Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

Zašto smatramo da pregovore nije trebalo prekidati - 9. veljače 2018.

Stajalište Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske o prekidu kolektivnih pregovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama od strane Vlade  

 

  • Ministarstvo znanosti i obrazovanja nakon dopisa Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske od 7. veljače 2018. nije poslalo nikakvo pisano obrazloženje prekida pregovore.
  • Za sada postoji samo izjava državnog tajnika mr.sc. Hrvoja Šlezaka izrečena na 11. sastanku pregovaračkih odbora i obećanje kako će MZO poslati Sindikatu odluku u pisanoj formi.
  • Umjesto odgovora Sindikatu, na dopis Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, MZO je dao izjavu za medije. Pitamo se: jesu li mediji prava  alternativa socijalnom dijalogu?
  • Netočna je izjava MZO-a upućna medijima kako su iznenada sindikati počeli međusobne sporove. Istina je da je  NSZSŠH pokrenuo spor pred Upravnim sudom 25. studenog 2017. godine, a tuženik je Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti. Znači nema nikakvih tužbi i sporova između sindikata. O pokretanju spora od strane NSZSŠH na upravnom sudu protiv rješenja Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti Pregovarački odbor Vlade RH bio je upoznat na prvom sastanku pregovaračkih odbora 28. studenog 2017. i to nije bila zapreka za početak pregovora i kasnije održanih deset sastanaka pregovaračkoih odbora.

 

Nakon izjava predstavnika MZO-a i MRMS-a u medijima o razlozima prekida provjerili smo sve ČINJENICE i ustvrdili:

Iz MRMS-a nas uvjeravaju kako su na upit iz MZO-a  dali mišljenje da postoje određeni rizici u smislu poništenja rješenja u sudskom sporu, ali nisu im oni dali nalog niti naputak da prekinu pregovore. To znači da je odluka o prekidu pregovora donesena isključivo u MZO-u.

U nastavku teksta pokušat ćemo pojasniti kakve mogu biti posljedice ukoliko MZO ustraje na odluci i ne nastavi pregovore, te konstatirati da nema nikakvih rizika za nastavak pregovora.

  • Zakon o reprezentativnosti ne predstavlja prepreku za nastavak pregovora, niti za sklapanje kolektivnog ugovora. U situaciji u kojoj je temeljem određenog rješenja o reprezentativnosti sklopljen kolektivni ugovor, a to rješenje se eventualno naknadno odlukom Upravnog suda poništi ili izmjeni, taj ugovor prestaje važiti danom pravomoćnosti sudske odluke. Iz toga je jasno da Zakon ne priječi pregovore niti sklapanje kolektivnog ugovora dok spor traje. Dakle, postojanje spora nije zakonom predviđeni razlog za prekid pregovora. Štoviše, prema Zakonu su pregovori u toj situaciji mogući, dopušteni i legalni. Dakle nema nikakvog rizika!!!

Problem zapravo uopće nije u pravnoj sferi, već jedino u POLITIČKOJ. To znači da unatoč izostanka bilo kakvog rizika, Vlada RH (MZO) želi prekinuti pregovore iz nekog drugog razloga, a spor na upravnom sudu koristi tek kao izliku. Ta je odluka isključivo politička, a ne pravna i tako je treba dalje tretirati.

  • Odluka MZO-a, s obzirom da nema uporišta u zakonima, je isključivo u domeni političke odluke i sva odgovornosti za štetu koja bi zbog odluke o prekidu pregovora mogla nastati bit će na teret Vlade RH ( MZO ).
  • Prije svega, netočne su konstatacije koje dolaze iz MZO-a da je zastajanje sa započetim pregovorima do okončanja sudskog postupka jedino moguće odgovorno ponašanje. Ne postoji određen rok za završetak upravnog spora na Visokom upravnom sudu, što znači da prekid pregovora do pravomoćnosti presude može trajati godinama. Prekid pregovora se ne može okarakterizirati kao odgovorno ponašanje u ovoj situaciji, jer će za cijelo vrijeme spora zaposlenici biti bez kolektivnog ugovora, a ako rješenje padne na sudu, bez njega će biti i u vremenu ponovnog utvrđivanja reprezentativnosti i pregovora koji će formalno tek tada moći započeti. Time se radi iznimna šteta zaposlenicima i sustavu, puno veća od „štete“ koja bi eventualno nastala da se pregovori ne prekidaju i da se sklopi kolektivni ugovor prije okončanja spora. Zakon o reprezentativnosti kaže da u slučaju poništenja ili izmjene rješenja na sudu, kolektivni ugovor prestaje važiti danom pravomoćnosti sudske odluke, a ne od samog trenutka njegovog sklapanja. To jamči legalnost kolektivnog ugovora u periodu do okončanja sudskog spora i to se ne može dovesti u pitanje. Tako su zaposlenici za cijelo to vrijeme pokriveni kolektivnim ugovorom. Jedino će eventualno biti bez njega ako rješenje padne na sudu, dok se ponovno ne utvrdi reprezentativnost i sklopi novi kolektivni ugovor. To je svakako bolja opcija, odgovornija i s manje prouzročene štete. Nikakve, ali baš nikakve posljedice neće biti ukoliko rješenje ne padne na upravnom sudu.

Slijedom navedenog, zaključujemo da Vlada (MZO) prekidom pregovora u ovakvim okolnostima zapravo blokira proces kolektivnog pregovaranja, što je protivno odredbama Konvencije MOR-a br. 98 u kojoj stoji da su države dužne poticati i promicati puni razvoj kolektivnog pregovaranja.

Bitan je još jedan aspekt koji je zapravo u pozadini problema, a to je pritisak Vlade RH s pozicije moći na povlačenje žalbe, što bi moglo predstavljati (makar indirektno) povredu niza načela koja su zajamčena zakonima, Ustavom RH i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda:

 1.      Prava na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata

Članak 18. Ustava RH

Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom.

Članak 19. Ustava RH

Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.

Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.

 

Pravo na žalbu zajamčeno je zakonima, Ustavom, međunarodnim Konvencijama i Općom deklaracijom o pravima čovjeka!

Člankom 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, čija je potpisnica i Republika Hrvatska zagarantirano je pravo na djelotvoran pravni lijek.  „Svatko čija su prava i slobode priznate u ovoj Konvenciji povrijeđena ima pravo na djelotvorna pravna sredstva pred domaćim državnim tijelom, čak i u slučaju kad su povrede učinile osobe koje su djelovale u službenom svojstvu!“ (Vlada RH)

 2.      Prava na jednakost pred sudovima

Članak 26. Ustava RH

Svi su državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.

 3.      Pravo na žalbu učvršćuje načelo zakonitosti i uklanja eventualnu samovolju te omogućuje kontrolu da li se službena osoba pri donošenju Rješenja i vođenju postupka i odlučivanju rukovodila načelom ustavnosti i zakonitosti i postupila tako da pri vođenju postupka i odlučivanju strankama omogućuje da što lakše zaštite svoja prava, vodeći dakako računa o tome da ostvarenje njihovih pava bude u skladu sa propisima.

4.      Pravo na pravično suđenje

Slijedom naprijed navedenog,predlažemo da Vlada RH (MZO) još jednom razmotri odluku o prekidanju pregovora za GKU i nastavi s pregovorima u utorak, 13. veljače 2018.

Ukoliko MZO ipak odluči da će ustrajati u svojoj odluci o prekidu pregovora, Nezavisni sindikat će ponovnu uspostavu socijalnog dijaloga i pravo na pregovore morati tražiti drugim putevima koje omogućava Zakon o radu.

 

ANKETA
Kad bi najranije ujutro trebala početi nastava?
U 7 sati ujutro
Nikako prije 8
Najbolje u 9
I poslije 9 ne bi bilo loše


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
VIDEO