Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

Outsourcing u srednjem školstvu je neprimjenjiv! - 30. travnja 2014.

Pročitajte analizu i mišljenje našeg Sindikata o tkzv. "outsourcingu" koju je na konferenciji "Modeli učinkovitog upravljanja neosnovnim djelatnostima u javnoj upravi- prilike za javni sektor i gospodarstvo" 28. travnja 2014. trebao prezentirati glavni tajnik Nijaz Karić. Kako su ministrica Opačić, Jovanović i Linić prije drugog dijela konferencije zbog "obveza" napustili konferenciju, kao i veliki dio predstavnika poslodavaca, svi sindikati su zbog protesta napustili konferenciju tako da do prezentacijastavova svih sindikata nije niti došlo. Otišli su oni kojima smo jedino stavove sindikata i trebali prezentirati.

Konferencija"Modeli učinkovitog upravljanja neosnovnim djelatnostima u javnoj upravi - prilike za javni sektor i gospodarstvo"

 

Tema izlaganja: Izdvajanje pomoćno tehničkih radnika u obrazovnom sustavu - posebnosti srednjoškolskog sustava. (prezentacija)

 

Sadržaj izlaganja:

 

Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske na stajalištu je kako mjera izdvajanja neosnovnih djelatnosti nije primjenjiva u obrazovanju, a posebice u srednjoškolskom sustavu zbog naravi, različitosti i zahtjevnosti funkcioniranja odgojno-obrazovnog rada.

 

Izdvajanjem pomoćnih djelatnosti u srednjoškolskom sustavu:

 

-          Neće se podići  kvaliteta usluga sa aspekta složenosti organizacije odgojno-obrazovnog radakoja uvjetuje kontinuirane skrbi za zaštitu zdravlja i sigurnosti korisnika  u skladu sa normativima i standardima vezanim za područje obrazovanja.

-          Neće se zadržati razina odgovornosti prema korisnicima- polaznicima obrazovnih ustanovasa zdravstveno sigurnosnih aspekata rada i osiguranja od zdravstvenih rizika i otklanjanja istih imajući u vidu broj korisnika u obrazovnim ustanovama, posebice imajući u vidu obveze i narav smještaja učenika u učeničkim domovima i odgovornost prema korisnicima.

-          Neće se zadržati razina odgovorne skrbi nad materijalnom i nematerijalnom imovinom obrazovnih ustanova, kao niti nad imovinom korisnika sudionika odgojno-obrazovne djelatnosti, ( učila i tehnička pomagala koja, radionice i radno proizvodni odjeli, strukovni kabineti, učenička imovina, koji pretpostavljaju i razine educiranosti do razina materijalne i stručne odgovornosti).

-          Neće se postići nikakve značajne materijalno-financijske uštede kako sa aspekta zapošljivosti i primjene standarda i kriterija primjenjivih za zaposlenike na pomoćnim poslovima, tako i sa aspekta cijene rada zaposlenih u toj djelatnosti.

 

Stajalište je Sindikata kako bi organizacijskim i funkcionalnim izdvajanjem pomoćnih djelatnosti bila bitno narušena cjelovitost i  kvaliteta funkcioniranja srednjoškolskih ustanova što ćemo i argumentirati.

 

            Različitost i zahtjevnost funkcioniranja sustava:

 / 888 osnovnoškolskih ustanova i 406 srednjoškolskih ustanova, 57 učeničkih domova/

 

U srednjoškolskom sustavu djeluju srednje škole, učenički domovi, kao i srednje škole u sklopu kojih djeluju učenički domovi.

Srednjoškolske ustanove izdvajanjem pomoćnih djelatnosti sa aspekta odgojno-obrazovne djelatnosti i obveza prema polaznicima prestale bi funkcionirati kao cjeloviteradne cjelineu kojima uz nastavno osoblje kao nositelja djelatnosti,potrebno administrativno osoblje, organizacijski uvjetovano osiguravanjem uvjeta rada ustanova, istovremeno rade portiri, domari, spremačice, kuhari i kuharice, računovođe, medicinske sestre, stručni suradnici, nastavnici, odgajatelji, socijalni radnici, informatičari, rukovoditelji,.. i mnogi drugi.

            Srednje škole su gimnazije, četverogodišnje strukove i tehničke škole, strukovne trogodišnje škole, škole za učenike s teškoćama u razvoju, kao i umjetničke škole.

Obavljanje djelatnosti svaka od navedenih vrsta srednjoškolskih ustanova uvjetuje i argumentaciju o neutemeljenosti inicijative za izmještanje pomoćnih djelatnosti iz sustava.

            Posebnost sustava obrazovanja je u tome što su svi zaposlenici u funkciji odgojno-obrazovnog procesa, iako to nije primarni zadatak nenastavnog osoblja. Kada govorimo o tzv. pomoćnim djelatnostima, za razliku od većine zaposlenih na sličnim poslovima u državnim i ostalim javnim službama, zaposlenici srednjoškolskih ustanova dužni su svoje poslove obavljati istovremeno s odgojno-obrazovnim procesom u školama i učeničkim domovima. Tijekom obavljanja svojih radnih zadataka gotovo stalno su u kontaktu i komunikaciji sa svim dionicima u odgojno-obrazovnom procesu: nastavnicima, stručnim suradnicima kao i našim korisnicima - učenicima i njihovim roditeljima. Stalno su u komunikaciji s učenicima, a često s njihovim roditeljima, te stoga moraju biti upoznati s načinima komunikacije koji su primjereni dobi učenika. Posebno je to važno u posebnim školama za učenike s teškoćama u razvoju, kao i u školama koje pohađaju učenici s teškoćama u razvoju. Iz tog razloga izuzetno je važno stvaranje uzajamnog povjerenja i kvalitetnih odnosa i nije nevažno tko sve radi u školi.

Posebno je važna uloga nenastavnog osoblja u čuvanju i održavanju školske ili domske imovine. U školama uz učionice postoje i specijalizirani kabineti za mnoge nastavne predmete, postoje i praktikumi za gotovo sva zanimanja, radionice, servisi, ambulante, laboratoriji, saloni za usluge, ugostiteljski objekti, športske dvorane, vanjski tereni i igrališta, poljoprivredna imanja, vinograde, oranice, šume, plovila, strojeve, alate, ....

Nije nevažno tko će i na koji način voditi skrb o svoj toj imovini. 

 

            Učenički domovi, poseban su dio sustava.

            U RH djeluje 35 samostalnih učeničkih domova i 22 učenička doma u sastavu srednjih škola.

Djelatnost učeničkog doma dio je djelatnosti srednjeg obrazovanja i s njom je programski povezana.

            Učenički dom organizira odgojno-obrazovni rad, smještaj i prehranu, kulturne i druge aktivnosti učenika korisnika prema kojima ustanova ima obveze 24 sata dnevno.

Odgojno-obrazovni rad, smještaj i prehrana su osnovne djelatnost učeničkih domova, te su  poslovi koji su predviđeni za izdvajanje, zapravoposlovi osnovne djelatnosti, te ih se u učeničkim domovima nikako ne mogu prepustiti vanjskim uslugama.

Sa aspekta obavljanja djelatnosti smještaja , poštivanja zahtijevanih standarda kvalitete usluga i odgovornosti ustanova u funkciji zaštite zdravlja i sigurnosti korisnika, posebno zahtjevnih standarda i organizacije prehrane, uređenja i održavanja prostora (stambenih i zajedničkih prostorija, učionica, kuhinja, blagovaona, skladišnih prostora), upotrebe i održavanja tehničkih sredstava, zahtijevani standardi nisu stvar volje već su za ustanove visoko obvezujući.

Ukoliko se zanemare te  činjenice, da su smještaj, prehrana, zdravlje i sigurnost učenika i učeničke imovine neodvojiv dio osnovne djelatnosti, doći će do  neminovnog pada kvalitete usluga.

Domari, portiri, spremačice, pralje i švelje osobe su koje u učeničkom domu  često komuniciraju s učenicima stoga moraju biti upoznati s načinima komunikacije koji su primjereni dobi, potrebama i sklonostima učenika. Vrlo često pomažu učenicama u rješavanju svakodnevnih i pojedinačnih problema i popravaka. Domari moraju biti dostupni za hitne intervencije   24 sata dnevno, svih sedam dana u tjednu (jer ustanove tako rade), a neke ustanove imaju svoje kotlovnice koje trebaju stalni stručni nadzor.

            Dodatno je kompliciranija situacija u srednjim školama, koje u svom sastavu imaju učenički dom. Postoje i srednjoškolske ustanove koje u svojem sastavu imaju učenički dom, kao i športsku dvoranu i vanjske športske terene.

Odgovornost svakog pojedinačnog zaposlenika u učeničkim domovima prema korisnicima je na iznimno visokoj razini.

 

            Ukoliko se žele zadržati postojeći uvjeti za rad u srednjoškolskom sustavu, mjera izdvajanja administrativnih i pomoćno tehničkih radnika neće biti mjera za uštede sredstava, već suprotno, vanjske usluge uz zadržavanje postojeće kvalitete, bile bi u konačnici skuplje.

 

Kolika je stvarno cijena rada pomoćno-tehničkih radnika u srednjoškolskim ustanovama:

 

Spremačica:

 

I.

  • stanje:
  • prema podacima prosječno spremačica u srednjoškolskom sustavu čisti 767,30 m2 zatvorenog prostora
    • DPS za srednjoškolske ustanove NN  62/08 propisuje600 m2
    • DPS za srednjoškolske ustanove NN  90/10 propisuje800 m2 uz koeficijent izvodljivosti standarda do 2017. godine.
      • period 2010. do 2017. godine za usklađivanje broja
  • spremačice su odgovorne i za školski/domski okoliš
  • spremačice su odgovorne i za čuvanje školskog/domskog inventara
  • 1m2 čišćenja košta državni proračun prosječno 62,95 kn ( spremačica s 20 godina radnog staža ) uključujući i troškove sredstava za čišćenje!!
    • 1 godina staža = 58,25 kn/m2
    • 40 godina staža = 69,78 kn/m2
  • ne stoji tvrdnja iznesena od strane Vlade RH kako je cijena spremačice u obrazovanju 100 do 150 kn/m2
  • navedena cijena od 40,00 kn/m2 kao ciljana cijena usluge čišćenja tvrtke za uslužnu djelatnost, a koja je ostvarena za čišćenje u nekim ministarstvima,neodrživa je uz zadržavanje iste plaće i istih prava radnika uz istu površinu ustanova:
    • cijena od 40,00 kn/m2 održiva je jedino uz povećanje kvadrature najmanje na 1400 m2 kao i znatno manju plaću od minimalno zagarantirane plaće u RH.
    • Postavlja se pitanje opravdanosti sklapanja ugovora pojedinih ministarstava t.j. Vlade RH s tvrtkama koji ne poštuju propise RH o minimalnoj plaći.
     

II.

  • Domar –kotlovničar:

stanje:

  • 1 domar - kotlovničar  na 2495,11 m2
    • DPS za srednjoškolske ustanove NN 62/08
      • 1 domar na 400 učenika
      • DPS za srednjoškolske ustanove NN 90/2010.
        • 1 domar na 3000 m2 - koeficijent izvodljivosti 3 - do 2017. godine
        • period od 2010. do 2017. - period za usklađivanje broja
      Broj izvršitelja poslova domara-kotlovničara uglavnom odgovara DPS-u.
 

Ostalo pomoćnoosoblje:

  • ekonom-skladištar
  • radnici na poslovima pranja, glačanja i popravka
  •  kuhar
  • vratar, telefonista, pazikuća,

Nabrojeno pomoćno osoblje su uglavnom zaposlenici učeničkih domova i njihov broj uglavnom se kreće prema kriterijima utvrđenim DPS-om i Pravilnikom o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim poslovima koji se obavljaju u srednjoškolskoj ustanovi NN 02/11

 

Administrativno osoblje:

  • tajnik ustanove
  • voditelj računovodstva
  • računovodstveni radnik
  • administrativni radnik

Broj izvršioca administrativnog osoblja u srednjoškolskim ustanovama kreće se uglavnom prema kriterijima Pravilnika o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim poslovima koji se obavljaju u srednjoškolskoj ustanovi NN 02/11.

 

Zaključno:

Ukoliko se žele zadržati postojeći uvjeti za rad u srednjoškolskom sustavu, mjera izdvajanja administrativnih i pomoćno tehničkih radnika neće biti mjera za uštede sredstava, već suprotno, vanjske usluge uz zadržavanje postojeće kvalitete, bile bi u konačnici skuplje. 

Iz svih ranije navedenih razloga, stajalište je Sindikata kako bi izdvajanja pomoćno tehničkih radnika u srednjoškolskom sustavu kao dugoročna reformska mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014. - 2016. godine,  nanijelo  neprocjenjive štete za srednjoškolski sustav.

Predlažemo:

 

            U srednjoškolskom sustavu, zbog posebnosti sustava, neće se provesti mjera izdvajanja pomoćno tehničkih radnika.

            U svrhu racionalizacije, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama formirati će radnu grupu, koja će preispitati postojeće kriterije iz Državnog pedagoškog standarda za srednjoškolske ustanove i predložiti Vladi RH potrebne 

_____

Intervju predsjednika Sindikata Branimira Mihalinca Radio Ogulinu

 

____

ANTE TOMIĆ To bi bio pravi izazov hrvatskoj Vladi. Upitati ih jesu li spremni outsourcati sami sebe?


Konferencija Modeli učinkovitog upravljanja neosnovnim djelatnostima u javnoj upravi - prilike za javni sektor i gospodarstvo
ANKETA
Treba li u školama zabraniti upotrebu mobitela?
Učenicima treba zabraniti upotrebu mobitela
Treba zabraniti i učenicima i nastavnicima
Mobitel se može koristiti u školama samo izvan nastave
Nikome ne treba zabranjivati upotrebu mobitela


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
VIDEO