Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

Što bi izborni takmaci promijenili u obrazovanju? - 27. lipnja 2020.

Što Bedeković, Glasovac, Puljak, D. Bakić, Ilčić i Selak Raspudić misle da treba obrazovanju. Onaj tko zasjedne u vruću fotelju ministra obrazovanja i znanosti odmah može zaboraviti “mirnu plovidbu” tijekom mandata. 

/jutarnji.hr/

Resor je to u kojemu se od osamostaljenja države kao ključna pokušava nametnuti riječ “reforma”, ali umjesto kontinuiteta i kakvog-takvog konsenzusa o tome kako je provesti, prosvjetari sa svakom novom garniturom koja dođe na vlast kreću gotovo ispočetka. Turbulentan je to resor u kojem je aktualna, koronom potaknuta kriza upravo pokazala značaj stabilnosti sustava, timskog i brzog donošenja odluka, sposobnosti prilagodbe izazovima 21. stoljeća, a koliko to ovom sustavu, koji bi trebao biti motor razvoja zemlje, često nedostaje.

Sadašnje i buduće generacija učenika, roditelja, ali i ljudi u sustavu zaslužuju znati kako će se ključne stranke ponašati i koje će poteze vući ako najesen dođu na vlast u trusnim uvjetima pandemije ili možda normalizacije situacije, kako će idućih godina izgledati matura, odnosno hoće li se opet smišljati neki ad hoc scenariji, idemo li u traženju rješenja za zanimljiviju nastavu i lakše školske torbe prema turbodigitalizaciji ili nekim drugim solucijama. O tome i drugim pitanjima razgovaramo s predstavnicima vodećih stranaka.

1.KAKO BISTE OD JESENI ORGANIZIRALI NASTAVU U SLUČAJU DRUGOG VALA KORONAVIRUSA?:

Prof.dr.sc. Vesna Bedeković, HDZ:

- Nastavu od jeseni organizirat ćemo ovisno o epidemiološkoj situaciji. Uzimamo u obzir i razmatramo najmanje poželjnu situaciju i najmanje poželjan scenarij – nedolazak učenika u školu, što pretpostavlja poučavanje i učenje na daljinu kao nužnost a ne cilj, korištenje online nastave i drugih vidova komunikacije na daljinu, provedbu ispita znanja na daljinu, rješavanje problema medijskim posredovanjem, time i posve nov koncept obrazovanja.

Drugi scenarij je blaža situacija s pandemijom koronavirusa koja bi omogućavala povremen dolazak učenika u školu, a istodobno najučinkovitije načine korištenja metoda i sredstava učenja na daljinu, imajući pritom u vidu da su online metode samo obrazovni supstitut jer neposredni odgojno-obrazovni rad učitelja i nastavnika nitko ne može zamijeniti. Treći scenarij je scenarij kojeg svi priželjkujemo prema kojem bi se svi učenici u rujnu vratili u školu a nastava se nesmetano odvijala u razredu. Moguća je i kombinacija scenarija ovisno o epidemiološkoj situaciji.

Sabina Glasovac, Restart koalicija:

- Zatvaranje škola u Hrvatskoj, ali i u 165 zemalja svijeta, jedan je od najvećih društvenih eksperimenata u učenju izvan škole u povijesti školstva i očito je da se učenici ne mogu više poučavati na isti način kao prije pandemije (i potresa za učenike Grada Zagreba). Za novu školsku godinu treba osigurati sve mjere zaštite od COVID-19 kako bi se nastava organizirala u školi i to za sve razrede, a ne kao sada, da razredna nastava bude u školi, a predmetna nastava i srednje škole ne. Za učenike grada Zagreba s okolicom koji nemaju riješenu školsku zgradu nužno je hitno osigurati poseban status.

Nužno je dobrom pripremom izbjeći kaotičnost sustava i pristupiti restartu odgojno-obrazovnog sustava te izraditi novi, tzv. hibridni ili kombinirani model rada. Vraćanjem u škole na jesen tzv. „hibridni model“ trebao bi osigurati kontinuitet učenja, kao rezultat iskustva klasične nastave i poučavanja na daljinu, putem tzv. online nastave i TV škole. Obrazovne agencije bi trebale provesti stručno usavršavanje učitelja i nastavnika u metodici i vrednovanju ovakvog tipa nastave najkasnije do početka nove školske godine. Potrebno je i provjeriti realne učinke školske godine 2019./2020. standardiziranim online inicijalnim provjeravanjem postignuća razine kompetencija učenika kao pomoć učiteljima i nastavnicima na početku školske godine, uz analizu ekstremno brzog uvođenja online nastave.

Doc. dr.sc. Marija Selak Raspudić, nezavisna kandidatkinja na listi MOST-a:

- Zalagat ćemo se za očuvanje „žive“ nastave na svim razinama našeg obrazovnog sustava jer smatramo da je nezamjenjiva. Naime, osim dijela nastave u kojem bi učenici trebali usvojiti propisane sadržaje i kurikularne ishode učenja, kvalitetna nastava podrazumijeva i odgojnu, motivacijsku i socijalnu dimenzije koje se ne mogu u potpunosti ostvariti „na daljinu“.

Stoga je održavanje takve nastave u najvećoj mogućoj mjeri naš prioritet, ali u slučaju drugog vala koronavirusa naša će strategija ovisiti o preporukama epidemiologa. Smatramo da postojeći model online nastave ima niz nedostataka i pokušali bismo ga unaprijediti parcijalnim pohađanjem nastave po austrijskom modelu u kojem svi učenici nekoliko dana u tjednu pohađaju nastavu u školi, a ostatak tjedna prate online nastavu koji smatramo prihvatljivijim od modela koji se nakon popuštanja mjera primjenjivao kod nas (dio učenika morao je završiti nastavnu godinu online).

Ukoliko pak preporuke epidemiologa budu strože i sva djeca budu morala ostati kod kuće, trebat će izgraditi puno bolji sustav potpore učenicima, roditeljima i nastavnicima. On će se sastojati od prilagodbe nastavnog plana i edukacije nastavnika u skladu s novim mjerama.

LADISLAV ILČIĆ, koalicija Domovinski pokret:

-Odluka će se temeljiti na odgovornom odnosu prema djeci i cjelokupnom društvu, odnosno na informacijama epidemiološke struke koje dosad, iz nepoznatih razloga, nismo dobili od Nacionalnog stožera. Prvo trebamo saznati, na temelju većeg istraživanja na općoj populaciji, koji je postotak ljudi u Hrvatskoj pozitivan na koronavirus, odnosno koliko je ljudi već razvilo antitijela na taj virus. Drugo, trebamo saznati kod kolikog postotka ljudi, posebno djece, koronavirus razvija ozbiljnije simptome.
U slučaju da se ispostavi kako koronavirus razvija ozbiljnije posljedice uglavnom kod starijih i rizičnih skupina, te bi skupine trebalo striktno zaštititi, ne samo u staračkim domovima i bolnicama već i u njihovim domovima.

U tom bi se slučaju nastava mogla održavati normalno u školama, uz poštivanje epidemioloških mjera. Iako su proteklih mjeseci nastavnici, učenici i roditelji u online nastavu uložili ogroman trud, ona ipak bilježi značajno lošije rezultate nego nastava uživo. Nemaju sva djeca iste materijalno – tehničke uvjete, a niti sami učenici i roditelji nemaju jednake informatičke sposobnosti pa su neka djeca dovedena u značajno lošiji položaj. Uz to, kriteriji ocjenjivanja su značajno promijenjeni, tako da je upitna njihova usporedivost s ocjenjivanjem proteklih godina. Ipak, u slučaju da se ispostavi da koronavirus razvija ozbiljne i opasne simptome i kod djece, nastava će se održavati online.

Prof.dr.sc. IVICA PULJAK, koalicija Pametno, Stranka s imenom i prezimenom, Fokus:

- Situacija oko koronavirusa vrlo je neizvjesna i gotovo je nemoguće predvidjeti kako će dalje utjecati na svijet u cjelini. No, treba naglasiti da su njezine najveće posredne žrtve djeca koja su tijekom izolacije bila odvojena od uobičajenog načina života, a time i procesa školovanja. Stručnjaci psiholozi ukazuju da je na djeci najveći teret krize jer školarci, posebno mlađih uzrasta, nisu u mogućnosti naglo se prilagoditi novim modelima nastave. Model nastave na daljinu, k tome zahtijeva veću angažiranost roditelja, a dobar dio njih, nakon određenog razreda nema znanja ili mogućnosti pomagati djeci.

K tome, nepovoljni socioekonomski faktori utječu na to da dobar dio djece ne može ravnopravno pratiti nastavu. Smatramo stoga ključnim da sljedeća školska godina, u slučaju daljnjeg razvoja pandemije, bude kombinacija školske i nastave na daljinu. Jedno od mogućih rješenja može biti smanjenje broja dana koji bi se tjedno proveli u školi. Svakako se zalažemo za to da određeni broj sati ipak bude održan u školi kako bi teže gradivo moglo biti savladano uz nastavnika. Lakši zadaci ili praktični dio nastave savladavao bi se na daljinu.

Prof. dr. sc. Damir Bakić, koalicija Možemo!, Nova ljevica, OraH, Radnička fronta, Zagreb je naš! i Za grad:

- Ovog su proljeća u nastavi na daljinu naši nastavnici iskazali golemi entuzijazam, požrtvovnost i kreativnost. Stečeno je vrijedno iskustvo, ali i uvid u ograničenja takve nastave. U slučaju da ponovo budemo primorani izvoditi nastavu na daljinu nužno bi bilo osigurati da svaki učenik ima na raspolaganju računalo te dostupnu i pouzdanu internetsku vezu. Bilo bi korisno pred početak nove školske godine organizirati dodatno usavršavanje nastavnika za online nastavu. Potrebno je organizirati sustavnu i kontinuiranu pedagoško-psihološku pomoć i učenicima i nastavnicima.

Pomoglo bi i angažiranje dodatnih nastavnika, eventualno i studenata završnih godina nastavničkih studija kao asistenata u nastavi. Važno je i osmisliti prikladne oblike nastave za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Moguće je i predvidjeti angažman mreže umjetnika-volontera koji će biti ovlašteni asistirati u nastavi, osobito u umjetničkom obrazovanju te u izvannastavnim aktivnostima. U svakoj bi školi valjalo bar jednu učionicu opremiti potrebnom tehnikom kako bi nastavnici mogli snimati pojedina predavanja namijenjena i osmišljena upravo za njihove učenike, odnosno razrede.

2.NA ŠTO ĆETE STAVITI NAGLASAK U NASTAVKU KURIKULARNE REFORME?

Prof.dr.sc. Vesna Bedeković, HDZ:

- U našem programu iz 2016. kurikularnu reformu smo promatrali u sklopu cjelokupne reforme obrazovanja. Takav cjelovit pristup nastavljamo i ovom izbornom programu. Bit ćemo usmjereni na sustavan odgoj i obrazovanje kao javno dobro usklađeno s najvišim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima te na harmoničan i cjelovit razvoj djece i učenika. Na razini ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja usmjereni smo izradu kurikulumskih dokumenata te povećanje obuhvata djece od 4. godine do polaska u školu.

Na razini osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava okrenuti smo izradi i primjeni te trajnom praćenju i poboljšanju kurikulumskih dokumenata koji omogućuju stjecanje znanja te razvoj svakog učenika prema njegovim interesima, talentiranosti i darovitosti. Usmjereni smo i na osiguravanje jednakih pedagoških standarda, dostupnost informacijsko-komunikacijskih tehnologija te njihovo korištenje na odgovarajući način, primjeren potrebama učenika, na zaštitu profesionalnog dostojanstva neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti i poboljšanje njihova društvenog i materijalnog statusa, na povezivanje gospodarskih subjekata sa strukovnim školama i pojačan razvoj poduzetničkih vještina učenika i brojne druge aktivnosti.

Sabina Glasovac, Restart koalicija:

- O nastavku kurikularne reforme teško je pričati jer nikakve stvarne reforme zapravo nema, niti je bilo. Stoga mi predlažemo i spremni smo provesti čim dođemo na vlast sljedeće: donošenje Okvira nacionalnog kurikuluma, revidiranje predmetnih i međupredmetnih kurikuluma te Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje, osuvremeniti Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, pokrenuti devetogodišnje obvezno obrazovanje s cjelodnevnom nastavom, osigurati izbornost predmeta u osnovnim školama i gimnazijama, a u umjetničkim i strukovnim školama po modulima kurikuluma, uvesti cjeloviti građanski odgoj kao izborni predmet u osnovnim školama i inzistirati na provođenju GO kao međupredmetne teme.

U međupredmetnoj temi Zdravlje naglasak staviti na seksualni odgoj te osigurati školski obrok u suradnji s lokalnom zajednicom. Otvorit ćemo centre kompetentnosti u svim strukovnim sektorima u suglasju s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO).

Doc. dr. sc. Marija Selak Raspudić, nezavisna kandidatkinja na listi MOST-a:

- U startu je nužna detaljna i nepristrana analiza reforme Škola za život te ćemo tek nakon iscrpne evaluacije donijeti odluku kojim smjerom u odgoju i obrazovanju ići dalje. U tom smislu nužno je vratiti proces vođenja i evaluacije obrazovne reforme u nacionalni okvir. Također, posebno bih istaknula potrebu za uvođenjem cjelodnevne nastave u svim školama u Republici Hrvatskoj u sklopu koje bi se provodila dodatna poduka za učenike koji žele više znanja, bolje ocjene ili s poteškoćama prate nastavu na zadovoljavajućoj razini.

Nadalje, provest ćemo analizu uvjeta rada u školskim ustanovama, izraditi prijedlog mjera za smanjenje postojećih razlika te osigurati materijalna sredstva za opremanje s ciljem izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije postojećih ili novih objekata. Na samom kraju, naglasila bih da je najvažniji faktor povećanja kvalitete obrazovanja i temeljni preduvjet uspješnih promjena – kvalitetan, učinkovit i motiviran učitelj. Stoga ćemo poboljšavati materijalni status svih zaposlenika u sektoru osnovnog i srednjeg obrazovanja uz istovremeni zahtjev podizanja kvalitete nastave te ćemo uspostaviti model trajnoga profesionalnog razvoja nastavnika i profesora, a uz to im osigurati veću autonomiju u planiranju i izvođenju nastavnih programa

LADISLAV ILČIĆ, koalicija Domovinski pokret:

- Nažalost, naš je obrazovni sustav u protekle tri godine bio opterećen nemuštim traženjem opravdanja za HNS-ovu žudnju za vlasti, odnosno za njihovo neprincipijelno pretrčavanje od SDP-a HDZ-u. Većina stručnih komentara u javnoj raspravi pokazala je da je kurikularna reforma loše osmišljena a u režiji ministrice Divjak još lošije provedena. Bilo kako bilo, trebat će provesti vrednovanje učinjenog i iz dosadašnje reforme uzeti ono što je dobro.

Ipak, za razvoj našeg odgojno – obrazovnog sustava bit će potrebno razviti onaj odgojni dio koji je HNS-HDZ-ovo ministarstvo potpuno zapustilo. Cilj sustava mora biti i izgradnja osobnosti učenika, pri čemu je suradnja s roditeljima vrlo važna, a bolji odgojni rezultati pomažu i u postizanju boljih obrazovnih rezultata. Nositelji odgojno – obrazovnog procesa su učitelji i nastavnici.

Da bi oni još bolje radili, potrebno im je osigurati bolje uvjete i motive. Trenutni sustav u kojem kvalitetni nastavnici, koji se trude i postižu dobre rezultate imaju jednaka primanja kao i oni koji to ne čine, nije dobar. Stoga ćemo razraditi niz parametara vrednovanja rada nastavnika koji će utjecati na njihova primanja. Daljnja, stalna reforma odgojno obrazovnog sustava bit će okrenuta kreativnosti, sposobnosti razmišljanja, radinosti, izgradnji osobnosti, spremnosti na osobni doprinos društvenoj zajednici i prilagođavanju tržištu rada.

Prof.dr.sc. IVICA PULJAK, koalicija Pametno, Stranka s imenom i prezimenom, Fokus:

- Reforma je započela ili kako bi rekli - vlak je krenuo, ali krivim kolosijekom. Treba se hitno vratiti na put zacrtan Cjelovitom kurikularnom reformom. Mnogi vrijedni učitelji, koji sudjeluju u reformi, su napravili dobre stvari i to treba zadržati, ali je politika previše vodila računa o svojoj slici u javnosti, a premalo o interesu učenika, učitelja i roditelja. Najvažniji dio izvorne reforme je bio entuzijazam učitelja i to treba hitno vratiti na onu razinu koja je postajala kada je cijelo društvo bilo ujedinjeno oko njenih ciljeva. Jedan o primjera takvih ciljeva je osnaživanje ranog i predškolskog odgoja povećanjem obuhvata djece.

Nadalje, inzistiramo na odustajanju od 45-minutnog sata, odustajanje od općeg prosjeka ocjena koji dovodi do inflacije odlikaša, a sve ocjene osim odlične dovode do stigmatizacije i problema pri kasnijem nastavku školovanja. Također, zalažemo se za veću izbornost, povećanje učenja na radnom mjestu u strukovnim školama, poticanje STEM zanimanja, proširenje profila umjetničkih škola, kao i za primjereno praćenje djece s teškoćama u učenju i posebnim potrebama.

Također je nužno kontinuirano raditi na stručnosti nastavnika, kao i na osnaživanju njihove pozicije u društvu. Da bi reforma obrazovanja zaista bila potpuna nužno je što prije osigurati uvjete da sve škole budu u jednoj smjeni, da sva djeca imaju topli obrok i da sve škole imaju školske dvorane. To je normalan europski standard, koji moramo osigurati svojoj djeci.

Prof. dr. sc. Damir Bakić, koalicija Možemo!, Nova ljevica, OraH, Radnička fronta, Zagreb je naš! i Za grad:

-Kurikularna reforma je unatoč golemom poletu i energiji svih skupina i pojedinaca koji su je pripremali, entuzijazmu nastavnika i srdačnoj podršci građana naprasitom političkom odlukom prekinuta. Promišljena sveobuhvatna preobrazba zamijenjena je mehaničkom implementacijom pojedinih ideja, poput uvođenja međupremetnih tema, koje u stvarnosti nisu unaprijedile sadržaj. Ne radi se dakle o nastavku, nego o ponovnom pokretanju kurikulrane reforme. Srećom, svi dokumenti Cjelovite kurikularne reforme su sačuvani; sada je prilika da ih kritički sagledamo i po potrebi doradimo.

Naglasak treba staviti na uvođenje devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, izbornost u završnom ciklusu obrazovanja i autonomiju nastavnika u odabiru sadržaja. U cilju reafirmacije humanističke paradigme u odgoju i obrazovanju potrebno je unaprijediti umjetničko obrazovanje kao pretpostavku razvoja kreativnog rada, kritičkog promišljanja i izgradnje identiteta. Posebnu pažnju treba posvetiti oblicima i metodama nastave za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Konačno, potrebno je uvesti građanski odgoj i obrazovanje u punom kapacitetu, a vjeronauk treba vratiti u okrilje institucija vjerskih zajednica.

3. AKO JE ŠKOLSKA TORBA PRVAŠIĆA TEŠKA OKO SEDAM KILOGRAMA, NA KOJI ĆETE NAČIN RIJEŠITI PROBLEM (PRE)TEŠKIH ŠKOLSKIH TORBI?

Prof.dr.sc. Vesna Bedeković, HDZ:

- Problem (pre)teških torba tema je koja se redovito javlja u vremenu izbornih kapanja i prije početka nove školske godine. Svaki put kad bi se donosio novi zakon o udžbenicima ili pravilnik o udžbeničkom standardu najavljivano je smanjenje težine udžbeničke torbe. Unatoč tome, ta je tema i dalje aktualna. Hoćemo li daljnje aktivnosti usmjeriti prema potpunoj digitalizaciji, podjeli udžbenika na sveske ili dodatnom ukidanju drugih obrazovnih materijala? Mislimo da se vrtimo u krug i da se trebamo okrenuti prema cjelovitijem rješenju. Mi rješenje vidimo u cjelodnevnoj nastavi i prelasku rada škola u jednu smjenu za što se HDZ u svom izbornom programu jasno odredio.

S uvođenjem cjelodnevne nastave bit će na optimalan način riješeno i pitanje težine učeničkih torbi jer će učenici sve svoje obveze, pa i pisanje domaće zadaće, rješavati u školi. A dok se to ne dogodi radit ćemo na daljnjoj senzibilizaciji svih dionika. Naime, propisi nam daju okvire a na svakom je od nas da ih premjerimo stvarnoj situaciji. Zakonom je propisano koji su udžbenici obvezni no time ujedno nije propisana obveza učenicima da svaki dana nose sve udžbenike i druge obrazovne materijale nego one koji su im za taj dan potrebni. Naši učitelji su toga i sami svjesni i na tom je polju vidljiv značajan napredak.

Sabina Glasovac, Restart koalicija:

- Briga o zdravlju djece je prioritet Restart programa. Boljom organizacijom stvorit ćemo uvjete rada na način da dijete sve obveze, uz usvajanje potrebnih znanja i vještina, odradi u školi. U svim školama planiramo implementaciju „Mjera za školsku torbu i zdravlje za obrazovni sustav“ i edukaciju roditelja za „Mjere za učenike i roditelje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo“ od 31. kolovoza 2017. koje uključuju u školi dostupnu pitku vodu i prehranu tako da djeca ne trebaju isto nositi od kuće. Treba omogućiti veću razinu tjelesne aktivnosti učenika u školi na sljedeće načine: dodatne sate tjelesne i zdravstvene kulture, dodatne sportske sadržaje, uključivanje kretanja u školski raspored i edukaciju djelatnika škole, roditelja i učenika.

Doc. dr. sc. Marija Selak Raspudić, nezavisna kandidatkinja na listi MOST-a:

- Problem je moguće riješiti na nekoliko načina, a nijedan od njih neće uključivati nekritičko banaliziranje nastavnog materijala, odnosno njegovo svođenje na kilažu kao što je do sada bio slučaj. Primjerice, jedan od mogućih načina jest kreiranje nastavnog materijala u dijelovima (sveskama) tako da učenik ne mora u svakom trenutku nositi cijeli udžbenik. Drugi način jesu prilagodbe tjednog rasporeda učenika koje bismo propisali pravilnikom i koje mogu doprinijeti rasterećenju učenika. Treći je način opremanje škola ormarićima za svakog učenika.

Četvrti način je postupno uvođenje cjelodnevne nastave, kao što sam već napomenula u prethodnom pitanju, pri čemu bi učenici najveći dio vannastavnog učenja i domaćih zadaća obavili u školi u produženom boravku te ne bi imali potrebu nositi udžbenike kući. Na taj način bi osim rasterećenja školske torbe rasteretili i roditelje koji trenutno veliki dio slobodnog vremena posvećuju učenju s djecom ili pak plaćaju instrukcije. Naizgled jednostavan način imao bi brojne prednosti od rasterećenja do osamostaljivanja učenika koji bi na taj način brusili svoje organizacijske sposobnosti i razvijali osjećaj odgovornosti.

LADISLAV ILČIĆ, koalicija Domovinski pokret:

- Sve opširnije i teže udžbenike moguće je podijeliti u dva manja – za prvo i drugo polugodište. Treba smanjiti ukupan sadržaj knjiga – učenici rješavaju zadatke u radnom udžbeniku, radnoj bilježnici, vježbenici…a određen dio tih knjiga ostaje neiskorišten. Omogućiti da djeca što više knjiga i opreme ostave u školi. To podrazumijeva i online udžbenike i čitanke iz kojih bi djeca mogla učiti kod kuće, dok bi iste u fizičkom obliku ostavili u školi. Jednako tako, domaće zadaće moguće je fotografirati i poslati, a radne bilježnice samo povremeno donijeti na pregled u školu. Mnogo je mogućnosti i zaista je moguće osigurati lakše torbe, no to je prvenstveno pitanje organizacije i volje ministarstva i samih učitelja i nastavnika.

Prof.dr.sc. IVICA PULJAK, koalicija Pametno, Stranka s imenom i prezimenom, Fokus:

- Prva godina školovanja treba biti prijelazni period od vrtića prema osnovnoj školi. U ovoj dobi treba poticati učenje kroz igru, timski rad, učenje na primjeru, nastavu u prirodi, usvajanje navika bavljenja tjelesnom aktivnošću. Umjesto da ih se optereti teškim torbama i obimnom nastavnom građom, prvašićima treba pružiti priliku da zavole školu. Ključno je da u ovom periodu zavole slova i brojke, da razumiju kako im ono što nauče u školi može pomoći u svakodnevnom životu.

Također, nužno je da prva godina formalnog školovanja bude vrijeme u kojemu se potiče empatija prema školskim kolegama, ali i otkrivaju interesi i talenti djece. Uz to, ključno je osnažiti učitelje i ostale djelatnike škole da bolje upoznaju obiteljske uvjete u kojima žive djeca te da u slučaju potrebe škola (kao institucija u kojoj djeca provode najviše vremena) promptno reagira ako uoče da djetetu u kući ili drugdje prijeti ugroza. Tek tako, prvi razred može ispuniti temeljne značajke početka cjeloživotnog obrazovnog procesa.

Prof. dr. sc. Damir Bakić, koalicija Možemo!, Nova ljevica, OraH, Radnička fronta, Zagreb je naš! i Za grad:

- Ovo je prenaglašen problem koji skreće pažnju s bitnijih tema. Uostalom, inzistiranje na fizičkom olakšavanju školskih torbi dovelo je do apsurdnog propisivanja težine udžbenika što je rezultiralo smanjenjem fizičke kvalitete udžbenika pa time i onemogućavanjem njihove višegodišnje upotrebe. Učitelji i učenici znaju da nije potrebno nositi u školu svakoga dana baš sve udžbenike i radne bilježnice. S druge strane, relativno je lagano opremiti škole učeničkim ormarićima u kojima učenici mogu držati pohranjene sve nastavne materijale i pomagala koji im nisu nužni za rad kod kuće.

Štoviše, i nastavni proces kreće u smjeru organizacije samostalnog rada i vježbi u školskim prostorima i, posljedično, smanjenja obujma klasičnih domaćih zadaća. Stvarni problem je sadržaj, a ne težina udžbenika. Udžbenici su preplavljeni društvenim stereotipima i konzervativnim dogmama i zato je potrebno modernizirati sadržaje: konzervativni stereotipi trebaju biti zamijenjeni idejama pravednog, solidarnog, uključivog i održivog društva.

4.TREBA LI REDIZAJNIRATI DRŽAVNU MATURU I NA KOJI NAČIN?

Prof.dr.sc. Vesna Bedeković, HDZ:

- Unaprjeđenje provođenja vanjskog vrednovanja trajan je proces i jamstvo je kvalitete. Održavanje sustava kvalitete kroz sustavno provođenje vanjskog vrednovanja (nacionalni ispiti, matura, PISA, TIMMS, PIRLS) te reformiranje sustava prema sustavnom i stalnom praćenju i rezultatima vanjskog vrednovanja naša je trajna zadaća. Dakle, maturu je nužno poboljšavati i unaprjeđivati jer se hrvatska obrazovna politika od 2005. jasno opredijelila za kurikulumski pristup. Prijelaz s programa na kurikulume ujedno je polazište za sveobuhvatne promjene u ispitima državne mature.

Sveobuhvatna promjena državne mature ne uključuje samo promjene u sadržaju i ishodima svih ispita državne mature već i promjenu metodologije vrednovanja uz pomoć tehnologije, kao i moguće promjene u broju, sadržaju i ishodima izbornih ispita za potrebe visokih učilišta. Time će se ujedno povećati transparentnost, kao i pouzdanost i valjanost samog vrednovanja što će rezultirati daljnjim jačanjem jednakosti prema svim pristupnicima pisanja ispita državne mature. Potrebno je raditi i na razvoju digitalne ispitne tehnologije koja uključuje računalne platforme za izradu zadataka na daljinu, uvođenje e-ocjenjivanja zadataka otvorenoga tipa i digitalnu provedbu ispitivanja.

Sabina Glasovac, Restart koalicija:

- Na provedbi državne mature treba ustrajati, ali ju je potrebno redizajnirati kako bi stvarno bila rezultat rada učenika na nastavi u školi u cilju vanjskog vrednovanja postignutih znanja i vještina stečenih obrazovanjem prema važećem srednjoškolskom kurikulumu, a ne zamjena za prijemne upise na većini fakulteta. Tijekom godina provedbe državna matura je u tehničkom smislu postigla vrlo visoku razinu. U planiranju redizajniranja potrebno je uzeti u obzir dva scenarija: državna matura u normalnom odvijanju i državna matura u otežanom obliku u uvjetima pandemije.

Redefiniranje državne mature potrebno je kontinuiranim pripremanjem učenika uvođenjem nacionalnih ispita od 1. do 3. razreda srednje škole koji bi prethodili državnoj maturi, a moguće ih je realizirati digitalnim putem kako bi se osigurala bolja spremnost maturanata za polaganje državne mature, a roditeljima omogućio manji trošak za pripreme. Učenici bi svake godine imali povratnu informaciji o usvojenim razinama kompetencija. Na loše rezultate državne mature nije prihvatljivo odgovoriti postavljanjem nižih kriterija prolaznosti, zbog čega je potrebno paralelno uvoditi vanjsko vrednovanje srednjih škola kako bi se državna matura vratila svom cilju i ulozi kvalitete obrazovanja i ispita zrelosti, a ne bila podložna jednostranim, političkim odlukama.

Doc. dr. sc. Marija Selak Raspudić, nezavisna kandidatkinja na listi MOST-a:

- Redizajnirali bismo proces državne mature kako bi ona zaista postala osovina nekoruptivnog djelovanja u sektoru obrazovanja i omogućila jednake mogućnosti za sve učenike. Taj je proces usko povezan sa sadržajima koje učenici uče, stoga je potrebno nastavni plan i program u srednjim školama učiniti izvedivim, a sadržaje koje obuhvaća državna matura usuglasiti, propisati i ne mijenjati ih stihijski. U skladu s tim, velike perturbacije obrazovnog sustava trebalo bi zamijeniti postupnim mijenjanjem nastavnih programa, načina poučavanja i modela vrednovanja učeničkih postignuća, kako to provode uspješne europske države poput Austrije, Estonije ili Finske.

Ove promjene bile bi usmjerene prema dubljem razumijevanju i usvajanju gradiva, razvoju kreativnosti učenika te djelomičnom rasterećenju nastave od nepotrebnog memoriranja velikog broja činjenica. Na tom tragu trebalo bi redizajnirati i samu državnu maturu. Nadalje, smatramo da u dosadašnjem nastavnom programu i državnoj maturi nema dovoljno interdisciplinarnih sadržaja koji bi povezivali STEM i društveno-humanističke teme i koji postaju sve važniji u modernom koncipiranju nastave u svijetu. Paralelno s ovim procesom, testove državne mature potrebno je stalno vrednovati i popravljati njihove nedostatke.

LADISLAV ILČIĆ, koalicija Domovinski pokret:

- Koncept državne mature ima pozitivne aspekte poput univerzalnog ocjenjivanja svih učenika na kraju općeg dijela srednjoškolskog obrazovanja. Kao posljedica toga, danas se puno manje govori o upisu na fakultet „preko veze“ nego prije uvođenja državne mature. Sve je transparentnije i izjednačenije. Ipak, s obzirom da naš odgojno – obrazovni sustav sve više stavlja naglasak na razvoj sposobnosti, vještina i spajanja činjenica, postojeći model državne mature koji se temelji na ocjenjivanju činjeničnog znanja ne zadovoljava potrebu provjere navedenih obrazovnih elemenata te ga treba razmotriti i pronaći model koji će ocjenjivati i ostale kompetencije i ishode koji se razvijaju tijekom odgojno – obrazovnog procesa.

Prof.dr.sc. IVICA PULJAK, koalicija Pametno, Stranka s imenom i prezimenom, Fokus:

- Državna matura je važan dio sustava obrazovanja i prijelaza između srednje škole i fakulteta. Dobro je dizajnirana i dobro se izvodi, ali rezultati koje učenici postižu, činjenica da dio fakulteta ponovo uvodi prijemne ispite te stvaranje paralelnog sustava dodatnog poučavanja kako bi se nadoknadile rupe u obrazovanju tijekom školovanja, pokazuju da je državna matura u krizi. Ona se mora rješavati tako da se poboljša cijeli sustav obrazovanja i opet dolazimo na nužnost uvođenje Cjelovite kurikularne reforme.

Na primjer, kada bi se poticalo objektiviziranje ocjenjivanja i uvođenje meritokratskog načela u osnovno i srednje školstvo državna matura ne bi trebala predstavljati jedan od najstresnijih događaja u životima maturanata. S druge strane, izbornost na kojom inzistiramo, posebno u gimnazijama, doprinijela bi tome da učenici imaju pojačana znanja iz predmeta za koje su posebno talentirani i motivirani. Motivirana djeca sama bi se zalagala da ostvaruju što bolje rezultate iz područja kojima su skloni, a time i direktno usmjeravaju prema željenim fakultetima.

Prof. dr. sc. Damir Bakić, koalicija Možemo!, Nova ljevica, OraH, Radnička fronta, Zagreb je naš! i Za grad:

- Državnu maturu nije potrebno redizajnirati, nego unaprijediti. Maturalne ispite je potrebno sadržajno i metodički prilagoditi nastavnim sadržajima i predviđenim ishodima učenja. Posebno je to važno za obavezne predmete. Primjerice, više od pola gimnazijskog programa (uz ostalo, kompletno gradivo trećeg i četvrtog razreda) sadržajno je izostavljeno iz ispita iz matematike na osnovnoj razini. Učenici skloniji društveno-humanističkim disciplinama koji već unaprijed odluče polagati ispit iz matematike na osnovnoj razini u tim okolnostima zaista nisu motivirani pratiti gradivo u trećem i četvrtom razredu.

Šteta koja time nastaje višestruka je. Sadržaj ispita je moguće mnogo vjernije uskladiti s programom a da se pritom ne poveća razina zahtjevnosti ispita. Ispite iz neobaveznih predmeta, osobito onih s vrlo malim brojem prijavljenih učenika potrebno je racionalnije organizirati, primjerice na razini grada ili općine. Time će se izbjeći nerijetke situacije u kojima u održavanju ispita za jednog ili dvoje učenika bude angažirano mnogostruko više nastavnika.

5.KAKO ĆETE RIJEŠITI PROBLEM NEDOSTATNIH SMJEŠTAJNIH KAPACITETA ZA STUDENTE?

Prof.dr.sc. Vesna Bedeković, HDZ:

- Brojne izazove vezane za studentski standard s kojima smo se susreli u ovom mandatu, među kojima i studentski smještaj, uspješno smo svladali. Donijeli smo Zakon o obavljanju studentskih poslova kojim smo, po prvi put, na sveobuhvatan način uredili to područje. Posebnu pažnju posvetili smo stipendiranju studenata, pri čemu smo iz europskih fondova osigurali preko 37.000 stipendija za mlade, od toga 17.000 stipendija za studente iz STEM područja a za što smo ugovorili EU projekt u vrijednosti 50 milijuna eura.

Pored stipendija, u dijelu studentskog standarda, za adaptaciju i izgradnju studentskih domova osigurano je 1,3 milijarde kuna – izgrađeni i adaptirani su studentski domovi u Zagrebu, Varaždinu, Vukovaru, Virovitici, Dubrovniku, Osijeku, Rijeci te je tijeku realizacija u Puli, Zadru, Šibeniku i Požegi. Time su najvećim dijelom potrebe za osiguravanjem smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj pokrivene. No svjesni smo da je s ciljem optimizacije standarda nužna daljnja izgradnja domova a financijska sredstva za tu svrhu planiramo osigurati relokacijom EU sredstava iz postojeće financijske omotnice. Ukoliko to ne bude moguće, sredstva ćemo programirati za novo programsko razdoblje (2020-2027).

Sabina Glasovac, Restart koalicija:

- Izradit ćemo akcijski plan za gradnju studentskih domova iz javno-privatnog partnerstva i EU fondova kao izvora financiranja. Tim modelom možemo izgraditi i do 10 000 kreveta u 4 godine, koji preko ljeta, dok nema studenata mogu biti korišteni kao hosteli. Osim rješavanja smještaja studenata, ovo je i antiresecijska mjera, jer će aktivirati građevinsku industriju. Smatramo da je osiguravanje pristupačnog smještaja izuzetno važna mjera za osiguravanje dostupnosti visokog obrazovanja svim studentima, bez obzira na materijalni status.


Grad Zagreb ima Kampus na Borongaju, no još uvijek je preko 50% kapaciteta prazno, a baš tu vidimo velike mogućnosti za rješavanje zapuštene infrastrukture Sveučilišta.

Doc. dr. sc. Marija Selak Raspudić, nezavisna kandidatkinja na listi MOST-a:

- U Zagrebu se radi otprilike o četiri tisuće studenata koji svoj smještaj moraju potražiti negdje drugdje. Iz tog razloga mnogi studenti moraju raditi kako bi platili svoje stanarine, a to im otežava studiranje. Također, u nedavnom potresu razrušen je jedan paviljon u studentskom naselju Lašćina, što je na površinu iznijelo sramotnu činjenicu da su studenti živjeli u nesigurnim paviljonima. Sada je idealno vrijeme da se taj paviljon obnovi te da se prošire postojeći kapaciteti. Kampus Borongaj ključan je projekt na kojem bi se mogao izgraditi još jedan studentski dom.

Nejasno je zašto tako perspektivan projekt još nije zaživio i zašto resornom ministarstvu nije bilo u interesu iskoristiti taj prostorni kapacitet na koji nas Studentski zborovi fakulteta na Kampusu upozoravaju već generacijama. Jedna od glavnih točaka našeg obrazovnog programa jest obrazovanje dostupno svima. Ovaj problem svakako spada u tu domenu, ali nećemo obećavati primjerice masovnu izgradnju studentskih domova jer je to nerealno, ali sigurno, u suradnji s lokalnom zajednicom kroz programe subvencioniranja i regulacije cijene privatnog smještaja za studente, ovaj problem možemo početi rješavati.

LADISLAV ILČIĆ, koalicija Domovinski pokret:

- Proteklih godina sufinanciranjem iz EU fondova izgrađen je veći broj novih studentskih domova a dio starih je preuređen. Time je kapacitet u domovima značajno povećan. Određen nedostatak kapaciteta osjeća se još u većim sveučilišnim centrima gdje treba nastaviti s njihovim širenjem kroz postojeći model. Nažalost, s obzirom na lošu demografsku situaciju, lako bi nam se moglo dogoditi da će taj kapacitet kroz neko vrijeme biti i prevelik. Uz to, valja imati na umu da je „briga da mogu dobiti dom“ značajan poticaj studentima za redovito studiranje i izvršavanje studentskih obveza. Svakako je dobra i mogućnost da se studentima koji imaju pravo na dom, a nisu dobili taj smještaj zbog premalog kapaciteta, isplati subvencija za podstanarstvo u istom iznosu koji država plaća subvenciju za dom.

Prof.dr.sc. IVICA PULJAK, koalicija Pametno, Stranka s imenom i prezimenom, Fokus:

- Problem smještajnih kapaciteta je sveobuhvatni problem katastrofalne redistribucije sredstava u znanosti. Najbolji primjer loše prakse je Sveučilište u Zagrebu. Umjesto ulaganja u promašene projekte od kojih korist ima uska interesna grupa, umjesto nepotrebnih zapošljavanja, upitnih napredovanja te toleriranja nerada znatnog broja nastavnog osoblja, potrebno je nanovo osmisliti strategije održivosti cjelokupnog sustava.

Kompetitivnost, nasuprot konformizma i nerada učinila bi da sustav prodiše i postane konkurentan. U tom kontekstu, nužno je privući strane studente i najmotiviranije nastavnike, kao i potaknuti odlazak domaćih studenata i stručnjaka na razmjene u inozemstvo. Promjenom klime, potaknuo bi se čitav sustav. Kada bi ga vodili sposobni, a ne podobni, lakše bi se privukla i znatna sredstva europskih fondova. Njihovo transparentno ulaganja u objekte koji bi se gradili po stvarnoj, a ne cijeni prilagođenoj koruptivnom poslovanju građevinskih tvrtki bliskim vlasti, bilo bi optimalno rješenje problema smještaja studenata.

Prof. dr. sc. Damir Bakić, koalicija Možemo!, Nova ljevica, OraH, Radnička fronta, Zagreb je naš! i Za grad:

- Tek oko deset posto naših studenata ima smještaj u studentskim domovima. Kako troškovi smještaja dominiraju u ukupnim troškovima studenata, navedeni podatak pokazuje da je nedostupnost smještaja u studentskim domovima značajan generator nejednakosti. Očita je društvena zadaća povećanje smještajnih kapaciteta studentskih domova uz obnovu i uređenje postojećih. U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je Hrvatski sabor usvojio još 2014. godine navedena je mjera kojom se ta zadaća trebala obaviti i nejasno je zašto to već nije učinjeno.

Potrebno je iznova načiniti realan plan izgradnje novih domova i energično ga sprovesti. U tom kontekstu potrebno je pristup sobama u studentskim domovima vezati uz X-ice (ili drugi prikladan način) kako bi se spriječile zloupotrebe prava na smještaj u domovima. Međutim, potrebne su i druge mjere zaštite i unaprjeđenja studentskog standarda s ciljem olakšavanja pristupa studiranju šireg dijela populacije. S tim u vezi, a u cilju reafirmacije i unaprjeđenja nastavničke profesije, potrebno je i moguće osmisliti nacionalni sustav stipendiranja studenata nastavničkih studija, osobito u deficitarnim disciplinama.

 

 

 

ANKETA
Učenje u virtualnim učionicama...
...može biti kvalitetno kao i u pravim.
...neće mi stvarati nikakve probleme.
...uh, a kako ću ja to?!
...nek samo taj virus što prije prođe!


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
Stanogradnja za članove sindikata  
VIDEO