sunčica Remenar, nastavnica biologije, povjerenica podružnice NSZSŠH
Reforma strukovnog obrazovanja i zašto je Biologija važna za svakog učenika?
Kao nastavnici u sustavu strukovnog obrazovanja svjesni smo goruće potrebe za modernizacijom radi što uspješnijeg praćenja brzo razvijajućeg tržišta rada. Novi pristup u sustavu strukovnog obrazovanja artikuliran kao pojam modularnog planiranja trebao bi dovesti do bolje korelacije različitih područja znanosti, tehnologije i gospodarstva bitnih za osposobljavanje budućih radnika i kao takav predstavlja jedan veliki korak naprijed u strukovnom obrazovanju.
No, u svom trudu da obrazujemo učenike da budu uspješni u svojim budućim zanimanjima nikako ne smijemo zaboraviti da ih obrazujemo i da budu uspješni u životu – u brizi za svoje zdravlje, za svoje potomstvo i obitelj, za zajednicu u kojoj žive i konačno za društvo kojeg su dio. Dakle, stručni stav je profesora Biologije da ishodi biologije vezani uz zdravlje i održivi razvoj moraju biti OBVEZNI dio svakog strukovnog kurikuluma.
Zašto je važno ishode iz biologije uvrstiti u obvezni dio svih strukovnih kurikuluma:
-
-
-
-
-
- učenici usvajaju znanja o svom tijelu i zdravlju
-
-
-
-
Sadržajima iz biologije čovjeka obrađuju se teme zdravlja ljudskog tijela i glavnih rizičnih čimbenika za ljudsko zdravlje, problematike ovisnosti, važnosti pravilne prehrane, pružanja prve pomoći i razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje čitave zajednice.
-
-
-
-
-
- učenici usvajaju osnovna znanja o reprodukciji i planiranju obitelji
-
-
-
-
Sadržajima povezanima uz spolnost i reprodukciju obrađuju se teme održavanja vlastitog spolnog zdravlja, važnost zaštite i prevencije te odgovornog spolnog ponašanja koje se u konačnici održava i na kvalitetu privatnog života učenika budućih radnika, a posredno i njihovog sveukupnog fizičkog i mentalnog zdravlja.
-
-
-
-
-
- učenici usvajaju znanja o svom životu i zanimanju u kontekstu održivog razvoja
-
-
-
-
Obrađivanjem sadržaja održivog razvoja učenici uče o utjecaju stila života na ekosustav, osvješćuju važnost razvijanja i prakticiranja održivih životnih praksi koje pridonose smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti te razvijaju vještine “zelenog promišljanja” u svim aspektima života, kako privatnog tako i poslovnog.
Zato je prijedlog sljedeći:
-
-
-
-
-
- uvođenje obaveznog općeobrazovnog modula “Čovjek i zdravlje” (4 CSVET bodova),
- uvođenje obaveznog modula “Održivi razvoj” (2 CSVET bodova)
-
-
-
-
u sve strukovne kurikulume.
Uključivanjem ovih važnih tema u obrazovanje strukovnih učenika možemo dodatno prevenirati negativne posljedice na mirovinski i zdravstveni sustav te gospodarstvo RH, što je svakako i jedan od zadataka obrazovnog sustava.
Tanja Carić, nastavnica Sociologije i Politike i gospodarstva te Građanskog odgoja i obrazovanja, povjerenica podružnice i Područnog odbora NSZSŠH
U sklopu ove reforme pojavile su se neprovjerene i nepotvrđene informacije o ukidanju predmeta Politika i gospodarstvo. Potrebno je ukazati na niz uočenih problema:
- Građanski odgoj i Poduzetništvo nisu Politika i gospodarstvo
Prema važećim kurikulumima postoji nekoliko međupredmetnih tema koje bi se mogle naći kao dio izraza modularne nastave u strukovnim školama. Kako nemamo pristup istima, nagađamo. Svakako, ishodi predmeta Politika i gospodarstvo nisu isti kao i za međupredmetne teme. Iako imaju dodirne točke i povezani su, istima pristupaju iz različitih perspektiva s različitim ciljevima. Ishodima Politike i gospodarstva ovom se sadržaju pristupa opširnije i temeljitije. Prema analogiji mogli bismo primjerice ukinuti i nastavu engleskog jezika u strukovnim školama jer učenici uče hrvatski i znaju prepoznati prezent. Analogiji tu ipak nema mjesta, nije svaki prezent isti, kao što nije isto sustavno učiti pojmove političke pismenosti u zasebnom predmetu i nesustavno u međupredmetnim temama modularne nastave.
- Građani će biti politički nepismeni
Ni jedno istraživanje o političkoj pismenosti u Hrvatskoj ne pokazuje izvanredne rezultate u znanju, vrijednostima i stavovima među mladima, tek su neke gimnazije tu iznimka. Kritika se može uputiti i nastavnicima jer, i uz prisutnost Politike i gospodarstva, učenici nisu postizali značajne rezultate. Što nas tek čeka ukidanjem ovih ishoda iz strukovnih škola?
Sva istraživanja i javne politike ukazuju na vrijednost obrazovanja za političko sudjelovanje u zajednici. Ukidanjem predmeta Politika i gospodarstvo mladi u strukovnim školama neće biti ni u kakvoj prednosti jer neće imati mogućnost, u nastavnom procesu, doseći ishode definiranja demokracije, tražiti primjere demokratskih procesa u Hrvatskoj, primjenjivati stečeno znanje za razvoj demokratskih institucija i procesa i neće imati priliku shvatiti važnosti demokracije za ekonomsko poslovanje i napredovanje.
- Europska unija traži uvođenje više edukacija i obrazovanja u području političke participacije, a ne manje
Hrvatska je imala predstavnike na ministarskoj konferenciji Vijeća Europe pod nazivom Transformacijska moć obrazovanja: univerzalne vrijednosti i obnavljanje građanstva. Jedan je od usvojenih dokumenata, koji je i Hrvatska prihvatila, strategija obrazovanja Učenici prije svega – obrazovanje za sadašnja i buduća demokratska društva. Strategija na više mjesta naglašava važnost jačanja demokratskih kapaciteta učenika u strukovnim školama. Ukidanje svih sadržaja Politike i gospodarstva ne vodi u smjeru pridržavanja javnih politika dokumenta koje su naši demokratski predstavnici i usvojili. Dok EU razvija različite i jake programe širenja političkog opismenjavanja među građanima EU, Erasmus+ projektima i javnom politikom, u Hrvatskoj zabrinjava potez kojim se svim mladima u strukovnim školama uskraćuje mogućnost učenja o političkoj participaciji.
- Netransparentnost rada javnih institucija u vezi s reformom indikator je puno većih problema u budućnosti
ASOO u svojim dokumentima na više mjesta zahtijeva transparentnost i ukazuje na važnost iste za funkcioniranje i povjerenje građana. Još jednom ponavljamo kako je proces implementacije, osmišljavanja ili ukidanja Politike i gospodarstva nepoznanica. U periodu kraćem od godine dana do početka provođenja reforme građani (mladi, roditelji i nastavnici) imaju pravo na odgovore i dužnost je javnih institucija, kao servisa građana, odgovoriti pravovremeno, smisleno i argumentirano što se događa s predmetom Politika i gospodarstvo u strukovnim školama. Jedino ovaj predmet u srednjoškolskom obrazovanju omogućava učenicima uvid u funkcioniranje demokratskih institucija te daje okvir za razumijevanje nefunkcioniranja istih. Ne vidimo svijetlu budućnost demokracije u Republici Hrvatskoj ako se ukidanje Politike i gospodarstva i provede.
- Tržište rada nije izlika
Tko god smatra kako je svrha strukovnog obrazovanja stvoriti izravnu poveznicu između tržišta rada i obrazovanja, a da političko i ekonomsko opismenjavanje nije dio tog procesa, ne želi dobro radnicima u Republici Hrvatskoj. Svaki građanin (radnik ili poduzetnik) mora biti informiran o svojim političkim pravima i dužnostima kako bi mogao donositi slobodne i informirane odluke. Isto tako mora biti informiran o poveznici između političkih i ekonomskih procesa kako ne bi živio u zabludi da je tržište rada prirodna pojava (struktura tržišta rada vezana je za obrazovne politike kao i ekonomske politike država i trendove) ili još gore, magična pojava (korupcija i nepotizam nisu hrvatska stvarnost kao neka nevidljiva sila; oni su rezultat odluka informiranih na štetu neinformiranih).
- Potrebno je povećati edukaciju političke i ekonomske pismenosti
Većina nastavnika i nastavnica koji bi dobili otkaz ili bi im se smanjila satnica iako su u egzistencijalno prekarnoj situaciji, najvjerojatnije neće izgubiti život. Međutim, država koja je odlučila ukloniti nastavnike koji u obrazovnom sustavu obrazuju mlade za političku participaciju i ekonomsku svijest, zabrinjava autore i autorice ovog teksta. Ideja, kako će se mladima omogućiti bolja budućnost, a nastavnicima osigurati bolje uvjete rada ukidanjem Politike i gospodarstva bila bi komična da nije tragična. Zbog svega navedenog, a oslanjajući se na poražavajuće rezultate političke pismenosti mladih, smatramo da satnicu predmeta Politika i gospodarstvo ne treba ukinuti, nego je treba povećati kako bi se povećao kapacitet učenika za sudjelovanje u procesima demokratskog društva.
