Glas nove Hrvatske Naslovnica   |  Kontakt   |  WebMail   |  E-Glasnik   |  Linkovi   |  Sitemap    
NSZSSHNSZSSH
Ured:
+385 1 4855 798
Pravna služba:
+385 1 4851 629
+385 1 4855 723
E-mail:
nszssh@nszssh.hr
  Naslovnica Jos
 
Vijesti  
Aktualno  
Teme, događaji i aktivnosti  
O školstvu iz medija  
Skupovi  
Intervjui  
Reportaže  
Ankete  
Komentari  
Publikacije i izdanja  
  O sindikatu Jos
  Vertikala sindikata obrazovanja Jos
  Gimnazije, strukovne, domovi... Jos
  Zakoni i kolektivni ugovori Jos
  Pravni savjeti Jos
  S.O.S. telefon Jos
  Zanimljivosti Jos
  Galerije Jos
  Sportske igre Jos
  ZA POVJERENIKE Jos
 

Korisničko ime:
Lozinka:

 
 
     

 

Sustav obrazovanja u krizi funkcionira dobro, važno je da se to prepozna - 29. ožujka 2020.

Rad u sustavu obrazovanja puno je kompliciraniji u ovom kriznom razdoblju i traži značajno više vremena od uobičajene nastave – kako za učitelje, nastavnike i profesore tako i za učenike i studente – iako se ne vidi u javnosti, za razliku od uobičajenog rada obrazovnih ustanova.

U raspravi o posljedicama krize izazvane koronavirusom čule su se najave o rezanju plaća u javnom sektoru. Dolazi to od dijela poduzetničkog sloja, ali i od ministara u Vladi, primjerice gospodina Darka Horvata. Pri tome se neki ograđuju da se smanjenje plaća ne bi odnosilo na zdravstvene radnike, zbog njihovog iznimnog doprinosa društvu u ovoj situaciji, ali ne bi niti policiji i vojsci zbog istih razloga. Primjećujemo da nije spomenuto obrazovanje i znanost.

Postavlja se pitanje što je sa sustavom obrazovanja i znanosti koji ima najveći broj zaposlenih među svim državnim i javnim službama? Za razliku od zdravstva i civilne zaštite, policije i vojske, rad iz domova naših učitelja, nastavnika i profesora, na kojima se temelji on-line nastava, društvenoj javnosti nije vidljiv. Umjesto klasične nastave koja se održava u osnovnim i srednjim školama, na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama, ovaj rad u krizi koja nas je pogodila traži puno veći i bitno drugačiji angažman učitelja, nastavnika i profesora. Nije dovoljno pripremiti i oglasiti nastavni materijal na sustavima za učenje na daljinu. U novim okolnostima nastavne sadržaje treba kontinuirano prilagođavati učenicima i studentima kako bi razumjeli širi kontekst. Treba uvijek iznova stvarati problemske situacije u čijem će rješavanju učenici i studenti potvrđivati i produbljivati razumijevanje smisla i značaja nastavne građe koja se obrađuje. Zbog toga je razvijen interaktivni način komunikacije. Na taj se način individualizira pristup svakom pojedinom učeniku. U online okruženju uz virtualne učionice i virtualne zbornice stvorene su mnoge zatvorene grupe u kojima učitelji, nastavnici i profesori održavaju konzultacije, daju upute i pojašnjenja, pomažu svojim učenicima i studentima. I to ne samo unutar obrazovnih platformi koje su za to kreirane nego i na internetskim društvenim mrežama (Facebook, Instagram, YouTube i dr.), aplikacijama za komunikaciju preko pametnih telefona (poput Vibera i WhatsAppa) i dr. Nerijetko se komunicira i telefonom. Rad u sustavu obrazovanja puno je kompliciraniji u ovom kriznom razdoblju i traži značajno više vremena od uobičajene nastave – kako za učitelje, nastavnike i profesore tako i za učenike i studente – iako se ne vidi u javnosti, za razliku od uobičajenog rada obrazovnih ustanova.

Ne treba niti spominjati koliku bi štetu izazvao gubitak ove školske/akademske godine, kako za svakog našeg učenika, studenta i njihove obitelji, tako i za državu i društvo u cjelini. Srećom, bez obzira na izvanredne okolnosti u kojima se nalazimo, tom riziku nismo izloženi. Učitelji, nastavnici i profesori prilagodili su svoj rad novim okolnostima. Sustav obrazovanja u ovoj krizi funkcionira na dobar način, čime izazivamo interes ne samo u regiji, nego i među mnogim zemljama Europske unije.

U sustavu znanosti angažman znanstvenika i sveučilišnih profesora na znanstveno-istraživačkim, europskim strukturnim i drugim projektima kontinuirano se nastavio i u ovom kriznom razdoblju. Koliko je rad u znanosti društveno koristan, potvrdile su najave iz Stožera civilne zaštite da će dodatno angažirati domaće znanstvenike na rješavanju ove krize, a i u petak je potpredsjednik Vlade gospodin Davor Božinović na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća istaknuo presudnu ulogu znanosti u ovom vremenu. Kažemo dodatno stoga što su oni već značajno prisutni u rješavanju krize kroz epidemiologe, infektologe i druge zdravstvene specijaliste koji su u isto vrijeme znanstvenici i sveučilišni profesori – poput infektologinje i kliničke imunologinje prof. dr. sc. Alemke Markotić.

To što je rad u sustavu obrazovanja i znanosti manje vidljiv ne znači da je manje značajan. Dapače, taj novi, puno intenzivniji način rada od uobičajenoga rezultat je prije svega velikoga angažmana učitelja, nastavnika, profesora i znanstvenika temeljenog na predanom i kreativnom radu koji je u ovoj krizi potvrđen na najbolji mogući način. Značajno je to za društvo i gospodarstvo, kao i za način izlaska iz krize u kojoj se nalazimo. Znaju to naši učenici i studenti, njihovi roditelji i obitelji. Očekujemo da to prepozna i šira javnost, a osobito odgovorni u Vladi Republike Hrvatske.

U Zagrebu, 29. ožujka 2020. godine

prof. dr. sc. Igor Radeka,
predsjednik Velikog vijeća

Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja


ANKETA
Učenje u virtualnim učionicama...
...može biti kvalitetno kao i u pravim.
...neće mi stvarati nikakve probleme.
...uh, a kako ću ja to?!
...nek samo taj virus što prije prođe!


Pogledaj rezultate
SERVISI
Tumačenja kolektivnih ugovora   
Pogodnosti za članove  
Aplikacije za povjerenike  
Blagajna uzajamne pomoći  
Kako upotrebljavati QR kodove?  
AAI@edu.hr  
Mobilna aplikacija NSZSSH  
Stanogradnja za članove sindikata  
VIDEO