Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

Što s obrazovanjem, zdravstvom i ekonomijom nakon izbora planiraju glavne političke opcije?

Povodom predstojećih parlamentarnih izbora, Matica hrvatskih sindikata organizirala je seriju okruglih stolova s predstavnicima političkih stranaka i predizbornih koalicija od kojih očekujemo da našim članovima predstave glavne značajke svojih programa na području javnih politika od specifičnog interesa za Maticu – a to su u prvom redu obrazovanje i znanost, zdravstvena politika i makroekonomska politika. Predstavljene programe će potom analizirati stručni komentatori.

Konsenzus parlamentarnih stranaka preduvjet je za reformu zdravstva

U organizaciji Matice hrvatskih sindikata 28. listopada 2015. održan je treći, ujedno i posljednji okrugli stol iz predizborne serije, ovog puta na temu zdravstvene politike u iduće 4 godine. Uvod u osnovne probleme hrvatskog zdravstva dala je Anica Prašnjak (predsjednica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara). Uz gospođu Prašnjak, predstavnik sindikata bio je Vilim Ribić(predsjednik Matice hrvatskih sindikata) koje je i iz perspektive građana – korisnika zdravstvenih usluga strankama uputio zanimljiva pitanja.

Nakon uvodnih riječi, ukratko su svoje programe predstavili predstavnici stranaka: Dragan Korolija Marinić (koalicija Hrvatska raste), Ante Ćorušić(Domoljubna koalicija), Mladen Bušić (u ime Koalicije rada i solidarnosti),Drago Pilsel (Naprijed Hrvatska), Ana Bobinac i Alen Protić (ORaH) teDijana Mršić Novački i Maja Vehovec (Pametno).

Komentare izloženog dali su predstavnici raznih udruga u zdravstvu:Marijo Drlje (predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata), Dražen Jurković(ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu) i Đula Rušinović-Sunara(predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata).

U ulozi moderatora nastupio je Mario Harapin.

U nastavku okruglog stola povela se zanimljiva dvosatna rasprava u kojoj su se sudionici složili da bi se reforma zdravstvenog sustava trebala provesti tek nakon konsenzusa svih parlamentarnih stranaka.

Za više informacija poslušajte audio zapis okruglog stola i pročitajte tekst koji prenosimo s portala vijesti.hr.

USUSRET PARLAMENTARNIM IZBORIMA

HDZ za racionalizaciju i bolje uvjete rada u zdravstvu; iz SDP-a poručuju da se to već provodi

HINA

Ante Ćorušić (HDZ) poručio je da će Domoljubna koalicija, ako osvoji vlast, ukinuti ‘silne agencije i zavode koji su se namnožili u zdravstvenoj administraciji’, a novac koji se sada na njih troši upotrijebiti za neposrednu zdravstvenu zaštitu

Ususret nadolazećim parlamentarnim izborima, najveće političke stranke i predizborne koalicije usuglasile su se u srijedu da treba očuvati solidarni javni zdravstveni sustav, no dok iz HDZ-a traže racionalizaciju, bolje uvjete rada u bolnicama i jačanje palijativne skrbi, iz SDP-a poručuju da se sve to već provodi.

Ante Ćorušić (HDZ) poručio je da će Domoljubna koalicija, ako osvoji vlast, ukinuti “silne agencije i zavode koji su se namnožili u zdravstvenoj administraciji”, a novac koji se sada na njih troši upotrijebiti za neposrednu zdravstvenu zaštitu. Odvojit će i javno od privatnog zdravstva, pojačati palijativnu skrb te osigurati bolje uvjete rada u bolnicama.

“Nije normalno da liječnik koji radi u javnom sektoru ima privatnu polikliniku, to ćemo razdvojiti”, poručio je Ćorušić na okruglom stolu u organizaciji Matice hrvatskih sindikata “Zdravstvena politika u iduće četiri godine”, na kojemu su predstavnici najvećih političkih stranaka iznijeli svoje zdravstvene programe. Ćorušić se osvrnuo i na liste čekanja, ocjenivši nedopustivim da se, primjerice, na operaciju kuka čeka dvije godine.

Odgovorio mu je pomoćnik ministra zdravlja Dragan Korolija Marinić rekavši da sve ono što Domoljubna koalicija najavljuje kao svoj izborni program, aktualna zdravstvena administarcija već provodi.

Već smo donijeli Strateški plan razvoja palijativne skrbi od 2014. do 2016. i novu mrežu zdravstvene zaštite u kojoj smo povećali broj palijativnih i smanjili broj akutnih postelja. “Palijativna skrb sustavno se razvija zadnje tri godine, pa je broj umirućih pacijenata koji je koriste porastao s jedan na 20 posto. Ujedno je samo ove godine povećan broj obrada u dnevnim bolnicama za 44 posto”, rekao je Korolija.

Da se aktualna administracija brine o ljudskim resursima dokazuje nedavno doneseni pravilnik o dopunskom radu, rekao je pomoćnik ministra dodavši da su, usprkos formalnoj zabrani zapošljavanja, dali tisuću suglasnosti za zapošljavanje medicinskih sestara i 200 suglasnosti za zapošljavanje liječnika specijalista te odobrili tisuću specijalizacija ove godine.

Značajno su smanjene i  liste čekanja za sve postupke, a prosječno vrijeme naručivanja skraćeno je s 53 na 42 dana. SDP-ova koalicija Hrvatska raste, ako pobijedi na izborima, u iduće četiri godine održat će javni zdravstveni sustav kao što je to radila i protekle četiri godine, kroz povećanje dostupnosti i kvalitetu zdtavstevne zaštite, jačanje uloge domova zdravlja i preventivnih programa, te kroz sedam mjera ulaganja u ljudske resurse, poručio je Korolija.

Mladen Bušić upozorio je u ime Koalicije rada i solidarnosti da Hrvatska, koja u zdravstvo godišnje ulaže oko 700 eura po glavi stanovnika, ima vrlo dobar zdravstveni sustav s obzirom da je prosjek 28 zemalja EU nešto manje od 2200 eura po glavi stanovnika.

Prihodi zdravstva, istaknuo je, izravno ovise o snazi gospodarstva, koje je od početka krize ostalo bez oko 200.000 radnih mjesta. Upozorio je na neodrživost sadašnjeg položaja Sindikata liječnika koji zbog Zakona o reprezentativnosti ne može sudjelovati u kolektivnom pregovaranju. “Javni zdravstveni sustav može biti bolji, no za to je potreban konsenzus svih zainteresiranih strana”, poručio je Bušić.

Drago Pilsel iz koalicije Naprijed Hrvatska-Progresivni savez smatra pak da se “privatna praksa ne smije šlepati na račun javnoga zdravstva i koristiti sredstva HZZO-a”. Ustvrdio je kako i SDP i HDZ gotovo na isti način zagovaraju privatizaciju koja će konačno dovesti do urušavanja javnoga zdravstva u Hrvatskoj, te prozvao aktualnog ministra zdravlja Sinišu Vargu za uvođenje “apsurdnog modela fakturiranja usluga koji će devastirati javno zdravstvo”.

Predstavnik ORaH-a Alen Protić zauzeo se za definiranje “košarice usluga” i realnog cjenika te demonopolizaciju dopunskog zdravstvenog osiguranja, dok se Dijana Mršić Novački iz stranke Pametno zalaže za transparentnost kontrole usluga te da se “provizije u javnoj nabavi uplaćuju ustanovama, a ne pojedincima”.

 

Za uspješnu ekonomsku politiku ključna je reforma sustava javnog upravljanja

Održan je i drugi u nizu okruglih stolova Matice hrvatskih sindikata s predstavnicima političkih stranaka i koalicija, ovog puta na temu makroekonomske politike u iduće četiri godine.

Uvod u raspravu i naznaku glavnih problema i pitanja na koja Matica očekuje odgovor dao je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić.

U ime političkih stranaka u raspravi su sudjelovali Ivo Jelušić (Hrvatska raste), doc. dr. sc. Tomislav Ćorić (Domoljubna koalicija), prof. dr. sc. Velimir Srića (Naprijed Hrvatska), mr. sc. Esad Turković (ORAH), prof. dr. sc. Ljubo Jurčić (Koalicija rada i solidarnosti), Ivan Vuković (Pametno).

Stavove političkih stranaka zatim su recenzirali nezavisni stručni komentatori prof. dr. sc. Boris Cota ( Ekonomski fakultet Zagreb) i prof. dr. sc. Zdravko Petak (Fakultet političkih znanosti Zagreb), a u ime sindikalne strane dodatna je pitanja postavljao i makroekonomist Sindikata znanosti Matija Kroflin.

Moderator okruglog stola bio je Ratko Bošković.

Više informacija dostupno je u audio zapisu s okruglog stola te tekstu koji prenosimo s portala dnevnik.hr.


Za oporavak ključne investicije, nema jedinstva oko rezova

ZAGREB, 27. listopada 2015., dnevnik.hr

Predstavnici stranka, koji su sudjelovali na okruglom stolu Matice hrvatskih sindikata o makroekonomskoj politici u idućem mandatu, suglasni su da su za gospodarski oporavak Hrvatske ključne investicije u proizvodnju i izvoz, no nisu jedinstveni oko smjera buduće monetarne politike i rezova u državnoj potrošnji.

 

Predsjednik Matice Vilim Ribić uvodno je osudio medijske napise koji najavljuju povećanje plaća u javnom sektoru kao “ostavštinu bivšeg premijera Ive Sanadera”.

Povećanje plaća javnom sektoru je “razuman dogovor”

Ribić tvrdi da se isticanjem Sanaderova imena želi kompromitirati dodatak sporazumu o osnovici u javnim službama, kojim je utvrđeno da će plaće rasti kad se oporavi BDP. “To nije ostavština, nego razuman dogovor postignut na početku krize, kada su plaće u javnom sektoru već stagnirale godinama, dok su plaće u državnim poduzećima istodobno rasle i po 10 posto”, kazao je Ribić.

Upozorio je da su plaće u obrazovanju bile zamrznute i onda kada nije bilo krize, usprotivivši se “nesmiljenoj propagandi koja tvrdi da je državna potrošnja prevelika, a sama država nužno zlo”. Ribić smatra da se borba za konkurentnost pod pritiskom MMF-a pretvorila u trajno stanje, a cilj joj je, kaže, razgradnja socijalne države i javnih sustava kakvi su školstvo i zdravstvo.

Usprotivio se svođenju reformi isključivo na smanjenje troškova i odbacio tvrdnje da su sindikati kočničari reformi. Upravo su članovi sindikata kao stručnjaci u svojim područjima konstruktivno i konkretno sudjelovali u reformama, dok ih je politika rušila, kaže Ribić.

Predstavnike političkih stranaka i koalicija upitao je smatraju li da su nužna daljnja rezanja državnih rashoda, zašto se javni dug nije smanjio iako su plaće u javnom sektoru pale, treba li Hrvatska uvesti euro, treba li mijenjati tečaj kune, namjeravaju li smanjiti opću stopu PDV-a i hoće li zbog toga rasti javni dug ili će se rezati državna potrošnja.

Proračunski deficit nužno svesti na nulu

Za rezanje potrošnje izjasnio se Ivan Vuković iz stranke Pametno, koji smatra da je deficit državnog proračuna nužno svesti na nulu, kako bi se smanjili rizik i cijena zaduživanja, a Hrvatsku narodnu banku (HNB) učiniti potpuno neovisnom o politici.

Pozdravio je odluku Vlade da krene u rješavanje problema dužnika u švicarskom franku, no upozorava kako su banke podigle tužbe, a gubitak tog spora mogao bi značajno uzdrmati državni proračun. Protivi se ideji konverzije svih kredita u kune jer bi HNB u tom slučaju zbog povećanih troškova morao intervenirati sa 73 posto devizinih rezervi, čija je svrha očuvanje tečaja. Vuković smatra kako bi Hrvatska trebala ići prema uvođenju eura.


Za razliku od njega, Esad Turković (OraH) ojačao bi kontrolu Sabora nad HNB-om, porezno rasteretio rad, a gubitak nadoknadio uvođenjem novih poreza, s naglaskom na oporezivanje imovine i kapitala.

Ljubo Jurčić (Koalicija rada i solidarnosti) kao temeljne ciljeve makroekonomske politike ističe povećanje proizvodnje i zaposlenosti, a podsjetio je da su SAD i Njemačka u krizi poticajima očuvali domaću proizvodnju i radna mjesta, zbog čega im je skočio javni dug.

SDP treba prespavati mandat u opoziciji

“Za razliku od njih, mi trošimo novac na financiranje prošlih gubitaka”, rekao je Jurčić i zaključio kako je problem u realnom sektoru, dok su financije “samo slika onoga što se u tom sektoru događa”. Ocijenio je i kako bi SDP “trebao prespavati jedan mandat u opoziciji jer su nanijeli veliku štetu, digli poreze i cijenu energenata, građanima uzeli 5 posto dohotka i tako stvorili pad veći od 2 posto BDP-a”.

Ključ oporavka Jurčić vidi u investiranju u prerađivačku industriju, umjesto u shoping-centre. Kao jedan od glavnih problema naznačio je nerealan tečaj kune, smatra da bi drugim politikama trebalo dići proizvodnju i dohodak, a zatim ići na smanjenje tečaja.

Ivo Jelušić (SDP-ova koalicija Hrvatska raste) upozorio je da “svjetski igrači nameću pravila igre koja Hrvatskoj ne idu u prilog”. Objasnio je kako je Hrvatska u neravnopravnom položaju u odnosu na zemlje u okruženju, koje imaju nižu kamatu, te ocijenio da su nužne promjene koje može generirati europska, ne i hrvatska ljevica.

Dosadašnja Vlada je u takvim uvjetima radila što je mogla, olakšala je poslovanje gospodarstvu neoporezivanjem reinvestirane dobiti, donošenjem Zakona o poticanju investicija te ukidanjem 58 parafiskalnih nameta. “Smanjili smo porez na dohodak, zbog čega je porasla osobna potrošnja, sada smo došli do situacije u kojoj rastu sve komponente BDP-a, pa se na osnovu toga treba opredjeljivati, a ne oko općih floskula i tema”, rekao je Jelušić.

Ima li Vlada primarni suficit u proračunu

Jelušić je ustvrdio da je, unatoč visokim kamatama koje je prisiljena plaćati, Vlada uspjela postići primarni suficit u državnom proračunu.

“Vi nemate primarni suficit. To što je ministar ekstrapolirao podatak iz kolovoza ne znači da će se to ostvariti, jer svi koji znaju nešto o ekonomiji znaju da neće”, uzvratio mu je Tomislav Ćorić (HDZ-ova Domoljubna koalicija).

I Ćorić smatra da su za oporavak BDP-a ključno investiranje i povećanje izvoza, ali i efikasniji proračunski rashodi. Smatra kako Hrvatska treba racionalniju potrošnju i pametnu fiskalnu konsolidaciju.

Uvjeren je da HNB mora imati znatno konstruktivniju politiku kroz povećanje dugoročne likvidnosti sustava, a Hrvatska dugoročno treba težiti uvođenju eura, koje bi donijelo manji rizik i pad kamata. Ćorić smatra kako se konkurentnost može povećati i bez zadiranja u tečajnu politiku.

_____

Bez ulaganja u obrazovanje i znanost nema napretka

Rasprava na prvom okurglom stolu bila je strukturirana oko pet ključnih područja: 1. kvaliteta obrazovanja, 2. kurikularna reforma, 3. materijalni uvjeti,  4. privatizacija, vaučerizacija i jednaka dostupnost te 5. znanost i visoko obrazovanje. Uvod u okrugli stol i u samu raspravu dao je predsjednik Matice Vilim Ribić.

Politički uvod – krenimo od štrajka

  • Zašto prosvjeta najčešće štrajka u zemlji? Punih četvrt stoljeća uvijek isto.
  • Je li tome uzrok jedna neodgovorna populacija – prosvjetarska, kao grupacija uhljeba koji malo rade, kako nas bombardira neoliberalna i prokapitalska propaganda.
  • Leži li uzrok u prebuntovnim sindikatima u najobrazovanijoj populaciji s najmanjim plaćama u zemlji? Možda je problem u tome što prosvjetari svih 25 godina biraju loše sindikalne lidere? Kako to da im se ne potrefi izabrati one prave, koji će mirno odšutjeti rast plaća u jednom sektoru i ne poduzimati ništa?
  • Štrajkaju li prosvjetari uvijek samo zbog plaća?
  • Ne štrajkaju li možda i zato što sami plaćaju svoja stručna usavršavanja, što u školama nema elementarnih radnih potrepština, što djeca nemaju ni sapuna niti toalet papira, što nema učinkovitih mjera protiv nasilja nad nastavnicima, što u znanosti nemaju sredstava za projekte, za časopise, što im se priječi zapošljavanje i napredovanje, što iste plaće imaju oni najbolji i oni najlošiji itd. itd?
  • Sindikati smiju štrajkati samo za plaće, ali ne i za loš tretman obrazovanja i znanosti, međutim, strijela svakog štrajka odapinje se s luka mizerije u kojoj prosvjetni radnici rade i žive.
  • ODGOVOR: 25 godina nezadovoljstva odnosom svake politike do sada. Zajednički nazivnici svih politika do sada su:
  • nebriga za sustav pri čemu su plaće i financiranje tek jedna od komponenti,
  • postupci politike sasvim suprotni riječima i parolama,
  • politici su prioriteti svi drugi: jednom umirovljenici, drugi put branitelji, treći put seljaci, četvrti put brodogradnja itd. itd.
  • To je najdublji razlog uzrok zašto prosvjetari najviše štrajkaju.
  • U takvom trajnom stanju opet jedni izbori i opet se nadamo dobiti neke naznake o tome što će biti s obrazovanjem i znanošću u iduće četiri godine, naznake koje bi trebalo izvući iz magle i memle nejasnih stajališta, neiskrenih obećanja, neutemeljenih a dobrih namjera raznih političkih opcija.
  • Zato smo danas ovdje!! Pokušajmo.

Pitanje reforme obrazovanja i znanosti?

Što su uopće reforme, a napose u obrazovanju, što je sudbina dosadašnjih pokušaja, jesu li sindikati kočničari reformi?

  • Vulgarno-neoliberalna misao svaku reformu tretira kao smanjenje troškova u sustavu javne potrošnje. To se ne smiju zvati reforme već mjere rezanja.
  • U obrazovanju reforma teško može dati uštede, ona može povećati kvalitetu, koja se ne može mjeriti samo kvantitativnim mjerilima, a troškovnima nikako.
  • Istinska reforma u obrazovanju košta, kaže Sahlberg, najmanje 1% BDP-a.
  • Do sada je bilo nekoliko relevantnih reformskih napora: promjena obrazovnih programa, državna matura, neuspio pokušaj reformiranja visokog školstva itd. Neke su reforme zaboravljene (HNOS). Pitanje je koštanja takvih neuspjelih reformi.
  • Sindikati su u svim reformskim pokušajima sudjelovali aktivno i kreativno. Primjer Zakona o odgoju i obrazovanju i stupnjevi napredovanja. Primjer rada Sindikata znanosti na reformi visokog obrazovanja koju je srušila politika u neviđenim neprincipijelnim koalicijama. Protiv te reforme nikad čvršći savez SDP-a i HDZ-a. Na istoj strani u borbi protiv napretka bili su Hebrang i Vesna Pusić, Petar Selem i Gvozden Flego, itd. itd.
  • Ako gledamo mnogobrojne štrajkove kao i sudjelovanje u reformama onda proizlazi da su zapravo sindikati jedina društvena i politička snaga koja stalno brine o obrazovanju, ili za stolom ili u pritisku. To političke stranke svakako nisu. Niti jedna do sada.

Zašto su sindikati obrazovanja podupirali reforme?

  • ODGOVOR: Zato jer su njihovi članovi oni koji u sustavu rade i koji su najsvjesniji koliko je sustav manjkav, koliko traži promjene i koliko bi mogao biti bolji. Niz je manjkavosti na koje politika treba dati odgovore.
  • Sindikati ih imaju ali nemaju instrumente.

U raspravi su kao predstavnici svojih političkih opcija sudjelovali ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar (predstavnik koalicije Hrvatska raste), Nikola Ružinski i Martin Oršulić (Domoljubna koalicija), Ivan Buljan Gordan Cmrečki (ORaH), Ivo Josipović (Naprijed Hrvatska), Jelena Pavičić Vukičević (Koalicija rada i solidarnosti) te Ivica Puljak (stranka Pametno).

Potom su izrečene stavove analizirali stručni komentatori Saša Ceci(Instut Ruđer Bošković), Zoran Kurelić (Fakultet političkih znanosti u Zagrebu) te savjetnik premijera za znanost Neven Budak (Filozofski fakultet u Zagrebu), a osvrt su dali i sindikalni čelnici Branimir Mihalinec(predsjednik NSZSŠH), Igor Radeka (predsjednik NSZVO) i Sanja Šprem(predsjednica SHU).

Rasprava je bila izuzetno kvalitetna, a bilo je vremena i za niz dostjetki i duhovitih situacija, od kojih bismo posebno istaknuli nadahnutu izjavu ministra Vedrana Mornara na temu integracije Sveučilišta kako će “prije Sava poteći uzvodno, nego što će Pravni fakultet izgubiti svoju pravnu osobnost.”

Više informacija dostupno je u audio zapisu okruglog stola te u tekstu koji prenosimo s portala direktno.hr.

Sindikati obrazovanja s političkim strankama u raspravi o obrazovanju

Govoreći o visokom obrazovanju Gordana Rusak iz Mosta upozorila je da visoko školstvo postaje privilegija imućnih, čime se iz sustava briše velik dio sposobnih

Datum objave: 26.10.2015 | 15:30 Autor: ik/h

Potaknuti uvjerenjem da zaposleni u obrazovanju u Hrvatskoj najviše štrajkaju zato što nijedna politika dosad nije posvetila dovoljno brige tom sustavu, u Matici hrvatskih sindikata organiziran je u ponedjeljak okrugli stol na kojemu su čelnici sindikata obrazovanja od političkih stranaka koje izlaze na predstojeće parlamentarne izbore zatražili odgovore na pitanja što će učiniti za bolju kvalitetu obrazovanja, bolje materijalne uvjete zaposlenih ili hoće li nastaviti kurikularnu reformu.

Predstavnici političkih stranaka i koalicija koje su sudjelovale u raspravi, složile su se u pogledu važnosti obrazovanja i trenutnih manjkavosti u kvaliteti zbog kojih je nužno nastaviti promjene i reforme u sustavu, od osnovnog do visokog obrazovanja. Na upit predsjednika Matice hrvatskih sindikata Vilima Ribića kriju li stranke svoje namjere da smanje plaće u javnom sektoru, kao što se može čuti u “neoliberalnoj propagandi u dijelu utjecajnih medija”, dobili su odgovor da u sustav obrazovanja i znanosti treba ulagati, a ne im smanjivati sredstva, no to će opet ovisiti o BDP-u i stanju gospodarstva u cjelini.

Da plaće u sustavu nisu dostatne i trebaju biti veće složila se većina, pa tako i predstavnici Domoljubne koalicije, u kojoj napominju da se program HDZ-a temelji na razvoju gopodarstva, a iz toga razvoja osigurat će se i sredstva za znanost i obrazovanje.

“Nema nijedne promjene bez novca”, kazao je Martin Oršolić u ime te koalicije napomenuvši da se osim povećanjem BDP-a znatna sredstva trebaju osigurati iz Europskih fondova.

“Cilj nam je da se u okviru inftrastrukturnih fondova EU uzme što više novca za infrastrukturu i prostora škola kako bi se u idućih nekoliko godina postiglo da sve škole rade u jednoj smjeni jer je bez toga teško provesti kurikularnu reformu”, dodao je Oršolić.

Ministar obrazovanja i znanosti Vedran Mornar nastupio je kao predstavnik koalicije Hrvatska raste rekavši da porast plaća u prosvjeti i drugim javnim službama ovisi o porastu BDP-a, te da su znatna sredstva iz EU fondova osigurana za reformu sustava obrazovanja.

“Najviše sredstava uložit će se na dodatnu izobrazbu nastavnika jer nijedna promjena kurikuluma neće funkcionirati ako se nastavnike ne pouči kako da ta znanja na novi i moderniji način prenesu učenicima. Gotovo milijardu kuna iz EU fondova uložit će se u sve programe vezane uz reformu kurikuluma, a do 2020. godine za sve programe u sustavu znanosti i obrazovanja, uključujući i poboljšanje studentskog standarda i infrastruksturu, uložit će se iz EU fondova 7,5 milijardi kuna”, kazao je Mornar. Dodao je da je kvaliteta obrazovanja narušena  padom sustava vrijednosti u kojemu  je novac na prvom mjestu, umjesto znanja, rada i poštenja.

Ivo Josipović iz koalicije Naprijed Hrvatska, osvrnuo se na činjenicu da škole ne služe samo za obrazovanje nego i za odgoj, te se založio da se nastvanicima u satnicu vratei izvannastavne djelatnosti, kao što su tehničko obrazovanje, glazbena mladež, sportske aktivnosti i sl.

Jelena Pavičić Vukičević iz Koalicije rada i solidarnosti upozorila je da će se u idućih nekoliko godina pojaviti problem tehnološkog viška nastavnika zbog sve manjeg broja djece te će im trebati omogućiti prekvalifikaciju. Istaknula je i ulogu našeg društva, kao socijalnog, da omogući svakom djetetu stjecanje kvalifikacije, “kruh u ruke”, kroz besplatno školovanje, besplatne udžbenike i stipendiranje.

Govoreći o visokom obrazovanju Gordana Rusak iz Mosta upozorila je da visoko školstvo postaje privilegija imućnih, čime se iz sustava briše velik dio sposobnih.

Ivica Puljak iz koalicije Pametno osvrnuo se na Bolonjski proces rekavši da ima dobre ciljeve, ali lošu provedbu te da i izbore čelnika na sveučilištu treba lišiti politizacije.

U ime ORaH-a Ivan Buljan kazao je da studiranje u Hrvatskoj nije besplatno jer se studiaranje ne mjeri samo time koliko država izdvaja za pojedinog studenta već je tu i smještaj, prehran, prijevoz, stipendije, te istaknuo kako se iz BDP-a premalo izdvaja za znanost.

Jedan od nezavisnih stručnjaka pozvanih na skup Neven Budak podsjetio je prisutne da su rasprave o strategiji obrazovanja i odgovaranja na pitanja o tome nepotrebni jer je Strategija obrazovanja već usvojena u Saboru, kao program od nacionalnog interesa, a u njoj su izrađene sve mjere i zacrtan je jasan pravac u kojem će se strategija obrazovanja i znanosti provoditi.

 

 

 

ANKETA
Treba li u školama zabraniti upotrebu mobitela?
Učenicima treba zabraniti upotrebu mobitela
Treba zabraniti i učenicima i nastavnicima
Mobitel se može koristiti u školama samo izvan nastave
Nikome ne treba zabranjivati upotrebu mobitela


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
VIDEO