Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

Strukovno obrazovanje uspješno će se modernizirati - 24. studenog 2017.

Na cjelodnevnoj konferenciji “Uloga škola u modernizaciji strukovnog obrazovanja”, održanoj u petak u Zagrebu u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO), više od 90 posto ravnatelja hrvatskih strukovnih škola izrazilo je uvjerenje da će, zajedno s ostalim dionicima, uspješno modernizirati strukovno obrazovanje.

Okupljeni ravnatelji srednjih strukovnih škola iz cijele Hrvatske, predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatske gospodarske komore (HGK), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvatske obrtničke komore (HOK) i sindikata usredotočili su se na temu nužne modernizacije strukovnog obrazovanja, koja se treba provesti u skladu s Programom razvoja sustava strukovnog obrazovanja 2016. – 2020., te skorašnjim izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju, kao i prijedlogom Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje.

Kako je istaknuo ravnatelj ASOO-a Mile Živčić, svrha konferencije jest ojačati povezanost između Agencije i ustanova za strukovno obrazovanje, a organizirana je u sklopu ESF projekta Agencije “Modernizacija sustava stručnog usavršavanja nastavnika strukovnih predmeta” kao jedan od ključnih događaja Europskoga tjedna vještina stečenih u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u Hrvatskoj.

Taj europski tjedan pokrenula je Europska komisije kako bi se strukovno obrazovanje i osposobljavanje za napredne vještine i kvalitetna radna mjesta učinilo privlačnijim kroz razna događanja koja će se održavati u cijeloj Europi, na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini.

Anketa pokazala i da 93 posto ravnatelja smatra da strukovno obrazovanje treba modernizirati

Organizatori su pripemili i on-line anketu i ravnateljima postavili nekoliko pitanja, među kojima smatraju li da je potrebna modernizacija strukovnog obrazovanja i vjeruju li da će u tomu uspjeti zajedno s ostalim dionicima toga procesa.

Anketa je pokazala da je čak 93 posto ravnatelja, koji su sudjelovali u anketi, uvjereno da strukovno obrazovanje treba modernizirati, a isti postotak ih vjeruje i da će u tome uspjeti zajedno sa svima koji u tome procesu sudjeluju.

Pri tomu su svi suglasni kako treba vratiti međusobno povjerenje škola i poslodavaca kako bi zajednički prebrodili problem koji se tako često spominje – da škole ne obrazuju učenike za rad, a poslodavci ne osiguravaju učenicima adekvatnu praksu.

Pitanje povjerenja i nužnost da se ono ponovno uspostavi jedan je i od zaključaka okrugloga stola koji je ‘zaokružio’ konferenciju.

Prskalo: Treba razlučiti rad od nerada, neupitna potpora Ministarstva

Od početka do kraja konferncije u njezinu je radu sudjelovao i pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo, poznavatelj strukovnog obrazovanja.

Uz napomenu kako ga je “ministrica naputila da pozorno od početka do kraja prati konferenciju”, Prskalo je ustvrdio da Ministarstvo znanosti daje neupitnu potporu modernizaciji strukovnog obrazovanja i cjelovitoj obrazovnoj reformi te da ta potpora nije “politički obojena već je temeljena na čvrstoj opredijeljenosti za kvalitetne promjene hrvatskog obrazovnog sustava u cijeloj vertikali”.

Prskalo je istaknuo kako je važno i razlučiti kvalitetan rad od nerada, a što će onda dovesti do toga da iste plaće više neće imati oni koji rade kvalitetno i oni koji nemaju rezultate, što su sudionici popratili pljeskom.

Pljesakom su popratili i riječi Tihomira Tomčića, ravnatelja strukovne školi Vice Vlatkovića u Zadru koji je ustvrdio da odgovornost za strukovno obrazovanje moraju preuzeti HGK, HUP i HOK. Tomčić je predstavio i prijedlog Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje rekavši, među ostalim, kako će taj prijedlog, odnosno izborni moduli, dati veliku autonomiju strukovnim školama.

S tim u vezi, podsjetio je i na riječi ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak kako autonomija mora uključivati i odgovornost, kako prema užoj, tako i prema široj zajednici.

Pljesak je ‘zaslužio’ i predsjednik Nezavisnoga sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec koji je ustvrdio da u hrvatskim školama rade izvrsni nastavnici, te da naročito treba istaknuti one koji rade u uvjetima ‘zone sumraka’, a obrazuju kvalitetne kadrove.

Omjer obveznih i izbornih kurikuluma promijenjen ‘u korist’ izbornih

Pomoćnica ravnatelja ASOO-a Vesna Anđelić istaknula je kako su i prije postojali obvezni i izborni kurikulumi, ali da je sada njihov omjer promijenjen ‘u korist’ izbornih, pa će tako 70 posto biti obvezni kurikulumi, a 30 posto izborni.

Anđelić je ukazala i na neke termine vezane za strukovno obrazovanje, među kojima je i sektorski kurikulum – okvir koji obuhvaća sve strukovne kurikulume kojima se omogućuje stjecanje kvalifikacija na razinama od 2 do 5 Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO) jednoga obrazovnog sektora.

Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje je pak dokument kojim se određuju svrha, vrijednosti, ciljevi, procesi učenja i poučavanja, organizacija i načini vrednovanja ishoda učenja u sustavu strukovnog obrazovanja Republike Hrvatske.

Kurikulum škole je pak dokument koji izrađuje i donosi ustanova za strukovno obrazovanje te kojim se detaljno razrađuje odgojno-obrazovni proces kojim se stječu kvalifikacije na razinama od 2 do 5 HKO-a u toj ustanovi, a izrađuje se na temelju sektorskoga kurikuluma. Istaknula je kako se može reći da je taj dokument zapravo ‘lice obrazovne ustanove’.

Sudionici su imali prilike steći i širi uvid u temu konferencije zahvaljujući izlaganjima gostiju iz Finske i Danske. Tako je bilo riječi o reformi strukovng obrazovanja i osposobljavanja u Finskoj, te o modernim pristupima u usavršavanju nastavnika u Danskoj o kojima je govorio Hans Jørgen Knudsen.

ANKETA
Rastu li, dakle, plaće u prosvjeti?
Svakako rastu
Malo rastu, malo ne rastu
Ne vidim više novca u svom džepu
Jesen je i lišće pada


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
VIDEO