Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

ZAŠTO JE POGREŠNO USPOREĐIVATI...

Objavljeni podaci Ministarstva su vrijedni, no mogu navesti na krive zaključke. Stručnjakinja objašnjava zašto.

inistarstvo znanosti i obrazovanja tijekom tjedna je objavilo cijeli niz novih, opsežnih podataka iz kojih se vrlo jednostavnim iščitavanjem može uočiti zabrinjavajući disbalans između zaključnih školskih ocjena hrvatskih učenika i, s druge strane, njihovih dosta lošijih ocjena s državne mature. Prateći cijeli niz grafova i tablica Ministarstva u programu Školski e-Rudnik, i Telegram je objavio tekst o tom problemu. Međutim, zaključne školske ocjene iz pojedinih razreda i ocjene na ispitima državne mature nije opravdano uspoređivati iz najmanje četiri razloga.

 /TELEGRAM.HR/

Za Telegram ih stručno razjašnjava Zrinka Ristić Dedić, viša znanstvena suradnica u Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja (IDIZ). Kaže nam kako Školski e-Rudnik prikazuje mnogo vrijednih podataka, posebice za istraživače i kreatore obrazovnih politika, no i da podaci u sirovom obliku u kojem su prikazani, mogu navesti i na krive zaključke. Jedan od takvih nametnuo se usporedbom školskih ocjena i ocjena na ispitima državne mature te analizom njihove podudarnosti.

USPJEH POVEZAN SA SATNICOM PREDMETA

Usporedba zaključnih školskih i ocjena na ispitima državne mature u prvome redu nije opravdana, ističe Ristić Dedić, jer su svrha i priroda tih ocjena u potpunosti različite. S jedne strane, navodi, ispiti državne mature provode se u jednom trenutku u kojem učenici moraju sumarno pokazati znanja i vještine koje su stekli tijekom cjelokupnog dotadašnjeg obrazovanja. S druge, školske su ocjene “rezultat praćenja i vrednovanja učenika tijekom jedne školske godine unutar programa predmeta po kojem se učenik školuje”, govori znanstvenica.

Još važnijim za neopravdanost usporedbe školskih i ocjena s mature naglašava činjenicu da se učenici tijekom srednjoškolskog obrazovanja školuju po različitim programima. “Negdje se, primjerice, matematika poučava sedam sati tjedno, a negdje tri sata tjedno u 4. razredu. Ocjene, ali i uspjeh na maturi izravno su povezani sa satnicom pojedinog predmeta”, kaže. Drugim riječima, nastavlja, opravdano je da učenik ima odličnu ocjenu iz matematike u programu u kojem se poučava dva sata tjedno, a da na ispitu državne mature, koji je kreiran prema višoj satnici, ostvari slabiji uspjeh.

PRIPREMA U SKLADU SA ZAHTJEVIMA FAKULTETA

Na primjer, u Školskom e-Rudniku naveden je podatak da se maturantima zagrebačke XV. gimnazije (MIOC) uvelike podudaraju zaključne školske (4.30) i ocjene s mature (4.45) iz Matematike. To, dakle, valja tumačiti u skladu s višom satnicom Matematike koju imaju učenici MIOC-a za razliku od učenika, primjerice, jezičnih gimnazija. Ristić Dedić dodaje i kako je važno uzeti u obzir da učenici sami biraju osnovnu ili višu razinu obveznih ispita na maturi, kao i koje će izborne predmete polagati.

“U svojim odabirima strateški se postavljaju i pripremaju se za ispite ovisno o tome kakvi su zahtjevi visokih učilišta kojima žele pristupiti i koji studijski program žele upisati. Tako se događa da netko ima jako dobre ocjene tijekom školovanja, ali na nekim ispitima može željeti samo ostvariti prolaz jer se taj ispit prilikom upisa na faks vrednuje s 0 posto”, pojašnjava. U konačnici, za Telegram kaže kako problem za usporedbu ocjena predstavlja i motivacijski pristup učenika državnoj maturi.

ULOGU IGRA I MOTIVACIJA ZA ISPITE MATURE

Ona, naime, nema jednako značenje za sve učenike. Gimnazijalcima predstavlja završne ispite srednjoškolskog obrazovanja; ako ih ne polože, oni nisu završili srednjoškolsko obrazovanje. Osim toga, matura je i ulazni, selekcijski ispit za upis u visoko obrazovanje, i to za sve pristupnike, i one iz gimnazija i one iz strukovnih škola. “To znači da za sve učenike koji pristupaju državnoj maturi, ona nema nužno jednaku važnost i u motivacijskom smislu ne pristupaju joj svi učenici podjednako”, objašnjava Ristić Dedić.

 

Kaže i kako je psihološki posve jasan podatak koji je nakon ljetnoga roka ovogodišnje državne mature iznio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja nakon provedene ankete među maturantima; prema njemu, maturanti iskazuju da očekuju manju ocjenu na maturi od zaključne ocjene iz škole iz određenog predmeta. Radi se, naime, o “velikom” ispitu uz koji učenici vežu veću razinu neizvjesnosti, nego uz ono što im je blisko iz njihovog školskog okružja, tumači Telegramova sugovornica.

Tvrdi i kako su se iz njenoga Centra u Institutu od početka zalagali da se na državnoj maturi rezultat ne iskazuje ocjenama, već samo postotno ili na nekoj drugoj ljestvici, baš kako ne bi došlo do krivih interpretacija i usporedbi na koje navode podaci iz Školskog e-Rudnika. Zaključuje kako je za njihovo razumijevanje nužno ekspertno poznavanje sustava obrazovanja, školskog ocjenjivanja i modela vanjskog vrednovanja.

_____

Učenici masovno imaju super ocjene u školi, a onda jedva prođu maturu - telegram.hr

 

ANKETA
Nastava bi se od jeseni trebala odvijati...
sa učenicima u učionicama
sa učenicima dijelom u školi, dijelom online
sa učenicima isključivo online


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
Stanogradnja za članove sindikata  
VIDEO