Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

Ministar Mornar izvrće sliku o plaćama u obrazovanju - 20. rujna 2015.

Nakon zadnjeg sastanka sa sindikatima u četvrtak, Ministarstvo je poslalo medijima „istinite“ podatke o plaćama u obrazovanju. Ministar obrazovanja trudi se pokazati kako je ljudima u obrazovanju i znanosti zapravo dobro i kako su njihove plaće više nego što bi trebale biti. Do nedavno je govorio suprotno, tvrdeći da je obrazovanje zapostavljeno, ali da nema novaca u Proračunu.

Čak i da su ti podaci relevantni, a nisu, valja primijetiti da on s njima nastoji skrenuti pozornost s pravog uzroka štrajka. Uzrok spora, podsjećamo, glasi: ako ima novca za jedne, koji imaju neusporedivo bolje plaće, mora biti i za prosvjetu čiji zaposlenici s visokom stručnom spremom imaju daleko najniže plaće u zemlji.

Prosječna plaća u obrazovanju sa svim dodacima, prema podacima DZS-a, iznosi 5.508 kuna i ispod je prosječne plaće u Republici Hrvatskoj (5.685). Valja znati da ta prosječna plaća u RH, kada se uspoređuje s plaćama po stručnim spremema, ne dostiže niti prosječnu plaću radnika s višom školskom spremom u RH. Nota bene, tri četvrtine radne snage u obrazovanju ima visoku stručnu spremu. Ako imamo na umu da je u projsek obrazovanja uključeno i visoko školstvo, koje po logici stvari ima viša primanja od drugih sektora obrazovanja, onda su podaci još porazniji. Primjerice, prosječna plaća u osnovom školstvu iznosi 4.974 kuna.

Mudrima dovoljno da uoče katastrofu u obrazovanju, ali ne i ministru obrazovanja. Usporedba sa zdravstvom još je poraznija. Tamo prosječna plaća iznosi 6.678 kuna. On bi trebao znati i da podaci DZS-a pokazuju kako plaće u prvoj polovici ove godine u RH rastu 1,1 posto, u zdravstvu 2,4 posto, a u obrazovanju padaju 1,3 posto.

Podaci DZS-a po stručnim spremama pokazuju i kako je prosječna plaća VSS-a u zemlji veća za 29 posto od prosječne plaće u obrazovanju, a u sustavu zdravstva i socijalne skrbi za 56 posto.

Ministar ovime ne podupire sustav za koji odgovara, već na štetu sustava i istine podržava jednu duboko pogrešnu politiku i time postaje njen protagonist. On čak denuncira sustav obrazovanja zbog postojanja dodataka na plaću. Naime, dodaci su, poručuje, nešto negativno i za obrazovanje lukrativno.  

Treba znati sljedeće. Prvo, svi dodaci imaju svoj razlog u specifičnim potrebama sustava, jer da nemaju ne bi ih svaka Vlada ugovorala u kolektivnim ugovorima. Obrazovanje bez tih dodataka jednostavno ne može dobro funkcionirati. Samo jedan dodatak se odnosi na sve zaposlenike, dok svi drugi na uski broj onih koji rade u nekim specifičnim uvjetima. No, unatoč svim tim dodacima, uključujući i prosvjetni dodatak, obrazovanje stoji katastrofalno, kako smo to gore i dokumentirali. Posljedica je to četiri godine zapuštanja i diskriminiranja obrazovnog sektora.

Podsjetimo se da je otimanjem dodatka 3, 5, 7 i 9% u prosvjeti, u kolovozu 2012. godine započela barbarska politika rezanja, popraćena neviđenim pravnim nasiljem.

Žalosno je da to ministar nije prepoznao, već je proteklih dana plašio javnost kako trošak naših zahtjeva iznosi 400 milijuna kuna. Ministar je promašio za gotovo 200 milijuna. Naime, u samim podacima Ministarstva stoji kako MZOS za prosvjetni dodatak na osnovnu plaću od 13,7 posto izdvaja oko 664 milijuna kuna godišnje. Ako je tako, onda ne može dodatak od 4 posto na osnovnu plaću (što traži Vertikala) iznositi 400 milijuna jer je 4% trećina od 13,7% a to iznosi 193 milijuna kuna, baš onoliko koliko je za približno isti broj zaposlenika to koštalo u sustavu zdravstva.   

Cinizam je tvrditi kako je 50% nastavnika imalo povećanje plaće. Istina je, međutim, da su svi zaposlenici do 9 godina staža imali porast koeficijenta od 3%, a do 19 godina staža jedva 0,9% a svi ostali su imali pad od 5 do 13% samo u koeficijentu. Ako se gledaju ukupna primanja, a to uključuje gubitak božićnica, regresa, jubilarnih naknada, prijevoza i slično tada su ti podaci još gori. Ako se zna da su nastavnici prezaduženi, kao i svi drugi građani, onda im je udar na preostali dohodak (nakon plaćene mjesečne rate kredita), znatno veći od navedenih postotaka, što je dovelo do dramatičnog osiromašenja većine zaposlenika u obrazovanju i znanosti.   

I tu je kraj priči o pokušaju ministra da sindikatima i javnosti objasni kako su plaće u obrazovanju relativno visoke te kako je nemoralno tražiti njihovo povećanje. Nemoralno je podupirati neistine i nepravednu politiku, stoga je najdosljedniji moralni čin čelnika u Ministarstvu, nakon uvida u podatke DZS-a, kolektivni harakiri.  Ako to učine, barem u političkom smislu, odustat ćemo od štrajka u petak 25. rujna.  

Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća

Matija Kroflin, mag.oec.

ANKETA
Kad bi najranije ujutro trebala početi nastava?
U 7 sati ujutro
Nikako prije 8
Najbolje u 9
I poslije 9 ne bi bilo loše


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
VIDEO