Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

Akademik Šlaus na čelu svjetske akademije umjetnosti i znanosti - 8. veljače 2012.

Akademik Šlaus na čelu Svjetske akademije umjetnosti i znanosti

Akademik Ivo Šlaus, znanstvenik s "Ruđera Boškovića",  dugogodišnji je član Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Član je i Velikog vijeća Matice hrvatskih sindikata, kao i Velikog vijeća Vertikale sindikata obrazovanja.

Prvi put u povijesti Hrvatska i Institut “Ruđer Bošković” u Zagrebu sjedišta su Svjetske akademije umjetnosti i znanosti, i to zahvaljujući jednom Splićaninu: naš ugledni znanstvenik s IRB-a, akademik Ivo Šlaus, izabran je za predsjednika Svjetske akademije.

Riječ je o instituciji koja trenutačno ima više od 600 članova iz 86 zemalja svijeta sa svih kontinenata. Osnovana je na inicijativu uglednika među kojima su bili, među ostalima, Albert Einstein, Bertrand Russell, Robert Oppenheimer te John Boyd Orr, dobitnik Nobelove nagrade, koji je postao njezin prvi predsjednik 1960. godine.

- Velika je čast biti na čelu Svjetske akademije. To je relativno mlada institucija, tek nešto starija od 50 godina, ali dočekali smo da na njezino čelo stane i osoba iz Hrvatske, rekao bih jedan fetivi Splićanin - kaže akademik Šlaus, kojega smo u ponedjeljak zatekli na njegovu radnome mjestu u IRB-u.

Kako je pojasnio, običaj je da se sjedište Svjetske akademije umjetnosti i znanosti, registrirane u SAD-u, premješta u zemlju i grad iz koje dolaze njezin predsjednik te predsjednik Izvršnog odbora, koji je ovaj put iz Indije.

Mandat akademika Šlausa traje dvije godine. Svjetska akademija omogućuje eminentnim intelektualcima politički neovisan forum za rasprave o vitalnim problemima čovječanstva i promicanje znanosti za općedruštvenu dobit, a djeluje pod motom “Leadership in thougts that leads to action”.

Glavno je usmjerenje unapređenje ljudskog kapitala, od obrazovanja do zdravlja, u čemu surađuje s nizom međunarodnih organizacija poput Rimskog kluba, Pugwash pokreta, Europske mreže lidera i Udruge svih europskih akademija (ALLEA).

- Osim promidžbenog značaja koji donosi postavljanje Hrvatske i Zagreba sjedištima Svjetske akademije, za našu zemlju mogao bi biti zanimljiv Akademijin projekt povećanja zapošljivosti.

Hrvatska je, podsjetimo, među europskim zemljama s najnižom zaposlenošću, koja se kreće oko 50 posto, a cilj EU-a je doseći 75 posto - ističe akademik Šlaus projekte od kojih bi Hrvatska mogla imati koristi.                            

MARIJANA CVRTILA, foto: arhiv cropix

_____

Sezona lova na radnička prava

Piše: Gabrijela Galić, Novi list

Kada bi se sva pravila iz EU direktiva koje obrađuju područje zaštite na radu odmah primijenila veliki broj poslodavaca nestao bi s domaćeg tržišta. No, u ovoj je zemlji važan jedino lov. Pa makar i po sistemu »ako je moja krava gladna, neka crkne i susjedova«

Sezona lova je otvorena! Na udaru je javni sektor u širem smislu. Dakle, ne samo oni radnici čije se plaće evidentiraju u proračunskim rashodima, već i zaposleni u dvadesetak javnih poduzeća.

 A oni dio svojih prihoda ostvaruju na tržištu. Premda, i tu bi se mogla razvijati rasprava na temu tržišnog monopola. Ako je suditi po onom što se proteklih dana, pa i tjedana, objavljuje u dijelu domaće medijske scene, ova je zemlja puna neradnika, beskorisnih bića, pijavica koje sišu krv što im ne pripada. E, ove naše snažno su se prilijepile uz tijelo domaćina izvlačeći iz njega sve što se izvući dade. Pa, dok ide – dobro je. Ali, neće dugo jer je njihova prljava rabota otkrivena! Sada cijela nacija zna kako se dobro, a nezasluženo, živi u nekim poduzećima. Pa će se te grozomorne privilegije dokidati. Naravno, pod pritiskom »javnosti«.

U Hrvatskoj je, čini se, sramota imati sindikat i kolektivni ugovor koji je taj sindikat u ime svoga članstva sklopio s poslodavcem. No, u redu je, također se čini, ako su u tom kolektivnom ugovoru utanačena prava na razini Zakona o radu. A slijedeći tu logiku, savršenstvo bi bilo kada bi svi u zemlji za osnovicu plaće imali propisani minimalac. I to je to. A iz načina reguliranja plaće, regulirala bi se i sva ostala materijalna prava. U minimalnom zakonskom okviru. Ako, pak, govorimo o poduzećima, odnosno radnicima koji rade u djelatnostima koja su na bilo koji način u »povoljnijem« položaju od iskonskih privatnika, tada bi bilo poželjno materijalna i ostala prava regulirati ispod zakonskog okvira. Jer, ti radnici više ne zaslužuju.

Posao je sindikata da skrbi o svom članstvu. Njegova osnovna djelatnost svodi se na osiguravanje dostojnih uvjeta rada. Materijalnih i nematerijalnih. Dakle, sindikati pred poslodavca izađu s nekim zahtjevima. Poslodavac te zahtjeve prihvati ili ne prihvati. Pametan poslodavac sjeda za stol i pregovara. Ne samo reda radi da bi se mogao pohvaliti kako poštuje demokratsku tekovinu socijalnog dijaloga. On pregovara s ciljem postizanja dogovora, zadovoljavajućeg za obje strane.

Poslodavac je, u pravilu, u boljoj poziciji od sindikalnog pregovarača. Sindikatu nikad neće posve otvoreno govoriti o materijalnom stanju poduzeća kao i poslovnim predviđanjima. Postupat će, pomalo, s figom u džepu kako bi se sačuvao od »pretjeranih« radničkih zahtjeva. Jer se dogovor sa sindikatom treba uklopiti u širu matematičku sliku.

Nema sumnje da je poslodavac odgovoran za dogovor koji postigne sa sindikatom. On je taj koji je pristao na, kako se javnosti želi nametnuti, enormna prava. Visoke plaće, pa i plaćanje nerada, privilegiju regresa i božićnice, koja je izmišljotina domaćeg tržišta rada. Jer, uređene zemlje poznaju pojam trinaeste plaće, pa i bonusa koje ne zarade samo rukovoditelji već na njih mogu imati pravo i obični radnici. Poslodavac je kriv što se isplaćuje dar za djecu i sva ostala prava koja proizlaze i iz minimalnih zakonskih odredbi. Sindikat je tražio, poslodavac je pristao. A taj isti poslodavac je odgovoran za efikasnost na radnom mjestu. On je pristao da u nekim poduzećima sindikalni profesionalci imaju status direktora. Odgovornost za to je, dakle, na poslodavcu.

Žalosno je, međutim, da se pokušava nametnuti razmišljanje kako su uskrsnice, božićnice, regresi, plaćeni troškovi prijevoza na posao i s posla, plaćeni topli obrok, dnevnica od 140 kuna, iako je ona prema propisima godinama neoporeziva u iznosu od 170 kuna, suluda prava. Zapravo, suludo je misliti o tim kategorijama kao suludim pravima. Baš kao što je suludo prozivati radnike jer im je kolektivnim ugovorom propisana temperatura radnog stola ili količina svjetlosti na radnom mjestu. Naime, postoji nešto što se zove zaštitom na radu. Da, neke odredbe iz tog širokog područja doista mogu tjerati na smijeh. Ali, vjerovali ili ne ta toplina radnog stola kao i niz drugih odredbi sadržaj su europske pravne stečevine s kojom se godinama pokušavamo uskladiti. Makar i na papiru. Jer kada bi se sva pravila iz EU direktiva koje obrađuju područje zaštite na radu odmah primijenila veliki broj poslodavaca nestao bi s domaćeg tržišta. No, u ovoj je zemlji važan jedino lov. Pa makar i po sistemu »ako je moja krava gladna, neka crkne i susjedova«.

G. Galić: Sezona lova na radnička prava, veljača 2012.
ANKETA
Nastava bi se od jeseni trebala odvijati...
sa učenicima u učionicama
sa učenicima dijelom u školi, dijelom online
sa učenicima isključivo online


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
Stanogradnja za članove sindikata  
VIDEO