Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

Vjesnik Matice: Aktiviran najvažniji sporazum o plaćama - 3. veljače 2016.

 

VJESNIK MATICE HRVATSKIH SINDIKATA

(izvaci)

Budući da nije bilo rasta proizvodnje sedam godina,nije moglo biti ni rasta plaća. Međutim, taj je sporazum sve vrijeme ipak bio iznimno koristan. On nam je čuvao osnovicu punih sedam godina. Kao što znate, sve elemente plaće su napadali, ali osnovicu nisu dirali. Dodatak Sporazumu o osnovici potpisalo je osam sindikata javnih službi (tri sindikata iz obrazovanja i znanosti, tri iz zdravstva, jedan iz socijalne skrbi isindikat kulture). Dodatak je rezultat štrajka sindikata obrazovanja i pregovaračke potpore ostalih sindikata u svibnju 2009. godine.

Naime, u travnju 2009.godine, tadašnja je Vlada jednostrano smanjila osnovicu 6% čime je prekršila Sporazum o osnovici iz2006. godine. Na to su  prosvjeta i znanost odgovorili štrajkom baš u tjednu pred lokalne izbore i u dane kada su ljudi primili prvu smanjenu plaću. Prije štrajka, pregovarali smo dva mjeseca uz puno medijskog praćenja. U pregovorima smo predložili da Vlada potpiše sporazum kojim bi nam se obavezali vratiti tih 6% osnovice nakon što naraste BDP. Tada su to odbili. U samom štrajku smo ponovno pregovarali i to 27 punih sati i na koncu potpisali u 3 sata u noći manje-više ono isto na što prethodno u travnju nisu htjeli pristati.

DESET GODINA KASNIJE

To što smo ispregovarali tu noć 13. svibnja 2009. godine potpisali smo u formi dodatka, na što upućuje i naziv. Radi se o aneksu ili dodatku Sporazumu o osnovici. Sam taj početni Sporazum bio je rezultat četverodnevnog štrajka sindikata vertikale obrazovanja dvije i pol godine ranije u studenom 2006. godine i njime smo ugovorili dvije krucijalne stvari od kojih naši zaposlenici imaju koristi i dan danas, deset godina poslije: 

1. Rast osnovice tri godine za redom; 2007., 2008., i 2009. godine.  

2. Prosvjetni dodatak za zaposlene u sustavu obrazovanja i znanosti koji danas iznosi 13,7% (isplaćivan je 6 godina za redom, svakog kolovoza plaća  je narasla za 2,2% godišnje). Prosvjetni dodatak bio je namijenjen samo za nastavnike u obrazovanju, ali sindikalni pregovarači nisu htjeli staviti potpis na Sporazum ako se on ne odnosi i na sve nenastavno osoblje kao i na znanstvenike u institutima. To je svakako jedan od najvećih rezultata sindikata Vertikale. 

2011. godine smo s tadašnjom Vladom Jadranke Kosor i gospođom Martinom Dalić uspjeli ugovoriti Izmjene i dopune Dodatku Sporazuma te njime popraviti i ispraviti sve nedosljednosti koje su nastale u onoj košmarnoj noći 2009. godine. Tako smo Sporazum precizirali, onemogućili nejasna tumačenja, spriječili sudska sporenja te ga još učinili i neotkazivim.  ...

SMANJENJE PLAĆA KAO PRIJETNJA

Vrlo skoro naš će materijalni standard opet biti pod opsadom, a naše plaće u žiži interesa. Dolazi na naplatujedan od najvažnijih sporazuma koji sindikati imaju. Međutim, formiranjem nove Vlade i izradom Proračunazapočinje novi ciklus naših briga. Već tri mjeseca mediji stvaraju klimu i pripremaju javnost za „bolnerezove“ u obrazovanju, znanosti, zdravstvu te drugim javnim i državnim službama i zgražaju se nadsindikalnim sporazumom. Najavljuju i priželjkuju daljnje smanjivanje naših plaća kao neizbježnu mjeru,kažu, za opstanak gospodarstva, države i nacije. Neki su političari najavljivali velika rezanja, drugi tek manja dok treći ipak tvrde da će smanjiti proračun bezsmanjivanja plaća. Uočimo da nitko, ali baš nitko od spomenutih ne tvrdi da treba naše plaće povećati iakoone nisu rasle punih 7 godina. Takva viđenja podupiru i tzv. „ugledni ekonomski stručnjaci“. Oni pronose savjete koji se već sedmu godinupokazuju pogrešnima (vidi tekst u okviru).    ...   

IZJAVE I PRISTUP NOVOG PREDSJEDNIKA VLADE

U vrijeme pisanja ovog teksta izjave Tihomira Oreškovića djeluju veoma razumno. Tvrdi da će surađivati sa sindikatima jer su mu oni veoma važni. Ovo je napokon neki pozitivni glas jer je pune četiri godine dosadašnji predsjednik Vlade, socijaldemokrat, slao zaposlenicima suprotne poruke - da im sindikati zapravo i nisu potrebni (jer su imali njega). Međutim, treba li se osloniti na Oreškovićevu izjavuda neće dirati plaće? Naučili smo da su riječi u politici vjetar i da već sutra može izaći sa suprotnom pričom i u tome čak biti iskren. Reći će da nije bio upoznat sa situacijom. Valja biti rezerviran, tim prije jer je istovremeno rekao da mu je smanjivanje deficita prioritet, a to znači i smanjivanje proračuna. To bez smanjivanja plaća nije moguće. S obzirom na to da i sastav vlade upućuje na to da će se, u biti, nastaviti ista makroekonomska politika kao i do sada, vrlo je moguće da on sada govori tek o svojim dobrim namjerama. Vjerojatno nije još stekao uvid u okvire  koje su mu zadali oni koji su ga na mjesto premijera i doveli. Osim toga, njegova su znanja menadžerska i financijska, ali po svemu sudeći ne i ona potrebna za vođenje države (makroekonomska). ...

ZAŠTO IPAK IMAMO ŠANSE?

Naša je pozicija optimistična, suprotno apatičnom raspoloženju naših zaposlenika i nadanjima njihovih neprijatelja. Ona je zapravo prilično snažna. Naime, u pravnoj državi moraju se poštivati ugovori. Nova Vlada ima prilike to pokazati i potvrditi. Nadalje, potpisali smo Sporazum koji je praktički neotkaziv. Ne zaboravimo, niti prošla Vlada ga nije mogla otkazati unatoč padu BDP-a.  I na koncu, mi smo i birači pa ako nekada i nismo raspoloženi za sindikalne pritiske onda imamo svoj glas na izborima koji oblikujemo prema postupcima vlasti. I to svaka vlast mora imati na umu. Prošla nije pa višeniti nije na vlasti. Nije mudro zamjeriti se 250 000 ljudi i najmanje isto toliko članova njihovih obitelji.

U demokraciji teško prolazi lomljenje stvari preko koljenja. Cijena može biti veoma visoka. Prošla vlast je pribjegavala pravnom nasilju, rušeći kolektivne ugovore zakonom pa u tom smislu nezaboravni protagonisti Milanović, Linić i Mrsić ostaju zauvijek obilježeni u očima tisuća zaposlenika u javnim i državnim službama. To pravno nasilje podržao je Ustavni sud skandaloznim presudama. Zbog takvih i sličnih odluka on je prestao biti dignitetna institucija u hrvatskom društvu. Da je Ustavni sud sudio samo po pravu (nije trebao po pravdi) i da se nije podredio politici, naša bi prava bila zaštićena.  

Otvara se pitanje je li moguće da nova Vlada odluči pribjeći istoj nasilnoj metodi kada je riječ o Sporazumu oosnovici (koji se aktivirao nakon što je BDP narastao za više od 2% u dva zadnja kvartala). Ovaj Sporazum Vlada ne može otkazati, ali, može li ga poništiti zakonom? Prošla Vlada nije ga pokušala dirati jer je bio u mirovanju budući da nije bilo rasta proizvodnje.  

(pročitajte u cijelosti Vjesnik Matice hrvatskih sindikata)

VJESNIK MATICE HRVATSKIH SINDIKATA

3. veljače 2016.

ANKETA
Potpisat ću za referendum "67 je previše" zato ...
jer je zaista previše!
jer me rad sa učenicima već sad iscrpljuje!
jer ne želim da moja djeca rade "do kraja"!
jer u mirovini treba malo i uživati!


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
Stanogradnja za članove sindikata  
VIDEO