Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

Matica: Poziv Vladi da promijeni smjer ekonomske politike - 9. siječnja 2013.

9. siječnja 2013.

Tiskovna konferencija Matice hrvatskih sindikata 

Na konferenciji za tisak predsjednik Matice govorio je o priznanju znanstvenika MMF-a kako su pogriješili s nametanjem strogih mjera štednje europskim zemljama zahvaćenima krizom te o implikacijama takve Vladine politike na hrvatske građane. Istaknuo je kako je Matica o toj činjenici uporno informirala javnost ne samo zadnjih šest mjeseci, koliko traje spor s Vladom oko kresanja prava is kolektivnih ugovora, već preko dvije godine. Pozvao je odgovorne u vlasti da napokon odustanu od takve štetne politike stiskanja i otvore široku javnu raspravu o smjeru i strategiji koja bi zemlju napokon trebala izvući iz ove dugotrajne krize. Još jednom je ponovio kako je u ovim kriznim vremenima potrebno učiniti sve kako bi se održala razina potrošnje, a time i proizvodnje u društvu, a da fiskalna konsolidacija mora biti provedena na duži rok, kako bi se umanjili njeni negativni efekti na privredu. Pritom je potrebno eliminirati rasipnost i rastrošnost države kroz ukidanje nepotrebnih subvencija, potpora lažnim braniteljima, podizanje učinkovitosti državne uprave i javnih poduzeća, a ne kroz rezanje primanja produktivnog dijela javnog sektora, zaposlenih u zdravstvu i obrazovanju, koji rade društveno koristan i odgovoran posao.

Audio zapis: Tiskovna konferencija Matice - MMF-ova isprika i politika Vlade RH, implikacije na građane naše zemlje

_____

8. siječnja 2013.

MMF: "Pogriješili smo, štednja nije dobra!"

Vodeći ekonomisti MMF-a, Olivier Blanchard i Daniel Leigh, sastavili su radni izvještaj pod nazivom 'Greške u prognozama rasta i fiskalni multiplikatori' u kojem rezimiraju vlastite pogreške u prognozama učinka mjera štednje u europskim ekonomijama. Iako su dotični problem već spominjali u listopadu prošle godine, novi dokument matematičkim formulama pokazuje da su prognoze bile pogrešne kada se izračunavao efekt oštrih rezova i štednje u zemljama kao što su Grčka, Portugal i Španjolska.

'Smatramo da je u naprednim ekonomijama jače planirana fiskalna konsolidacija bila popraćena nižim rastom od očekivanog, s tim da je taj odnos bio posebno izražen, statistički i ekonomski, u početku krize. Prognoze su značajno podcijenile porast nezaposlenosti i pad domaće potrošnje, vezano uz fiskalnu konsolidaciju', tvrdi se, među ostalim, u izvještaju.

Iako se odmah na početku izvještaja podcrtava da on ne izražava službene stavova MMF-a, teško je u njemu ne prepoznati stanovito otriježnjenje MMF-a koji je, zajedno s Europskom komisijom i Europskom središnjom bankom, formirajući tzv. trojku, bio ključan u implementiranju mjera štednje u Europi. Iz ostale dvije institucije zasad još nema indikacija o tome da bi se dogovoreni program štednje trebao ili usporiti ili modificirati.

Fiskalni su multiplikatori, objašnjava se, matematički koeficijent koji odražava učinak reformi na rast, a ispali su mnogo viši no što se to inicijalno predviđalo. Tako su, primjerice, za 2010. iznosili 1,6, dok bi nula kao konačni rezultat jedina značila da nije bilo pogreške u procjenama.

MMF sad i službeno savjetuje manje proračunske rezove zbog nepredviđenog stalnog rasta nezaposlenosti i izostanka ekonomskog rasta.

Primjerice, Portugal, koji je 2011. bio primoran zatražiti pomoć za otkup duga od MMF-a, sada traži reviziju nametnutih mjera štednje. Naime, tamošnji je sud već proglasio protuustavnim niz mjera štednje, a pred trećom uzastopnom godinom recesije, stopa nezaposlenosti digla se na 17 posto, a među mladima iznosi i do 40 posto.

Predsjednik Cavaco Silva poručio je da 'postoje osnovane sumnje o tome je li je raspodjela žrtve u otkupu duga pravedna' te da su mjere štednje stvorile 'recesijski ciklus' i da su 'socijalno neodržive'. Direktorica MMF-a, Christine Lagarde, izjavila je nedavno za njemački Die Welt da je Portugal u skupini zemalja 'koje sebi mogu dozvoliti malo da idu malo sporije... u naporu da raščiste svoje javne financije'.  (hrt.hr)

_____

UNCTAD: Države i poslodavci paničnim se rezovima natječu u utrci prema dnu 

Ekonomije bi, kao nakon Drugog svjetskog rata, trebalo jačati višim dohocimastanovništvu radi veće osobne potrošnje. Smanjivanje plaća i fleksibilizacija tržišta rada, koje provode mnoge razvijene zemlje kako bipovećale konkurentnost gospodarstva, ne samo da neće pomoći ekonomskom oporavku, nego će krizudodatno produbiti, upozorava Konferencija UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD).

Rezanje plaća i smanjivanje državne potrošnje samo će rezultirati rastom nezaposlenosti i općim osiromašenjem, a ne konkurentnijom ekonomijom koja će potaknuti privatnike da više zapošljavaju. Sve niže plaće uz gubitak radnih mjesta dovode do smanjene osobne potrošnje, što cjelokupnu ekonomijumože baciti na koljena privatni proizvođači neće imati kome prodati svoje proizvode, zbog čega će mnogi odnjih propadati, a ljudi će ostajati bez posla. “Kućanstva koje žive od rada najvažniji su potrošači u modernoj ekonomiji. Ako im se nametne život pod pritiskom nezaposlenosti i smanjivanja plaća, neće moći trošiti više i tako podržati ekonomski rast”, navodise u UNCTAD-ovu istraživanju. Pobornici strategije fiskalnog stezanja i smanjivanja troškova rada, koju su nedavno uvele mnoge vlade, među kojima i hrvatska, brane svoje pozicije činjenicom da će ona donijeti dugoročne koristi, a samo će kratkoročno imati negativne rezultate. No, UNCTAD upozorava da će mračnije kratkoročno razdoblje donijeti samo veće negativne udare u daljoj budućnosti za male i velike zemlje. U Hrvatskoj su plaće u prvih devet mjeseci 2012. u prosjeku smanjene 1,9 posto, no u isto je vrijemenezaposlenost snažno rasla, a BDP nastavio padati po jednoj od najvećih stopa u Europi.

Osobna potrošnja zbog toga kontinuirano bilježi snažne stope pada pa je u trećem tromjesječju prošle godine smanjena 3,4 posto, što je najveći pad od 2010. godine. I u susjednoj Sloveniji su primijetili da im smanjenjem mase plaća pada i BDP, i to po jednoj od većih stopau Europskoj uniji, iako su jedina zemlja zajednice u kojoj dohoci nisu rasli. Primijetili su da im plaće padaju po manjoj stopi od gospodarstva, zbog čega pojedini tamošnji ekonomisti predlažu da rast plaća zaostaje za rastom produktivnosti za jedan posto. U UNCTAD-u kažu da je to krivi put te da je raširena mantra o “većoj fleksibilizaciji tržišta rada” po svojim rezultatima potpuno diskreditirana. Stoga smatraju da bi Vlade trebale preuzeti aktivne politike dohotka. Podaci koje je iznio UNCTAD pokazuju da su plaće u razvijenim zemljama nakon izbijanja globalne krize 2008. i 2009. godine pale na najniže razine u posljednjih 60, pa i više godina. Zemlje su nakon Drugogsvjetskog rata jačale svoje ekonomije povećanjem dohodaka stanovnika kako bi potaknule osobnu potrošnju, a to bi trebale ponovno učiniti, poručuju iz UNCTAD-a. “Pokušaj svih zemalja da rezanjem dohodaka povećaju konkurentnost zapravo je utrka prema dnu”, navodeu UNCTAD-u i dodaju da se u stvarnom svijetu izvan dominantnih ekonomskih teorija rad i kapital nadopunjuju, a ne mogu se zamijeniti jedan drugim. Tako navode da je dokazano kako kompanije ulažu i u rad i kapital u vrijeme visoke potražnje, a režuulaganja u obje kategorije kada potražnja pada. Dokazi jasno odbijaju konvencionalni argument da se zaposlenost može povećati ako se tržište rada dovoljno fleksibilizira. Vlade bi trebale uvesti progresivnije oporezivanje, ravnomjernije raspodijeliti nacionalni dohodak te se aktivnije posvetiti monetarnoj i ekonomskoj politici koje će poticati potražnju. Ni snižavanje poreza poduzetnicima samo po sebi ne pridonosi većim investicijama, kao što pokazuje iskustvou razdoblju od 1985. do 2005. godine, kada kapital i investicije ne samo da nisu rasle nakon smanjenjaporeza, nego su čak i padali. “Gospodarski rast koji se temelji na visokim nagradama nekolicine sretnika te niskim nagradama za mnogene može biti održiv u dugoročnom roku. Kućanstva zaposlenih obitelji najvažniji su potrošači i temelj su svakog gospodarskog rasta”, zaključuju u UNCTAD-u. (jutarnji.hr)

ANKETA
Za koju ste opciju školskih praznika?
Neka ostanu kakvi su bili i do sada!
Treba ih biti kao i do sada, ali u više dijelova!
Nastavnu godinu treba produžiti!
Nastavnu godinu treba skratiti!


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
Stanogradnja za članove sindikata  
VIDEO