Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

Ona je finski Boris Jokić i upravo radikalno reformira najbolje školstvo na svijetu

Nakon fantastičnog uspjeha kurikularne reforme pokrenute prije četiri desetljeća Finci žele bolje od najboljega te ujesen kreću s novom reformom za predškolsko i obvezno osnovno obrazovanje, najavljujući je kao najradikalniju do sada. Dovršena je bez buke, prosvjeda i prijepora u prosincu 2014., zaživjet će u Helsinkiju, a do 2020. treba obuhvatiti cijelu zemlju.

Želimo obrazovanje 21. stoljeća. Želimo da naša djeca osjećaju radost pri učenju i suradničko ozračje. Želimo promicati samostalnost učenika koji misle svojom glavom. Moramo ih naučiti kako razumjeti i analizirati vlastiti proces usvajanja znanja i u njemu preuzimati odgovornost. Želimo obrazovanje primjereno današnjoj industriji i suvremenom društvu... 

Ako mislite da je riječ o porukama desetina tisuća domaćih prosvjednika sa skupa 'Hrvatska može bolje', kojom su podržali cjelovitu kurikularnu reformu, varate se. Riječ je o Fincima! O Nordijcima koji su godinama bili europski prvaci u uspješnom obrazovanju. 

Konkuriraju im samo škole s Dalekog istoka

U najvećem međunarodnom istraživanju znanja i vještina 15-godišnjaka (PISA) ovim sjevernim Europljanima konkuriraju samo dalekoistočni rivali poput Singapuraca i Kineza dok političari i obrazovni stručnjaci s raznih strana svijeta hodočaste u Helsinki da odgonetnu tajnu finskog obrazovnog čuda. Ipak, Finci žele još bolje od najboljega. Žele kurikulum najnovijeg doba.

Ujesen ove godine zato kreću s kurikularnom reformom za predškolsko i obvezno osnovno obrazovanje, najavljujući je kao najradikalniju do sada. Dovršena je bez buke, prosvjeda i prijepora u prosincu 2014. te teku zadnje pripreme lokalnih obrazovnih institucija koje na temeljima nacionalnog kurikuluma grade svoje nastavne planove i programe. Za sada će zaživjeti u Helsinkiju, a do 2020. treba obuhvatiti cijelu zemlju.

Nema razdvajanja sadržaja

Što je to tako radikalno? Odzvonilo je satu povijesti ujutro, satu zemljopisa popodne jer to znači oštro razdvajanje sadržaja, što u stvarnom životu nije slučaj, kažu oni, slikovito to uspoređujući s uspješnim obrađivanjem vrta: ako želite da vam u njemu nešto rodi, morate znati nešto o botanici, insektima, gnojivu, čak matematici i mnoštvu drugih stvari. 

Doduše, tradicionalno učenje po predmetima se ne ukida, ali su granice među njima manje jasne i međusobno se isprepliću, no glavni je naglasak na nastavi po izabranim temama i fenomenima. Umjesto odvojene nastave zemljopisa i stranog jezika, primjerice, od učenika se traži da na stranom jeziku imenuje zemlje i zemljopisne pojmove. Učenje o Europskoj uniji objedinjuje lekcije iz povijesti, ekonomije, zemljopisa, umjetnosti, književnosti i jezika njenih članica. Pritom je nacionalni kurikulum samo okvir u kojemu lokalne sredine mogu samostalno razvijati vlastite inovativne pristupe u provedbi nastavnih programa, a nastavnici u suradnji s učenicima grade temu i područje zanimanja.

'Naš se posao bazira na povjerenju'

'Osobito je važno dopustiti učenicima sudjelovanje u odabiru i planiranju teme jer ćemo ih tako više zainteresirati i potaknuti na kreativnost. Naš se posao bazira na povjerenju, a to se povjerenje mora izraziti i prema učeniku', kaže Irmeli Halinen, finska verzija Borisa Jokića. Svaka škola mora tijekom nastavne godine osmisliti barem jedan takav program. U suradnji s elektroničkom industrijom pedagozi također osmišljavaju računalne igrice koje će predškolskoj djeci pomoći u 'razigranom' pristupu učenju. 'Igra je važna, mi cijenimo igru', kaže jedan finski učitelj u magazinu Smithsonian. Umjesto 'tvornice ispita', finsko je obrazovanje i do sada bilo poznato kao ono koje ne utapa učenike u močvari podataka, nego potiče njihovu znatiželju, upornost i komunikacijske vještine. Još prije četiri desetljeća oni su krenuli u kurikularnu reformu pod geslom 'manje je više'.

Razred broji najviše 15 do 20 učenika, a nastava najranije počinje u 9 sati ujutro. Razmišlja se čak o zakonskoj zabrani početka nastave prije tog vremena jer istraživanja dokazuju da je adolescentima potreban kvalitetan jutarnji san. Dnevno imaju samo tri do četiri predmeta u trajanju od 75 minuta s 15 do 20-minutnim stankama, obvezno na otvorenom, bez obzira na snijeg, sunce i kišu. To im daje vremena da probave naučeno i protegnu noge jer studije govore da djeca, kako bi mogla učiti, moraju biti fizički aktivna.

Finci imaju najmanje domaćih zadaća na svijetu

Nastavnik dnevno odradi samo tri do četiri školska sata, što mu ostavlja vremena za kvalitetnu pripremu, a budući da dnevno radi samo sa 60 do najviše 80 učenika, može im posvetiti više pažnje nego naš sa šest razreda dnevno s po 30 do 35 učenika. Osnovnoškolci imaju istog učitelja prvih šest godina, što omogućava kvalitetno praćenje napredovanja djece i prilagođavanje nastave njihovim potrebama. Imaju manji opseg gradiva, ali zato ga temeljitije svladavaju, ne jureći s jedne lekcije u drugu. Manje je testiranja, više učenja. 

Prvih šest razreda nema ocjenjivanja, a jedini obvezni standardni test finska djeca polažu tek s navršenih 16 godina. Sva djeca, bila manje ili više pametna, polaze u isti razred. Čak 93 posto Finaca završi srednju školu, a njih 66 posto nastavlja studirati, najviše u Europi. Razlika između dobrih i loših učenika najmanja je u svijetu...

Finski učenici imaju najmanje domaćih zadaća u svijetu, trošeći na njih pola sata dnevno, jer nastavnici vjeruju da im je dovoljno ono što nauče na nastavi. Malo njih uzima dodatne instrukcije, za razliku od azijatske djece poput južnokorejske, koja na nastavi i instrukcijama uoči mature i prijemnih ispita za upis na fakultet provode fanatičnih dvadesetak sati dnevno. Unatoč tomu mali Finci im po rezultatima pušu za vratom. I usput: školski sustav u Finskoj 100 posto financira država. 

Amerikanci kažu da ideja novog finskog kurikuluma, toliko dramatično različitog od današnjeg odnosa učenika i nastavnika, po kojem nastavnik predaje, a đak pasivno sjedi u klupi, nije nikakva novost. Oni spominju obrazovnog reformatora Johna Deweyja koji je još prije stotinu godina govorio o ideji kombiniranja predmeta i potrebi da škola prati stvarni život. No lako je to reći, ali i u zrelim i bogatim zapadnim društvima poput britanskog vodi se prijepor oko toga koliko doista povećati informatiku nauštrb književnosti. Ili Nijemaca, koji se tuže na preopširno gradivo, a udžbenike zbog munjevitog razvoja znanosti i tehnologije mijenjaju svake dvije-tri godine. Uspoređujući američki i finski model obrazovanja, američkom savjetniku za školstvo Emaru Mossadu nije jasno kako, na primjeru matematike, američki učenici moraju svladati dvostruko više gradiva i dvostruko brže od finskih, ali su po rezultatima dvostruko slabiji. A u nas je uvriježeno mišljenje da su američki đaci dvostruko manje opterećeni od naših. 

Sustav obrazovanja, dakako, ovisi o mnogo toga, od kulturnog nasljeđa do ekonomskih i političkih prilika. Prema podacima UN-a, gotovo trećina američke djece živi u siromaštvu, za razliku od samo devet posto malih Finaca, pa je teško uspoređivati pedagogiju te dvije zemlje, kaže ekonomist za obrazovanje na Stanfordu, Martin Carnoy. Kako onda uspoređivati Finsku sa zemljom s 30 posto nezaposlenih? Iako je po veličini i homogenoj kulturi Norveška slična Finskoj, na listi PISA-e najuspješnijih 15-godišnjaka iz matematike i pismenosti u 40 zemalja finski se susjed prošle godine našao tek na 22. mjestu, malo ispred Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Danske (Hrvatska je bila 35.).

U strogoj selekciji za učitelje posao dobiva tek svaki deseti kandidat

Finski uspjeh neki tumače činjenicom da se, za razliku od mnogih ekonomski jakih društava u kojima vrijedi 'više je više', finska mantra 'manje je više' – skromnost bogatih - duboko usadila u njihov način razmišljanja, od dizajna do filozofije obrazovanja. 

U finskom obrazovanju tako pravilo 'više je više' vrijedi samo u odnosu prema prosvjetarima. Od njih se puno traži, ali zato im se puno daje, a Finci se silno trude da nemaju 'loših učitelja'.

U njih je najkonkurentnije osnovno obrazovanje i u strogoj selekciji posao dobiva tek svaki deseti kandidat, s time da mu nije dovoljna diploma, nego mora imati magisterij (financira ga država), a usto prolazi intervjue, psihološke testove i provjeru vještine komuniciranja s djecom. Roditeljima to ulijeva povjerenje i poštovanje prema profesiji pa zbog toga ne interveniraju niti dovode u pitanje autoritet i odluke prosvjetara, a prosvjetarima se otvara sloboda u kreiranju hrabrijih i izazovnijih nastavnih planova i programa. 

Učitelj zaradi kao hrvatski premijer

Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, mjesečno primanje prosvjetnog radnika početnika iznosi 17.000, a nastavnik s više od 15 godina staža zaradi 22.500 kuna, što je u nas premijerska plaća. Za razliku od američkih učitelja, od kojih svake godine devet posto napušta tu profesiju, u Finskoj od 85 do 90 posto ostaje joj vjerno, ali ne zato što kao u nas nemaju kamo, nego zato što su cijenjeni i po društvenom ugledu u rangu odvjetnika i liječnika.

Novi kurikulum tek se mora dokazati, ali dosadašnje finsko iskustvo je pokazalo da je povjerenje na relaciji društvo-škola-nastavnik-roditelj-učenik ključ obrazovnog sustava. 'Umjesto okoštalih struktura, pravila, testova i stalnih provjera da se vidi funkcionira li sustav, oni jednostavno vjeruju sustavu', kaže oduševljeno američki pedagog Emar Mossad nakon posjeta školama u Helsinkiju.

/preuzeto sa t.portala.hr/

ANKETA
Učenje u virtualnim učionicama...
...može biti kvalitetno kao i u pravim.
...neće mi stvarati nikakve probleme.
...uh, a kako ću ja to?!
...nek samo taj virus što prije prođe!


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
Stanogradnja za članove sindikata  
VIDEO