Analize Sindikata pokazuju kako outourcing ne može donijeti uštede u proračunu, osim ukoliko dođe do drastičnog smanjenja plaća ili otpuštanja velikog broja radnika. Pročitajte primjedbe i prijedloge koje smo uputili Vladi RH.

Primjedbe i prijedlozi Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske o Projektnom planu provedbe dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014. - 2016. godine,  koje se odnose na mjeru 2. Outsourcing usluga

Dana 17. veljače 2014. u Vladi RH održan je sastanak predstavnika Vlade Republike Hrvatske i predstavnika sindikata državnih i javnih službi na temu Projektnog plana provedbe dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014. - 2016. godine, te osobito provedenih i planiranih aktivnosti koje se odnose na mjeru 2. Outsourcing usluga.

           Održani sastanak bio je tek preliminaran sastanak, na kojem su predstavnici Vlade RH i sindikata državnih i javnih službi iznosili svoja stajališta o outsorcingu usluga, kao jednoj od Vladinih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014. - 2016. godine.

           Iz tog razloga predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Branimir Mihalinec, u ime Sindikata iznio je samo općenito stajalište Sindikata o mjeri outsorcinga u srednjoškolskom sustavu.

           Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske na stajalištu je kako mjera outsorcinga nije primjenjiva u obrazovanju, a posebice u srednjoškolskom sustavu.

Kako se nakon sastanka iz izjava potpredsjednice Vlade RH moglo zaključiti kako jedino u sustavu zdravstva postoje posebnosti zbog kojih se mjera outsorcinga usluga ne bi provodila za sve djelatnosti u zdravstvu, dužni smo upozoriti Vladu RH na posebnosti sustava obrazovanja, a posebno na sustav srednjoškolskog obrazovanja.

Smatramo kako se izdvajanjem pomoćnih djelatnosti u srednjoškolskom sustavnu ne bi podigla kvaliteta usluga. Upravo naprotiv, smatramo kako bi izdvajanjem pomoćnih djelatnosti bila bitno narušena kvaliteta funkcioniranja srednjoškolskih ustanova.  

           U srednjoškolskom sustavu djeluju srednje škole, učenički domovi, kao i srednje škole u sklopu kojih djeluju učenički domovi.

Srednjoškolske ustanove izdvajanjem pomoćnih djelatnosti prestale bi funkcionirati kao jedinstvene cjeline u kojima skladno rade portiri, domari, spremačice, kuhari i kuharice, računovođe, medicinske sestre, stručni suradnici, nastavnici, odgajatelji, socijalni radnici, informatičari, rukovoditelji,.. i mnogi drugi.

           Srednje škole su gimnazije, četverogodišnje strukove i tehničke škole, strukovne trogodišnje škole, škole za učenike s teškoćama u razvoju, kao i umjetničke škole.

            Posebnost sustava obrazovanja je u tome što su svi zaposlenici u funkciji odgojno-obrazovnog procesa, iako to nije primarni zadatak nenastavnog osoblja. Kada govorimo o tzv. pomoćnim djelatnostima, za razliku od većine zaposlenih na sličnim poslovima u državnim i ostalim javnim službama, zaposlenici srednjoškolskih ustanova dužni su svoje poslove obavljati istovremeno s odgojno-obrazovnim procesom u školama i učeničkim domovima. Tijekom obavljanja svojih radnih zadataka gotovo stalno su u kontaktu i komunikaciji sa svim dionicima u odgojno-obrazovnom procesu: nastavnicima, stručnim suradnicima kao i našim korisnicima - učenicima i njihovim roditeljima. Stalno su u komunikaciji s učenicima, a često s njihovim roditeljima, te stoga moraju biti upoznati s načinima komunikacije koji su primjereni dobi učenika. Posebno je to važno u posebnim školama za učenike s teškoćama u razvoju, kao i u školama koje pohađaju učenici s teškoćama u razvoju. Iz tog razloga izuzetno je važno stvaranje uzajamnog povjerenja i kvalitetnih odnosa i nije nevažno tko sve radi u školi.

Posebno je važna uloga nenastavnog osoblja u čuvanju i održavanju školske ili domske imovine. U školama uz učionice postoje i specijalizirani kabineti za mnoge nastavne predmete, postoje i praktikumi za gotovo sva zanimanja, radionice, servisi, ambulante, laboratoriji, saloni za usluge, ugostiteljski objekti, športske dvorane, vanjski tereni i igrališta, poljoprivredna imanja, vinograde, oranice, šume, plovila, strojeve, alate, .... Nije nevažno tko će i na koji način voditi skrb o svoj toj imovini. 

            Učenički domovi, poseban su dio sustava.

           U RH djeluje 35 samostalnih učeničkih domova i 22 učenička doma u sastavu srednjih škola.

           Učenički dom organizira odgojno-obrazovni rad, smještaj i prehranu, kulturne i druge aktivnosti učenika. Djelatnost učeničkog doma dio je djelatnosti srednjeg obrazovanja i s njom je programski povezana.

Iz navedenog proizlazi  kako su odgojno-obrazovni rad, smještaj i prehrana, osnovne djelatnost učeničkih domova, te da su  poslovi koji su predviđeni za outsorcing, zapravo poslovi osnovne djelatnosti, te ih se u učeničkim domovima nikako ne mogu prepustiti vanjskim uslugama. Nema niti jednog posla u učeničkim domovima za koji bi bilo opravdano koristiti vanjske usluge. Ukoliko se zanemare te  činjenice, da su smještaj, prehrana i sigurnost učenika neodvojiv dio osnovne djelatnosti, doći će do  neminovnog pada kvalitete usluga.

Domari, portiri, spremačice, pralje i švelje osobe su koje u učeničkom domu  često komuniciraju s učenicima stoga moraju biti upoznati s načinima komunikacije koji su primjereni dobi učenika. Vrlo često pomažu učenicama u rješavanju nekih problema i popravaka. Domari moraju biti dostupni za hitne intervencije   24 sata dnevno, svih sedam dana u tjednu (jer ustanove tako rade), a neke ustanove imaju svoje kotlovnice koje trebaju stalni stručni nadzor.

           Dodatno je kompliciranija situacija u srednjim školama, koje u svom sastavu imaju učenički dom. Postoje i srednjoškolske ustanove koje u svojem sastavu imaju učenički dom, kao i športsku dvoranu i vanjske športske terene.

           Ukoliko se žele zadržati postojeći uvjeti za rad u srednjoškolskom sustavu, mjera outsorcinga neće biti mjera za uštede sredstava, već suprotno, vanjske usluge uz zadržavanje postojeće kvalitete, bile bi u konačnici skuplje.

 Iz ranije navedenih razloga, smatramo da bi provođenje mjera outsorcinga nanijelo  neprocjenjive štete za srednjoškolski sustav.

            Predlažemo:

           U srednjoškolskom sustavu, zbog posebnosti sustava, neće se provesti outsorcing usluga niti jedne djelatnosti.

           U svrhu racionalizacije, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama formirati će radnu grupu, koja će preispitati postojeće kriterije iz Državnog pedagoškog standarda za srednjoškolske ustanove i predložiti Vladi RH potrebne mjere.

_____

Tiskovna konferencija sindikata javnih službi, 7. ožujka 2014.