Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

Prosvjetari između kontejnera i crne kronike

KOMENTAR SLAVENKE DRAKULIĆ

Prosvjetari između kontejnera i crne kronike

Prosvjetari neće dobiti novac za prijevoz. Prosvjetarima će ipak biti nadoknađeni troškovi, ali u siječnju. U međuvremenu je ukinut i kolektivni ugovor za 90 tisuća nastavnika. Između ove tri šture vijesti skriva se drama jedne profesije, nekoć ugledne i poštovane, danas zapuštene i obezvrijeđene, negdje između kontejnera i crne kronike

Problemi prosvjetara dolaze do javnosti samo kad se više ne mogu sakriti. Kad ne dobiju novac, kad ih djeca mobiraju ili čak napadaju oružjem, kada roditelj prebije ravnatelja škole, a učenik razbije glavu nastavnici – dakle kada dospiju u crnu kroniku. Pa ipak, učitelji, nastavnici i profesori posebna su profesija. Čak i da im nije posao da podučavaju, ti ljudi s djecom provode više vremena nego roditelji sami, pa nije rijetko da ih ona bolje i poznaju. Već i zbog toga zaslužuju naše poštovanje i zahvalnost, a da o stjecanju znanja i ne govorimo. Sve i da hoće, roditelji danas imaju sve manje vremena baviti se djecom, a njihovu pažnju zamjenjuje televizija. 

Prije televizije bile su drugarice

Sjećam se i danas svoje učiteljice u školi Voštarnica u Zadru. Zvala se Gordana Šinković. Bilo nas je preko trideset učenika, a u to poslijeratno vrijeme barem je desetak bilo iz doma za ratnu siročad. Trebalo je izuzetno strpljenja i ljubavi za taj posao i za rad s djecom, već samo da nas se smiri, a kamoli bilo čemu nauči. Učiteljica Gordana – drugarica, kako smo nastavno osoblje tada zvali – nije vikala. Dapače, imala je tih glas i morali smo se umiriti i napregnuti sluh kako bismo je uopće čuli. Učila nas je i stvari koje nemaju veze s nastavnim gradivom, a opet su neizmjerno važne, na primjer da dijelimo marendu koju smo nosili od kuće s onima koji kuću nisu imali. 

Sjećam se i Laste Prijatelj, svoje omiljene nastavnice hrvatsko-srpskog jezika i književnosti, kako se tada zvao njezin predmet. Predavala je još i francuski. Naša osnovna škola bila joj je prvo radno mjesto i bila je sedam-osam godina starija od nas, svojih učenika. Na satovima lektire jedva da se čulo naše disanje. Govorila je o piscima takvim zanosom da smo joj povjerovali u to da je literatura važna. I poslije sam dugo održavala kontakt s njom, zahvalna za ljubav prema pisanju koju mi je usadila baš ona, nitko drugi, nego ta divna i jedinstvena nastavnica. 

Od opanka do katedre

No u međuvremenu je književnost postala nevažna, nastavnici i učitelji također. Vrijednosti su se promijenile, kao i sistem obrazovanja. Ali najgore je to što je cijela jedna profesija postepeno izgubila ugled. U nepismenom narodu učitelji su stajali uz rame svećenicima, oboje poslanici nekog boljeg svijeta. U građanskim društvima oni su bili prvi intelektualci. U socijalizmu je školovanje predstavljalo neku vrst ubrzanog mehanizma socijalne promjene. Uz pomoć škole, u jednoj generaciji mogao se preskočiti jaz od sela od grada. Roditelji seljaci, a sin sveučilišni profesor, liječnik, advokat, to je bila uobičajena situacija u obiteljima. Solidno znanje bilo je na cijeni, obrazovanje sigurna valuta koja će se moći unovčiti u budućnosti. Ako su totalitarni komunistički režimi izrodili išta dobro, bili su to opismenjavanje i opće obrazovanje. Tako se, a ne samo elektrifikacijom, kubicima iskopanog ugljena ili brojem izgrađenih brodova, mjerio napredak društva. 

Dolje škole!

Danas znanje i obrazovanje, osim onog vrhunskog, ne jamči ništa, ne predstavlja vrijednost niti osigurava poželjan status u društvu. Djeca već unutar svoje obitelji nauče da najveći ugled imaju oni koji su imućni – bez obzira na koji su način stekli ono što imaju. Razumljivo je to da se srozavanjem vrijednosti znanja ruši i ugled zanimanja koja poučavaju, što se ne ogleda samo u njihovom društvenom statusu, nego, naravno, i u plaćama. I dok drugi državni službenici imaju više novca i privilegija, potrebe prosvjetara, ali i škole kao institucije, sustavno se zanemaruju. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plaća prosvjetnog radnika je 4.990 kuna, a preko 80 posto ih je s VSS-om ili VŠS-om. Većina zemalja u EU izdvaja od 5 do 6 posto BDP-a za obrazovanje, a mi jedva 3 posto s tendencijom pada. Posljedice se već osjećaju - hrvatski učenici zaostaju.

Prosvjetari, naravno, dijele posljedice krize s ostatkom društva. Pa kad roditelji moraju nositi u školu papir i toner za štampač da bi djeca imala na čemu isprintati svoje radove, a učiteljica primi poklon sa suzama u očima, razumljivo je to da i roditeljima i učiteljici padaju na pamet novi vozni park Vlade, štandovi na Trgu, fontane u bojama i sva sila drugih nepotrebnih stvari koje građani plaćaju iz svoga džepa. Hrvatska nema novca da plati prijevoz, ali ima za razne luksuze. No i bez posezanja za ovakvim usporedbama, očito je da nema racionalnog raspolaganja novcem, a nema ni principa prema kojem za neke stvari novca mora biti dok za neke druge baš i ne mora. Mora biti za ono bitno, a to su kruh i znanje. Kruh da bismo preživjeli, a znanje da nas sve skupa izvede iz situacije u kojoj živimo. Zapravo, životarimo. Birokracija sigurno ne spada u tu kategoriju.

ANKETA
Za koju ste opciju školskih praznika?
Neka ostanu kakvi su bili i do sada!
Treba ih biti kao i do sada, ali u više dijelova!
Nastavnu godinu treba produžiti!
Nastavnu godinu treba skratiti!


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
Stanogradnja za članove sindikata  
VIDEO