Sastanak predstavnika NSZSŠH sa ministrom Fuchsom – 1. rujna 2020.

Cjelovit prijedlog Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske o modelima rada u srednjim školama u školskoj godini 2020./2021. (dostavljeno ministru Fuchsu 31. kolovoza 2020.)

Model A – nastava u školi podrazumijeva to da su svi učenici obrazuju u školi uz pridržavanje epidemioloških Uputa HZJZ-a.

• Škole koje rade u jednoj smjeni organiziraju nastavu uz poštivanje Uputa HZJZ; prelaze na rad u dvije smjene
  • Prelaskom rada u dvije smjene osigurava se manji broj učenika istovremeno u školi, što znači manji broj učenika na hodnicima i  manji broj učenika u prijevozu. Smanjuje se i broj nastavnika i ostalih zaposlenika koji mogu biti u riziku ukoliko dođe do proboja virusa. Na taj način prelaskom u dvije smjene smanjuje se epidemiološki rizik ugroženih zaposlenika i učenika za pola.
• Škole koje rade u dvije i više smjena organiziraju nastavu uz poštivanje Uputa HZJZ; organiziraju nastavu uz obvezno nošenje maski u skladu s Uputama.
  • Škole koje rade u dvije smjene ukoliko ne mogu osigurati razmak od 2m između učenika, sukladno Uputama HZJZ nastavu mogu organizirati na način da svi učenici ostaju u istom razredu s obvezom nošenja maske. Na taj način visok je epidemiološki rizik, jer će u slučaju proboja virusa biti zahvaćen veći broj zaposlenika i učenika.
  • Iznimno za srednje škole u kojima nije moguće osigurati fizički razmak od oko 2 m u učionicama između svih osoba (učenika i nastavnika), ako je moguće s obzirom na nastavni proces, preporučuje se organizirati turnuse na način da se određeni razredni odjel podjeli na dvije grupe učenika te u školu naizmjenično dolazi jedna pa druga grupa učenika. Model B. Na taj način u slučaju proboja virusa smanjuje se broj učenika, ali ne i ostalih zaposlenika, koji su u epidemiološkom riziku od zaraze ili samoizolacije.

Srednje škole koje rade u dvije smjene, kao i u slučaju kada su dvije srednje škole smještene u istoj zgradi ustanove mogu organizirati i drugačiji mješoviti model nastave.

Prijedlog – Model B.1. – mješoviti oblik nastave:

• Činjenica je da značajan broj učenika srednjih škola koristi različite oblike prijevoza za dolazak i odlazak iz škole. Velikim dijelom koristi se javni prijevoz ( vlak i autobus ) u kojem je jedina epidemiološka mjera nošenje maski za lice. To znači da su većina učenika različitih srednjih škola istovremeno u javnom prijevozu. Sukladno Uputama HZJZ-a učenici, u slučaju da se u školi ne može osigurati razmak od 2m, obvezno nose maske. Znači na nastavi ostaje cijeli razredni odjel. U takvom slučaju moguće je smanjiti epidemiološki rizik smanjenjem broja učenika koji će istovremeno biti u školi, na način da pola razrednih odjela jedan tjedan polazi nastavu u školi, dok istovremeno druga polovica razrednih odjela ima nastavu na daljinu. U sljedećem tjednu odjeli koji su imali nastavu na daljinu odlaze u školu, a oni koji su imali nastavu u školi istovremeno polaze nastavu u školi. Takav turnus može trajati jedan ili najviše dva tjedna.
  • Na taj način smanjili bi broj učenika koji su istovremeno u školi, što znači manji broj učenika na hodnicima i  manji broj učenika u prijevozu. Na taj način škole bi smanjile epidemiološki rizik od zaraze.
    • Primjer: 1 tjedan nastavu u školi pohađaju svi prvi i treći razredi; istovremeno svi drugi i četvrti razredi imaju nastavu na daljinu.
    • Učenici istog razrednog odjela bi na taj način imali jednake uvjete nastave i savladavanja nastavnih sadržaja, kakve ne bi imali ukoliko bi se primijenila mjera da se prepolovi broj učenika u razredu na način da jedan tjedan polovica učenika razrednog odjela pohađa nastavu u školi, a druga polovica nastavu na daljinu.
    • Nastavnici bi u takvim uvjetima imali potpunu kontrolu nastavnog procesa, bez potrebe obrađivanja nastavne jedinice dva puta, što bi morali ukoliko bi se primijenila mjera da se prepolovi broj učenika u razredu na način da jedan tjedan polovica učenika razrednog odjela pohađa nastavu u školi, a druga polovica nastavu na daljinu.
    • Opterećenje nastavnika bilo bi u tom slučaju povećano iz razloga što je potrebno puno vremena za pripremu za nastavu na daljinu, no ne bi bilo potrebe dodatnog plaćanja prekovremenih sati.
      • Opterećenje nastavnika ukoliko bi se primijenio model B da se prepolovi broj učenika u razredu, na način da jedan tjedan polovica učenika razrednog odjela pohađa nastavu u školi, a druga polovica nastavu na daljinu, bila bi znatno veća jer nastavnici bi za istu nastavnu jedinicu trebali održati nastavu u živo i pripremiti i obraditi istu nastavnu s učenicima koji nisu u školi. Tu bi bila obveza plaćanja prekovremenog rada.
      • Primjenom modela B.1. U školi bi bilo u pola manje učenika. U slučaju proboja virusa u samoizolaciju išli svi učenici pojedinog  razrednog odjela, kao i svi nastavnici koji bi taj dan proveli u razredu. Nastavnik bi iz samoizolacije održavao nastavu na daljinu sa svim učenicima iz razrednog odjela. Na taj način svi učenici istog razrednog odjela bili bi u jednakoj situaciji.

Molim razmotrite učinkovitost predloženog modela za srednje škole.

Model B. PROBLEMATIKA

U Uputama je istaknuto da je to najnepovoljniji model za učenike, te da ga treba primjenjivati samo u iznimnim slučajevima.

• Problem 1.:
  • Nastavnik mora istu nastavnu jedinicu pripremati dva puta i to za nastavu u živo, kao i za nastavu na daljinu. Ukoliko se ne bi radilo na taj način učenici koji bi u tom trenu imali nastavu na daljinu bili bi bitno uskraćeni za nastavne sadržaje koje su ostali učenici obradili u živo. Da se to spriječi, nužno bi bilo  ponovno obraditi istu nastavnu jedinicu, što bi onemogućilo provedbu kurikuluma.
  • Problem 2.:
    • Kako se u Uputama preporučaju dvosat, pa čak i trosat, učenici koji bi imali takvu nastavu  na daljinu bili bi značajno oštećeni za sve sadržaje koje su obradili učenici na nastavi u živo.
    • Problem 3.:
      • Nastavnik koji je dužan raditi na prethodni način radi dvostruku pripremu za istu nastavnu jedinicu, te bi u tom slučaju trebalo pripremu i održani sat na daljinu tretirati kao prekovremeni rad.
      • Problem 4.:
        • Nastavnik koji je dužan raditi na prethodni način najvjerojatnije ne bi fizički mogao izdržati dvostruki napor dulje vrijeme. Iz tog razloga bilo bi nužno zaposliti dodatne nastavnike.
        • Problem 5.:
          • U školi bi doduše bilo u pola manje učenika, no bili bi prisutni svi razredni odjeli ( balončići ) te bi u slučaju proboja virusa u samoizolaciju išla polovica učenika razrednog odjela, ali i svi nastavnici koji bi taj dan proveli u razredu. Ti nastavnici bi iz samoizolacije mogli raditi nastavu na daljinu, ali bi nužno morali na daljinu istovremeno raditi i s drugom polovicom razrednog odjela. Neprimjereno bi bilo da nastavnik iz samoizolacije na daljinu radi samo s učenicima koji su u samoizolaciji, a da s ostatkom razrednog odjela radi neki drugi nastavnik.

Kako je to stvarno najnepovoljniji model i za učenike i nastavnike smatramo da ga treba izbjegavati, a ukoliko će se ipak primjenjivati, tada treba poštivati nastavnike, te im dodatni rad platiti ili zaposliti nove nastavnike.

Nastava u kući

Temeljem odobrenja nadležnog ministarstva po nalogu poslodavca izvodi se nastavu u kući učenika. Svi nastavnici dužni su prema odluci poslodavca održavati nastavu u kući učenika.

Predlažemo da se sva nastava koja je bila predviđena u kući učenika odvija na daljinu. Škola je dužna učeniku osigurati uvjete za praćenje nastave na daljinu.

Nastava za učenike koji spadaju u izrazito vulnerabilnu skupinu

Nastava za učenike koji spadaju u izrazito vulnerabilnu skupinu, o čemu potvrdu izdaje nadležni liječnik treba se organizirati na daljinu.

Ne smatramo potrebnim, kako je predviđeno, da se nastava na daljinu osigurava za učenike koji su Covid pozitivni ili su zbog bilo koje dijagnoze u nemogućnosti pohađati nastavu u školi neko vrijeme. U tom slučaju trebaju se primijeniti oblici potpore kakvu su ti učenici imali i do sada.

Zaposlenici koji spadaju u izrazito vulnerabilnu skupinu

• Iz Uputa: Za svaku izrazito vulnerabilnu osobu (djelatnik i dijete/učenik) ili osobu koja dijeli kućanstvo s izrazito vulnerabilnom osobom, potrebno je pojedinačno razmotriti situaciju uzimajući u obzir aktualnu epidemiološku situaciju. Odluku o tome donosi liječnik primarne zdravstvene zaštite kao i o eventualnim drugim posebnim mjerama zaštite poput nošenja maske i sl. (pedijatar, liječnik obiteljske medicine, te za učenike kod izostanaka duljih od mjesec dana liječnik školske medicine). U kućanstvu u odnosu na vulnerabilnog člana preporučuje se izbjegavati bliski kontakt, nositi masku kada je primjereno i provoditi druge preventivne mjere. Popis izrazito vulnerabilnih skupina bolesti i zdravstvenih stanja i uvjeti za njihov boravak u školi sukladan je pravilima liječničke struke. 
• Prije početka pedagoške/nastavne godine utvrditi koji zaposlenici temeljem odluke koju donosi liječnik primarne zdravstvene zaštite ne smiju raditi u ustanovi jer spadaju u izrazito vulnerabilne skupine te podatke o tim zaposlenicima dostaviti osnivaču dječjega vrtića, a za škole nadležnom upravnom odjelu u županiji koje će objedinjene podatke za sve ustanove dostaviti Ministarstvu.
• Jasno je da se s tim postupcima kasni, jer neće biti moguće provesti proceduru prije početka nastavne godine, a nastava počinje 7. rujna 2020. godine.
• Iako je u Uputama od 24. kolovoza 2020. godine navedeno da će biti objavljen popis bolesti i stanja kako bi ljudi mogli pokrenuti proceduru, to se nije dogodilo.
• Postavlja se pitanje, što će biti s takvim zaposlenicima koji su svjesni svojeg stanja, a bit će u obvezi početi s nastavom u školi?
• Kada se konačno utvrdi o kojima se to zaposlenicima radi, poslodavci će biti dužni osigurati im mogućnost isključivo održavanja nastave na daljinu.

Sukladno dogovoru šaljemo i prijedlog Sindikata vezano uz naknade plaća zaposlenicima u sustavu odgoja i obrazovanja za vrijeme samoizolacije, koji pripadaju izrazito vulnerabilnim skupinama, te priznavanje profesionalne bolesti.

Ministarstvo zdravstva dostavilo je 2. travnja 2020. godine svim zdravstvenim ustanovama Uputu u svezi ostvarivanja prava iz radnog odnosa radnika u sustavu zdravstva za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19 ( u privitku).  Predlažemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputi dopis ustanovama u sustavu obrazovanja s pojašnjenjem
prava radnika kako bi ravnatelji ustanova pravovremeno raspolagali odgovorima na brojna pitanja.

Naglašena je potreba uređenja tri  pitanja te predlažemo rješenja :

1) Naknada plaće radnicima u sustavu obrazovanja za vrijeme samoizolacije

U skladu s člankom 95. stavkom 3. Zakona o radu ( Narodne novine br. 93/14, 127/17 i 98/19) radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.  Naknada plaće isplaćuje se u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.
U sustavu obrazovanja radnik kojem je određena samoizolacija u većini slučajeva može obavljati poslove od kuće. Ukoliko je priroda posla takva da radnik ne može obavljati poslove od kuće, a mjera samoizolacije je određena zbog kontakta radnika sa zaraženom osobom na radnom mjestu, mišljenja smo da radniku u sustavu obrazovanja valja priznati  pravo na naknadu plaće sukladno članku 95. stavku 5. Zakona o radu u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.

Napomena :  Sukladno Obavijesti  osiguranicima – koronavirus ( COVID-19)upućenog od  Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaposlenik koji je u izolaciji u dogovoru s poslodavcem organizira na način da posao obavlja od kuće o istom se treba izjasniti izabranom doktoru koji mu u tom slučaju ne utvrđuje privremenu nesposobnost.

2) Naknada plaće radnicima u sustavu obrazovanja koji pripadaju izrazito vulnerabilnim skupinama

U sustavu obrazovanja radnik koji pripada izrazito vulnerabilnoj skupini   u većini slučajeva može obavljati poslove od kuće. Ukoliko je priroda posla takva da radnik ne može obavljati poslove od kuće, a ne može niti raditi u ustanovi, mišljenja smo da radniku valja priznati  pravo na naknadu plaće sukladno članku 95. stavku 5. Zakona o radu u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.

3) Priznavanje profesionalne bolesti

Ministarstvo zdravstva izvijestilo je ustanove da  zdravstveni radnici, s obzirom na izloženost specifičnim opasnostima i štetnostima na radnom mjestu, koja uključuje kontakt s oboljelim osobama, pripadaju skupini zanimanja s povećanim rizikom od nastanka profesionalne bolesti.

Prema Smjernicama za postupak prijave profesionalne bolesti uzrokovane zarazom COVID-19 Hrvatskog društva za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora koje dostavljamo u privitku prijave profesionalnih bolesti uzrokovanih bolešću COVID-19 očekuju se i u drugim djelatnostima nužnim za funkcioniranje države.
Mišljenja smo da radnici u sustavu obrazovanja pripadaju skupini zanimanja s povećanim rizikom od nastanka profesionalne bolesti uzrokovane COVIDOM-19 u uvjetima organizacije nastave u ustanovama.
U Smjernicama je opisan postupak priznavanja profesionalne bolesti.

Priznavanje profesionalne bolesti u nadležnosti je Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koja vještači svaki pojedini slučaj u skladu s pravilima struke ovisno o medicinskoj dokumentaciji i profesionalnoj ekspoziciji.

U postupku utvrđivanja i priznavanja profesionalne bolesti utvrđuju se uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi se zarazna bolest zbog ekspozicije na radu u djelatnostima gdje je dokazan povećan rizik zaraze priznala za profesionalnu bolest. Stoga neće svaka prijava profesionalne bolesti upućena prema Službi za medicinu rada rezultirati priznatom profesionalnom bolešću, o tome odlučuje struka.

Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti ( Narodne novine br. 39/20) koji je stupio na snagu 2. travnja 2020. godine uređuje se priznavanje profesionalne bolesti od dana nastanka odnosno utvrđivanja dijagnoze uvažavajući specifična obilježja zarazne bolesti.  Poslodavac popunjava prijavu za profesionalnu bolest za svog radnika.

Priznavanjem profesionalne bolesti radnik ostvaruje pravo na delimitiranu naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

https://www.hzzo.hr/zastita-zdravlja-na-radu/profesionalna-bolest/
https://gov.hr/moja-uprava/zdravlje/zdravlje-na-radu/profesionalne-bolesti/448

https://www.teb.hr/novosti/2020/objavljen-pravilnik-o-izmjenama-pravilnika-o-pravima-uvjetima-i-nacinu-ostvarivanja-prava-iz-obveznog-zdravstvenog-osiguranja-u-slucaju-ozljede-na-radu-i-profesionalne-bolesti/

U privitku Vam šaljemo Smjernice za postupak prijave profesionalne bolesti uzrokovane zarazom Covid-19, kao i Upute ministarstva zdravstva za u vezi ostvarivanja prava iz radnog odnosa u sustavu zdravstva za vrijeme trajanja epidemije bolesti Covid-19.

Ostala su još otvorena pitanja koja smo otvorili na današnjem sastanku i očekujem kako ćemo uskoro krenuti prema rješavanju istih.

S poštovanjem,

predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih
u srednjim školama Hrvatske:
Branimir Mihalinec, prof.